Piše: Danijal HADŽOVIĆ
I dok je Hrvatska i pored enormnih ekonomskih problema posljednjih godina po GDP-u daleko ispred naše države, a Srbija ubrzano radi na provođenju reformi i stvaranju daleko boljeg okvira za ekonomski razvoj, BiH uglavnom stagnira, bez značajnijeg privlačenja stranih investicija i činjenja onih ključnih reformi koje bi tome doprinijele.
A kakvo je stanje po tom pitanju može se vidjeti i iz priloženog grafikona...
(Direktne strane investicije u BiH 2006.-2013.; Izvor: Centralna banka)
KORUPCIJA VS. STRANE INVESTICIJE: Jedna od stvari koje zasigurno značajno odbijaju strane investicije jeste visok stepen korupcije koji je prisutan u našoj zemlji. Prema indeksu o percepciji korupcije za 2013. godinu koji objavljuje Transparency International, Bosna i Hercegovina se nalazi na 72. mjestu na listi od 177 zemalja, sa ocjenom 42 (na skali od 0 do 100). Ovo mjesto, koje dijeli sa Srbijom, BiH svrstava u najkorumpiraniju državu u regiji, a s jednakom ocjenom društvo joj još prave i Sao Tome i Principe, Brazil, i Južnoafrička Republika.
(Najznačajnije zemlje investitori u BiH maj 1994. - decembar 2013.)
Ovaj rezultat je i dalje ispod prosječnog od 50, pri čemu se BiH i dalje nalazi među zemljama sa opasnom stopom korupcije, koja utiče na sve segmente života njenih građana. No ono što posebno zabrinjava je što u borbi protiv korupcije naša zemlja uglavnom stagnira, te nikakvi ozbiljni napori vlasti nisu učinjeni koji bi mogli uticati na percepciju ovog društvenog problema u BiH.
Prema mišljenju Bojane Škrobić–Omerović, izvršne direktorice Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini, administracija je generalno plodno tlo za korupciju, te je njena glomaznost najveći uzročnik korupcije u našoj zemlji:
- Institucionalno okruženje je ranjivo na korupciju – velika administracija upravo otvara vrata korupciji. Veći broj nivoa odlučivanja u BiH (posebno u FBiH) predstavlja sistem koji je neodrživ i koji upravo stvara prostor za korupciju. Korupcija i ogroman adminstrativni aparat u BiH su usko vezani i predstavaljaju osnovne prepreke za ulagače, bili oni domaći ili strani. Svaki investitor prvenstveno sagledava: opću sigurnost, političku stabilnost, pravnu sigurnost, porezni okvir, tržišni potencijal, kvalitetu i trošak radne snage, vrijeme potrebno da oplodi kapital, dostupnost sirovina, trošak kapitala. Investitori kada ulažu u određenu zemlju, prije svega žele imati stabilan sistem koji će zaštiti njihov kapital i garanciju zemlje da će njihova investicija biti osigurana svim raspoloživim međunarodnim i domaćim pravnim instrumentima“.
 |
| Bojana Škrobić-Omerović: Investitori kada ulažu u određenu zemlju, prije svega žele imati stabilan sistem koji će zaštiti njihov kapital i garanciju zemlje da će njihova investicija biti osigurana svim raspoloživim međunarodnim i domaćim pravnim instrumentima |
Sličnog mišljenja je i Ivana Korajlić, program menadžer za odnose sa javnošću Trancparency Internationala BiH, koja navodi komplikovane birokratske procedure i klijentalistička ekonomija predstavljaju jedan od ključnih problema s kojima se suočava bh. ekonomija:
- Visok stepen korupcije neće privući kvalitetne investicije, bilo domaće ili inostrane. Niko ne želi da investira tamo gdje su zbog korupcije procedure komplikovane ili gdje se troškovi uduplavaju zbog činjenice da se moraju zadovoljiti interesi političkih elita. Takođe, kada imate vlast koja prioritet daje samo kompanijama sa kojima se interesno može povezati i podijeliti „plijen“, kroz direktne ugovore i pregovore, smanjuje se broj onih koji mogu učestvovati u cijelom procesu, a sa druge strane dobijate propale projekte čiji je cilj uglavnom samo da se izvuku resursi, a da dugoročnu dobit imaju samo oni koji su se „ugradili“ u dogovoru. Ni jedan ozbiljan investitor neće investirati tamo gdje mora nekoga potkupiti kako bi investirao, već će tražiti bolju priliku u državama koje imaju uređenije sisteme“.
BIROKRATSKE PROCEDURE: Problemi s kojima se suočava svako ko želi investirati u BiH su mnogobrojni: od komplikovanih birokratskih procedura koje znaju trajati i mjesecima, više nivoa vlasti koji se često spore oko nadležnosti, jako loše pravne zaštite vlasničkih prava, lošeg poreznog i regulatornog okvira, pa do nerijetkih slučajeva otvorenog pritiska političkih funkcionera na strane investitore koji na taj pokušavaju izvući i ličnu korist:
- Brojne su prepreke sa kojima se susreću investitori. Prije svega, vrlo su kompleksni organizacija i način funkcioniranja države. Mislim da smo svi svjesni naše ekonomske, pravne, političke i ostale podijeljenosti, nedosljednosti u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani svakodnevno susreću sa problemima kada institucije, a zbog svoje kompleksnosti i neadekvatnog birokratskog aparata, počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti. Institucionalno okruženje je ranjivo na korupciju – velika administracija upravo otvara vrata korupciji, ističe Škrobić-Omerović.
 |
| Ivana Korajlić: Ni jedan ozbiljan investitor neće investirati tamo gdje mora nekoga potkupiti kako bi investirao, već će tražiti bolju priliku u državama koje imaju uređenije sisteme. |
Ekonomisti i analitičari već godinama upozoravaju da su smanjenja nameta, kresanje administracije i javne potrošnje, stvaranje daleko kvalitetnijeg pravnog okvira usklađenog s principima EU te obračun s korupcijom, kriminalom i spregom države i odabranih firmi, ključni preduslovi za ekonomski razvoj i napredak naše zemlje. Pa ipak, vladajuće političke garniture, iako i same često govori o potrebi za ovakvim reformama, čini se da u proteklim godinama nisu učinile ništa značajnije na uklanjaju sistemskih barijera koje štete našoj ekonomiji.
Ivana Korajlić navodi da nespremnost vladajućih garnitura da provedu reforme ne treba da iznenađuje, jer trenutni sistem, koji nanosi značajnu štetu bh. ekonomiji i svih našim građanima, i kreiran je upravo s ciljem da pogoduje interesima političkih elita i ljudi iz poslovnog svijeta koji su s njima usko povezani:
- Kada imate neodgovorno trošenje javnih sredstava, gdje sredstva poreskih obveznika umjesto u razvoj, odlaze u privatne džepove, kada imate činjenicu da država kroz javne nabavke i ugovaranje posluje samo sa kompanijama bliskim vlasti, dok se ostatak tržišta praktično uništava, kada imate činjenicu da država gubi milione zbog duogavanja kompanija bliskih vlasti, čiji vlasnici su prijatelji, kumovi, i interesni partneri političara na najvišim nivoima, kojima se daju povlastice, dok se druga preduzeća sistemski uništavaju, tada ne možete očekivati zdraviju ekonomiju niti da one političke strukture koje su ciljano stvorile takav sistem kad sad odjednom mijenjao. BiH je potrebno dubinska reforma u svakom segmentu društva.
KAKO PRIVUĆI STRANE INVESTITORE: Kao ključno rješenje za problem korupcije Korajlić predlaže stvaranje jakih institucija i efikasnijeg pravog sistema, no prije svega i odlučnu vlast koja bi bila spremna takve stvari implementirati u praksi:
- Kao ključni preduslov smanjenja korupcije neopho je usklađivanje zakonskog okvira i unapređenje propisa kako bi se zatvorile zakonske rupe koje sada omogućavaju legalnu korupciju, a s druge strane nam trebaju jake institucije, koje će biti nezavisne od uticaja politike i koje će imati dovoljno resursa i nadležnosti da adekvatno primjenjuju zakon. Zvuči veoma jednostavno, a zahtijeva zapravo i vlast koja će imati volje da omogući i prepusti institucijama da rade svoj posao.
Sličnog mišljenja je i Bojana Škrobić-Omerović koja ističe da je stabilan i predvidiv zakonski okvir, usaglašeni domaći propisi sa EU propisima, te efikasno sudstvo, garant su za privlačenje investicija i smanjenje korupcije:
- To je jedino moguće što bržim koncentrisanjem vlasti na ekonomiju i na reforme koje će ukloniti prepreke sa kojima se privrednici suočavaju. Tek nakon tih reformi možemo očekivati velike investicije, veći interes za ulaganja, smanjenje nezaposlenosti, rast, razvoj i bolji standard građana, kao i smanjenje korupcije u svim segmentima BiH društva.
 |
| Pored sistemskih reformi koje treba provesti, za privlačenje stranih investicija i snažniji razvoj treba promijeniti i ekonomske prioritete, te glavni akcenat staviti na reindustrijalizaciju zemlje i skoncentrisati se na proizvodnju. |
No ipak, pored sistemskih reformi koje treba provesti, naša sagovornica smatra da za privlačenje stranih investicija i snažniji razvoj treba promijeniti i ekonomske prioritete, te glavni akcenat staviti na reindustrijalizaciju zemlje i skoncentrisati se na proizvodnju:
- Ono što bi, po mom mišljenju, mogla i trebala biti win-win situacija za BiH jeste mogućnost da se afirmiše ekonomija na proizvodno - izvoznoj platformi. BiH se treba razvijati na bazi proizvodnji. Dakle, potrebna je reindustrijalizacija države. Ključno bi bilo privući kapital koji bi se uložio u proizvodne pogone koji bi bili namijenjeni kako domaćem tržištu tako i izvozu, tako bi se zaposlili BiH građani.
S obzirom da naša zemlja posljednjih godina bilježi pad stranih investicija i da smo trenutno zemlja koja je krajnje nepovoljna za strane investitore, čini se da će jedan od ključnih zadataka sljedeće vlasti biti da uđe u odlučan obračun s korupcijom i provede reforme koje će omogućitipriliv stranih investicija u našu zemlju kao osnovnog garanta za snažniji ekonomski razvoj.
No takve promjene podrazumijevale bi i odricanje vladajućih garnitura od trenutnog sistema koji im, uz glomaznu administraciju sa velikim ovlastima na više nivoa, te neefikasnim pravnim sistemom, daje širok prostor kontrole i manipulisanja ekonomskim sektorom u našoj zemlji, te omogućava stvaranje okvira koji pogoduje onim poslovnim garniturama koje su blisko povezane s vladajućim garniturama.
Da li će naša država uskoro dobiti vlast koja će biti spremna raskrstiti s ovim stvarima, ili će se i dalje svim silama nastojati održavati sistem koji pogoduje pojedinačnim interesima, ali itekako nanosi značajnu štetu velikoj većini građana BiH, saznat ćemo nakon 12. oktobra.
VEZANI TEKSTOVI:
Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook