DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Kako ne postati žrtva direktora: Znate li kako pravilno prijaviti korupciju?!

Front19.06.15, 11:49h

Kako ne postati žrtva direktora: Znate li kako pravilno prijaviti korupciju?!
Bosna i Hercegovina ima Zakon o zaštiti zviždača, a ima i Etičku liniju, čime su stvoreni uslovi za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju ili druge vrste nepravilnosti u radu... Međutim, i pored toga te osobe postaju žrtve direktora ili grupe ljudi unutar neke organizacije, institucije ili kompanije. O strahu od odmazde i pravilnom prijavljivanju korupcije govori naša posljednja tema u ovom ciklusu EU reportaža

 

Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ


Iako naizgled obično pitanje, na koje će mnogi bez previše razmišljanja odgovoriti pozitivno, ono nije nimalo bezazleno, a glasi: Da li biste prijavili korupciju?


Odgovarajući na ovo pitanje u internoj anketi DEPO Portala, malobrojni čitaoci koji su uzeli učešće u njoj većinom su birali odgovor 'da'. Njih nešto više od 38 posto po tom pitanju nema dileme, dok njih 39,71 posto tvrdi da bi prijavili korupciju „samo kada bi BiH postala uređena država“. Oko 6 posto anketiranih izrazilo je strah od posljedica, a 14,71 posto nepovjerenje u pravdu. No, niko nije odgovorio da nikada ne bi prijavio korupciju.

anketa-korupcija1
  U internoj anketi DEPO Portala većina čitalaca vjeruje da je spremna prijaviti korupciju... Niko nije odgovorio da to nikada ne bi uradio


Međutim, praksa pokazuje drugačije... Ne samo u korumpiranoj i beskrupuloznoj Bosni i Hercegovini, već  i u uređenim evropskim državama.


STRAH OD KAZNE I ODMAZDE

 

-  Nedavno sprovedeno istraživanje u Evropskoj uniji pokazalo je da čak 40 posto uposlenika nikada ne bi, ni o koju cijenu, ukazalo na nepravilnosti u radu i prijavilo korupciju u firmi u kojoj rade. Čak i u uređenoj Švedskoj, ili Danskoj, istraživanje pokazuje da i onaj ko je spreman da prijavi korupciju, uglavnom pretenduje na anonimne kanale prijavljivanja, jer za takav čin u osobi, odnosno prijavitelju, mora biti postignut određeni emocionalni balans, da bi bio spreman izvršiti prijavu i nositi se sa njenim posljedicama. Mnogi se toga, jednostavno plaše, pojašnjava za DEPO Portal Bojan Bajić, direktor firme NetConsulting i pokretač antikorupcijskog programa u BiH „Etička linija“.


O ovome je, između ostalog, bilo riječi i na Okruglom stolu podržanom od strane Vlade Velike Britanije na temu „Izazovi internog postupanja sa prijavama nepravilnosti i korupcije u javnom sektoru u BiH“, održanom krajem marta u Sarajevu, na kome su predočeni i šokantni podaci o posljedicama koje prijava korupcije može ostaviti u privatnom životu.


-    Tako je istraživanje u Kanadi pokazalo da se preko 80 posto brakova raspadne nakon što jedan od supružnika prijavi korupciju. Zato uz kanadski Zakon o zaštiti zviždača postoji i uputstvo kojim se zviždači savjetuju šta trebaju uraditi prije nego što izvrše prijavu određenih nepravilnosti, dodaje Bajić.

Bojan Bajić/ Foto: DEPO PORTAL
Čak i u uređenoj Švedskoj, ili Danskoj, istraživanje pokazuje da i onaj ko je spreman da prijavi korupciju, uglavnom pretenduje na anonimne kanale prijavljivanja, jer za takav čin u osobi, odnosno prijavitelju, mora biti postignut određeni emocionalni balans, da bi bio spreman izvršiti prijavu i nositi se sa njenim posljedicama. Mnogi se toga, jednostavno plaše, pojašnjava za DEPO Portal Bojan Bajić, direktor firme NetConsulting i pokretač antikorupcijskog programa u BiH „Etička linija“.


A u njemu se, između ostalog, navodi i sljedeće:


1.    Razgovarajte sa suprugom;

2.    Detaljno analizirajte situaciju u kojoj se nalazite i sve moguće posljedice;

3.    Razgovarajte sa najboljim prijateljem i najužom familijom, i upoznajte ih sa svojom odlukom;

4.    Tek kada ste sigurni da nećete izgubiti njihovu podršku, izvršite prijavu.         


ZAŠTO JE ZAKON ZAŠTITI ZVIŽDAČA PRESUDNO BITAN?


Jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv korupcije u BiH dogodio se 1. januara 2014. godine, kada je stupio na snagu  državni Zakon o zaštiti zviždača. Iako ovaj zakon ne može u potpunosti zaštititi sve koji se odvaže da prijave koruptivne radnje, on bitno mijenja položaj prijavitelja.


Dokaz za to je i nedavni slučaj uposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH Danka Bogdanovića, zaštićenog prijavitelja korupcije, koji je nakon dvije godine suspenzije, upravo primjenom novog Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, vraćen na  svoje staro radno mjesto - šefa Carinske ispostave Brčko. Ovim činom je Zakon o zaštiti zviždača izborio istorijsku odluku i svoju prvu pobjedu u Bosni i Hercegovini! Dogodilo se to 4. juna ove godine!  


O slučaju Danka Bogdanovića DEPO Portal je pisao ranije, o čemu možete čitati u tekstu: Istorijski potez u BiH: Direktor Poreske uprave vratio na posao uposlenika koji je prijavio korupciju!

uio-bih
Vraćanje na posao Danka Bogdanovića, zaštićenog zviždača, označen je kao istorijski potez u BiH u borbi protiv korupcije. 


Višnja Marilović, hrabra bh. građanka koja je prije četiri godine prijavila korupciju u firmi u kojoj je tada bila zaposlena, nije imala sreću da je pomenuti zakon zaštiti od odmazde, ali je postala jedan od značajnijih promotera zaštite zviždača, te učestvovala u njegovoj izradi. Njenu šokantnu priču DEPO Portal objavio je u aprilu ove godine, kao bolnu ilustraciju užasa okorjelog koruptivnog aparata u Bosni i Hercegovini, ali i kao priču koja ima sretan kraj i u kome je pravda, na koncu, došla po svoje...
 
   
Međutim, koliko god Zakon o zaštiti zviždača bio važan segment u prijavi nepravilnosti u radu, bitno je znati i kako se pravilno prijavljuje korupcija.


ZAŠTO JE VAŽNA „ETIČKA LINIJA“?


Bosna i Hercegovina jeste dobila Zakon o zaštiti zviždača u BiH, čime se štite osobe koje prijavljuju korupciju ili druge vrste nepravilnosti u radu, međutim, i pored toga, te osobe postaju žrtve direktora ili grupe ljudi unutar neke organizacije, institucije ili kompanije u kojoj je prijavljena korupcija, o čemu svjedoče i gorepomenuti primjeri.   


Zbog svega toga, kao i zbog straha od posljedica, i dalje se jako mali broj osoba odlučuje da prijavi korupciju, a mnogi i ne znaju šta sve podrazumijeva ta procedura. S ciljem da olakša i omogući anonimno prijavljivanje nepravilnosti u radu, u decembru 2013. godine u BiH je pokrenuta Etička linija.


-    Etička linije je, najednostavnije rečeno, web platforma za prijavljivanje korupcije, koja je u stvari eksterni sistem. Institucija koja se odluči za uvođenje ovog sistema, postupa po određenim pravilima. Postoje tri grupe prijavitelja: najznačajniji su uposlenici, a zatim i poslovni partneri i klijenti. Na Etičkoj liniji je moguće prijavu prodnijeti anonimno i neanonimno, pojašnjava Bojan Bajić.


Drugim riječima, Etička linija je jednostavan i siguran sistem koji omogućava anonimno prijavljivanje nepravilnosti (slučajevi sumnje na prevaru, zloupotrebu i drugi slučajevi kršenja poslovne etike). Osim toga, ovaj sistem može biti i odlično sredstvo unutrašnje kontrole u nekoj instituciji ili kompaniji.

 

Šta se najviše prijavljuje?

Najčešći tipovi nepravilnosti koji su izlistani na Etičkoj liniji su: kršenje internih procedura, nepravilnosti u računovodstvu i finansijama, nepravilnosti u javnim nabavkama, nepravilnosti u zapošljavanju, nepravilnosti u dodjeli sredstava, nanošenje štete instituciji, krađa, zloupotreba položaja, neprofesionalno ponašanje, mobing, seksualno uznemiravanje, govor mržnje, sukob interesa, koruptivna radnja, kršenje etičkog kodeksa, zloupotreba u dodjeli humanitarne pomoći.


Etička linija se prilagođava potrebama organizacija, bez obzira na njihovu veličinu ili polje djelovanja, a primjenjuje se u javnim i privatnim preduzećima, akademskim institucijama, tijelima vlasti na svim nivoima (državni, entitetski, kantonalni, lokalni), ali i u dobrotvornim i neprofitnim organizacijama.


Prva „Etička linija“ kod nas uvedena je u Ministarstvo odbrane BiH u decembru 2013. godine, a do danas zaživjela je Opštini Zvornik, Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK, Kliničkom centru univerziteta Sarajevo, Ministarstvu sigurnosti BiH i Opštini Tuzla, a uskoro se očekuje početak rada i u prvim BH kompanijama.


ISKUSTVA IZ BH. PRAKSE


- Od ukupnog broja prijava, 67,86% su činili zahtjevi za rad inspektora za pružanje pomoći, a 32,14% su bile istrage. Kada su u pitanju zahtjevi za pomoć, 37% ih je bilo osnovano, dok je u slučaju istraga -  42% bilo osnovano. Ukupno su bila podnijeta 252 zahtjeva za djelovanje inspektora. Najznačajnije prijavljene nepravilnosti odnosile su se na kršenje internih procedura institucije (63), personalne i nepravilnosti u zaspošljavanju (43). Od ukupnog broja prijava, 38% prijava je izvršeno putem Etičke linije.

ministarstvo-odbrane-bih
Ministarstvo odbrane BiH prva je državna institucija koja je uvela Etičku liniju


Ove podatke nedavno je prezentovao Enes Husejnović, generalni inspektor u Generalnom inspektoratu u Ministarstvu odbrane BiH, prvoj državnoj instituciji koja je uvela Etičku liniju.  On je istakao i da je ovo ministarstvo, još prije desetak godina, usvojilo američki način rada te objasnio:


-    Rade se administrativne istrage, koje nemaju tu težinu kao istrage koje rade agencije za provedbu zakona.  Inspektori samo utvrđuju šta je prekršeno i informacija se šalje nadležnom tijelu, i oni su dužni za provođenje disciplinskog postupka. Inspektori ne provode sankcije, već samo utvrđuju prekršaj. Ministarstvo odbrane nikada se ne bavi time ko je prijavio nepravilnosti, već nam je samo bitan sadržaj prijave.


Objašnjavajući na koji način radi Etička linija i kako teče tok istrage, Bajić precizira:


- Prijava od prijavitelja stiže internom timu, kada kreće interna istraga. Kada nepravilnost postane sumnja na krivično djelo, istraga se stopira i trebaju se kontaktirati nadležni organi. U slučaju da je u pitanju kršenje kodeksa, istraga se nastavlja i rezultira korektivnim i disciplinskim mjerama. Svaka institucija treba donijeti pravilnik o postupanju sa nepravilnostima.


Međutim, treba znati i da nije svaka prijava – korupcija...


LAŽNE PRIJAVE I ZLOUPOTREBA KORUPCIJE


- Često se iz prijave ne može razumjeti šta prijavitelj hoće, a ima i prijava sa lošim namjerama, u kojima se neosnovano okrivljuju i pojedinac i cijela institucija, navodi Husejnović, ističući drugu stranu ovog problema – zloupotrebu prijavljivanja korupcije.


A to se smatra prekršajem... Stoga je i Zakonom o zaštiti uzbunjivača (u članu 12.) propisana novčana kazna od 1.000 do 10.000 KM za svako lice koje, dokazano, svjesno i lažno prijavi pojedinca ili instituciju za korupciju.


- Veoma je važno zakonski regulisati slučajeve u kojima dolazi do zloupotrebe prava na prijavu korupcije. No procesuiranje počinilaca po osnovu lažnog prijavljivanja ne upražnjava se dovoljno, smatra Sabina Sarajlija, kantonalna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS.

sabina-sarajlija
Cijeli procesi znaju padati zbog nezakonito pribavljenih dokaza... Što je više anonimnih izjava, to je manja kredibilnost, a sudska odluka se ne može zasnivati samo na tome, pojasnila je Sabina Sarajlija, kantonalna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS.


Ona navodi i da je tokom istrage, a naručito ukoliko dođe do suđenja, veoma važno da je prijavitelj spreman da svjedoči.


- Može se dati imunitet prijavljivaču, uz uslov da svjedoči, ali nije dovoljna samo njegova izjava, moraju postojati i drugi dokazi. Anonimne prijave se istražuju, ali najčešće su odbačene jer nema dokaza. Sud ne može izdati nalog za praćenje ili prisluškivanje ako nema osnovane sumnje. Cijeli procesi znaju padati zbog nezakonito pribavljenih dokaza... Što je više anonimnih izjava, to je manja kredibilnost, a sudska odluka se ne može zasnivati samo na tome, pojasnila je Sarajlija zašto je važno da prijava korupcije bude ispravna i zasnovana na dokazima.


KO JE PRAVI ZVIŽDAČ, A KO NE?


I na kraju dolazimo do ključnog pitanja: Ko su pravi zviždači - ljudi čije se prijave za korupciju ne ruše kao kula od karata, već dovode do sudskih procesa?     


- Zviždač koji se u dobroj vjeri i javnom interesu odluči na proaktivan stav, da u interesu kompanije, organizacije, društva, javnosti, ukaže na određenu nepravilnost, a nije ga ona direktno doticala – to je vjerodostojan zvizdač. Onaj koji određenu nepravilnost prijavljuje kada mu je „voda došla do nosa“, on se u svijetu ne tretira kao kredibilan, jer prijavu vrši tek kad ga se problem počeo lično doticati - a prije togao je šutio, dok su kolege ispaštale. Zato se zviždač, odnosno uzbunjivač uvijek mjeri kroz dobru vjeru i javni interes, pojašnjava Bojan Bajić.

 
Šta znači u „dobroj vjeri“ - da prijavitelj ima vlastita saznanja o informacijama, činjenicama i okolnostima, za koje vjeruje da su određene nepravilnosti.


Šta znači „u javnom interesu“ – ako poslodavac može dokazati da se prijava desila nakon što je prema prijavitelju (uposleniku) pokrenut određen disciplinski postupak, onda je riječ o nekredibilnom zviždaču i on ne zaslužuje zaštitu, jer se prijavom pokušava spasiti... Međutim, ako poslodavac to ne može dokazati , onda se smatra da je prijava protiv njega ili kompanije prouzrokovala akciju odmazde, i taj prijavitelj postaje zaštićeni zviždač.


Stoga je jako važno znati pravilno prijaviti korupciju i postati zaštićeni zviždač.  A za kraj, pokretač antikorupcijskog programa u BiH – Etičke linije, Bojan Bajić zaključuje:


- Statistike prijava pokazuju da prijavitelji postaju sve značajniji izvor prijava nepravilnosti. Preko 40% svih otkrivenih nepravilnosti u EU je postignuto zahvaljujući zviždačima. Nadamo se da će se i u BiH procesi kretati u tom pravcu, a to potvrđuje i implementacija Etičke linije u bh. institucijama. Moram priznati i da sam zaista pozitivno iznenađen odzivom javnih insitucija za provedbu Zakona o zaštiti zviždača u BiH.


Pa, možda i za Bosnu i Hercegovinu, ipak, još ima nade...  

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://depo.ba/clanak/132100/sta-donosi-sporazum-o-stabilizaciji-i-pridruzivanju-bjezi-li-nam-i-posljednji-voz-ka-eu-i-napretku

 

http://depo.ba/clanak/131441/reforma-na-pola-puta-niko-ko-ne-zna-kako-je-u-bih-bolno-zaraditi-1-km-ne-bi-smio-raditi-u-javnoj-upravi

 

http://depo.ba/clanak/131072/korak-naprijed-ili-zabluda-jesu-li-realna-obecanja-premijera-fadila-novalica-o-smanjenju-doprinosa-na-plate

 

http://depo.ba/clanak/129274/sokantna-prica-sarajke-koja-je-prijavila-korupciju-prosla-sam-golgotu-ali-sam-ipak-pobijedila

 

http://www.depo.ba/clanak/128939/dokle-ce-evropa-trpjeti-bh-politicare

 

http://depo.ba/clanak/128321/srbija-tone-u-novi-mrak-da-li-je-demokratija-aleksandra-vucica-gora-od-tiranije-slobodana-milosevica

 

http://www.depo.ba/clanak/127992/cijena-bolnih-reformi-zasto-prosjecni-ceh-danas-zivi-tri-puta-bolje-od-prosjecnog-bosanca 

 

http://depo.ba/clanak/127626/nije-sve-bas-tako-crno-i-u-bih-se-moze-doci-do-sigurnog-posla

 

http://www.depo.ba/clanak/126839/udri-novinara-kazne-mena-kako-je-novinarsko-dostojanstvo-u-bih-prodato-za-prljave-stranacke-pare

 

http://www.depo.ba/clanak/126445/10-radikalnih-ekonomskih-rezova-za-spas-bih-sta-je-realno-a-sta-cista-iluzija

 

http://depo.ba/clanak/123067/godina-surovih-rezova-hoce-li-eu-kazniti-hrvatsku-zbog-sporog-provodenja-reformi

 

http://depo.ba/clanak/122710/dosta-je-bilo-kreditiranja-drzave-sta-se-sve-mijenja-uvodenjem-novog-nacina-placanja-pdv-a

 

http://depo.ba/clanak/122326/moze-li-nova-vlast-sprovesti-reforme-bajka-o-preporodu-bih-za-samo-cetiri-godine

 

http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije

 

http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod

 

http://depo.ba/clanak/119902/evo-zasto-arapi-i-turci-tri-puta-vise-investiraju-u-srbiju-i-hrvatsku-nego-u-bih

 

http://depo.ba/clanak/119736/ima-li-to-igdje-u-svijetu-zasto-socijalnu-pomoc-u-bih-primaju-i-oni-kojima-ona-uopste-ne-treba

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

 

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

 

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 

 

 

 

 

 

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!