DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Evo zašto propadaju bh. firme: Hoće li BiH, poput Hrvatske i Srbije, mijenjati plaćanje PDV-a?!

Front29.09.14, 15:14h

Evo zašto propadaju bh. firme: Hoće li BiH, poput Hrvatske i Srbije, mijenjati plaćanje PDV-a?!
DEPO Portal u saradnji sa Evropskom unijom nastavlja istraživanje na temu evropskih integracija i budućnosti BiH, a u fokusu druge priče je porez na dodanu vrijednost, odnosno mogućnost plaćanja PDV-a tek nakon naplaćene fakture. U Hrvatskoj će novi zakon zaživjeti početkom 2015, a u Srbiji je uveden još početkom prošle godine. A šta je sa Bosnom i Hercegovinom?

 

Piše: MIrna DUHAČEK

 

Oko 150 hiljada zanatlija i malih poduzetnika u susjednoj Hrvatskoj od Nove godine imat će mogućnost odabira kako žele plaćati PDV - odmah ili po naplati fakture. U vremenima nelikvidnosti i neplaćanja računa, više neće morati brinuti hoće li zbog (ne)plaćanja PDV-a doći u probleme, odnosno blokadu ili stečaj.

 

Premijer RH Zoran Milanović nedavno je, naime, prihvatio prijedlog ministra obrta i poduzetništva Gordana Marasa da svi poduzetnici i obrtnici s godišnjim prihodima do tri miliona kuna od početka 2015. godine plaćaju PDV po naplaćenom, a ne po izdatom računu.


STIMULANS ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA: Tako od 1. januara 2015. godine Hrvatska uvodi obavezu plaćanja PDV-a nakon naplaćene fakture, a ne po njenom izdavanju, kako je bilo dosad, čime se žele stimulisati mala i srednja preduzeća.

nikola spiric-1
Bilo je inicijativa prema Upravnom odboru UIO BiH upućenih iz poslovne zajednice da se izmjeni način plaćanja PDV-a, ali neophodno je uraditi temeljite analize kakvi bi bili efekti promjene načina plaćanja na kompletan sistem indirektnog oporezivanja u BiH, kažu u Ministarstvu finansija i trezora BiH


- To je dobra vijest za oko 70 hiljada malih poduzetnika u Hrvatskoj, kojima će se na taj način olakšati poslovanje. Uz novinu da mali poduzetnici više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već po naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati kod obrtnika s dva na tri milijuna kuna prihoda godišnje - kazao je hrvatski ministar Maras.


Da li u posrnuloj bh. privredi možemo očekivati ovakve mjere, pitali smo u Ministarstvu finansija i trezora BiH?


- Bilo je inicijativa prema Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje upućenih iz poslovne zajednice da se izmjeni način plaćanja PDV-a, ali neophodno je uraditi temeljite analize kakvi bi bili efekti promjene načina plaćanja na kompletan sistem indirektnog oporezivanja u BiH. Zbog toga će UIO i Odjeljenje za makoroekonomsku analizu UO UIO uraditi analize i razmotriti pozitivne i negativne efekte eventulanih izmjena u naplati PDV-a nakon čega bi UO mogao odlučivati da li je moguće prihvatiti ovakve incijative - rečeno je za DEPO Portal u Ministarstvu finansija i trezora BiH.


NEBRIGA DRŽAVE ZA STANJE U BH. PRIVREDI: Aleksa Milojević, profesor ekonomije i direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, za DEPO Portal kaže da je plaćanje PDV-a na naplaćenu realizaciju sasvim prirodna pojava:


- Ekonomski ciklus je završen onda kada je roba pretvorena u novac, kada je ostvarena njena naplata. Uvođenjem takvog načina naplate PDV bitno bi se izmijenio odnos države prema privredi. Da bi naplatila svoj poreski prihod, država bi veoma brinula o likvidnosti privrede. U sadašnjim uslovima kreditiranja države od strane preduzeća, kao i odsustva rizika za naplatu isporučene robe, nebriga države za stanje u privredi je sasvim za očekivati - smatra Milojević, dodajući da je potrebno učiniti sve da i kod nas dođe do ovakve naplate PDV.


Na pitanje koliko bi takva poreska izmjena mogla pomoći razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH, s obzirom da sada postoji obaveza plaćanja PDV-a, ali su mehanizmi naplate faktura krajnje nesigurni i svedeni su na eventualne sudske procese koji su opet vrlo nepraktični za firme jer iziskuju dodatne troškove, iz Ministarstva finansija i trezora BiH kažu:

 

aleksa-milojevic
Naplata PDV-a na naplaćenu realizaciju vodila bi poboljšanju zdravlja privrede. Prevazišlo bi se sadašnje stanje u kojem loša, zbog svog neplaćanja, uništavaju dobra preduzeća, kaže Milojević

- Naplata indirektnih poreza je u nadležnosti UIO, koja ima saradnju i sa pravosudnim organima. Ministarstvo finansija i trezora BiH ovdje nema nadležnost, osim što je ministar finansija i trezora BiH po funkciji i predsjedvajući UO UIO, te kroz redovna izvještavanja na sjednicama prati ovaj proces, a organizovao je i nekoliko sastanaka sa predstavnicima Tužilaštva BiH, VSTS i menadžmentom UIO da bi se proces naplate dugovanja poboljšao.


PROBLEM NELIKVIDNOSTI: Aleksa Milojević, pak, smatra da bi naplata PDV-a na naplaćenu realizaciju veoma pomogla našoj privredi.


- Ukoliko bi se to uvelo, za očekivati je da bi država u ime naplate svojih poreskih prihoda, svojom novom zakonskom regulativom, doprinijela rješenju teškog problema nelikvidnosti u našoj privredi. To bi vodilo poboljšanju zdravlja privrede. Prevazišlo bi se sadašnje stanje u kojem loša, zbog svog neplaćanja, uništavaju dobra preduzeća - kaže Milojević.

 

U Hrvatskoj će novi zakon zaživjeti u januaru 2015, a u Srbiji je uveden još početkom 2013. Bosna i Hercegovina, kao i u svemu drugom, kaska za komšijama i, po svemu sudeći, ne namjerava uskoro krenuti njihovim stopama.

 

KAKO SE U DRŽAVAMA EVORPSKE UNIJE PLAĆA POREZ?

 

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije (2011/7/) o borbi protiv kašnjenja u komercijalnim transakcijama stupila je na snagu 23. februara 2011., a države članice EU imale su rok od dvije godine – do 16. februara 2013. za implementaciju Direktive u nacionalna zakonodavstva.


Direktiva 2011/7/EU sredstvo je Evropske unije za borbu protiv nepodmirenih dugovanja. Kampanja koju finansira Evropska komisija naglašava važnost upoznavanja malih i srednjih poduzeća s novim pravima iz Direktive i kako da ostvare ta prava. U međusobnim plaćanjima u privatnom sektoru Direktiva uvodi rok od 30, a najduže do 60 dana, dok se oštrija pravila uvode za plaćanje između privatnog i javnog sektora gdje rok plaćanja ne može biti duži od mjesec dana.


Izuzetak su isporuke robe i usluga zdravstvenim ustanovama te, iznimno i u drugim slučajevima, ali ako postoji izričita suglasnost ugovornih strana ili ako to opravdava specifična priroda posla.


Ako pak dođe do kašnjenja u plaćanju, poduzetnici su dužni platiti minimalno 40 eura naknade troškova i redovnu kamatu koja se za kašnjenje u plaćanju uvećava za najmanje osam posto. Pri tome države članice imaju diskreciono pravo te kamate i naknade u odnosu na Direktivu još i povećati.

 

 

VEZANI TEKST:

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)

 

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook