DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Ima li to igdje u svijetu: Zašto socijalnu pomoć u BiH primaju i oni kojima ona uopšte ne treba?!

Front06.10.14, 15:10h

Ima li to igdje u svijetu: Zašto socijalnu pomoć u BiH primaju i oni kojima ona uopšte ne treba?!
Analize koje je uradila Evropska unija u Bosni i Hercegovini pokazuju da je kod nas trenutno krajnje neodrživ sistem socijalne zaštite, u kome je odnos onih koji rade i plaćaju socijalne doprinose i onih koji imaju pravo na socijalno-zdravstvenu zaštitu nevjerovatnih jedan prema pet... Zbog čega je tako?

 

Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

 

Ovaj zastrašujući podatak jasno govori da se sistem socijalne zaštite treba hitno mijenjati. 

 

Mijenjanje jednog ovako kompleksnog sistema nije lagan posao, a ekonomski analitičar Svetlana Cenić pojašnjava u čemu je najveći problem našeg sistema socijalne zaštite:

 

- Poslije Hrvatske, zemlja smo sa najvećim izdvajanjem iz budžeta za socijalna davanja. Dakle, mimo onog što se kroz doprinose daje. Najveći broj korisnika su statusnog karaktera, odnosno dobijaju naknade po osnovu stečenog statusa, a ne na osnovu stvarnih potreba. Vrlo loše budžetsko ciljanje, nadalje, do apsurda dovodi sistem socijalne zaštite – kaže Cenić.

 

To su nam potvrdili i iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike:

 

- Socijalnu zaštitu u Federaciji BiH karakterizira fragmentirano finansiranje, neujednačeno i često neadekvatno pružanje usluga, neadekvatni resursi i nejednak pristup pomoći, obzirom da se prava na socijalnu zaštitu temelje uglavnom na statusu, a u manjoj mjeri na potrebama korisnika – pojašnjavaju za DEPO Portal iz kabineta federalnog ministra rada i socijalne politike Vjekoslava Čambera.

 

Grafikon koji slijedi ilustrativno pokazuje neefikasnosnu i neadekvatnu socuijalnu zaštitu u BiH: 

eu-socijalna-zastita

 

KAKO DO REFORME SOCIJALNE ZAŠTITE: Ipak, da bi sistem socijalne zaštite bio efektivan i efikasan, potrebna je njegova temeljita reforma. Pitanje je da li bi Bosni i Hercegovini pomogao već primjenjeni model neke od razvijenih zemalja Evropske unije u kojima sistem socijalne zaštite funkcioniše uspješno godinama, ili bi našoj zemlji bio potreban specijalizirani sistem kreiran samo za BiH?

 

Svetlana Cenić smatra da entiteti i kantoni socijalnu politiku nikada neće dati iz svojih ruku, jer, kako kaže, tu su glasači, a jedan od oblika manipulacije su i davanja i raznorazne prinadležnosti kojima se kupuju, posebno pred izbore. 

 

SVETLANA CENIĆ
Svetlana Cenić smatra da entiteti i kantoni socijalnu politiku nikada neće dati iz svojih ruku, jer, kako kaže, tu su glasači, a jedan od oblika manipulacije su i davanja i raznorazne prinadležnosti kojima se kupuju, posebno pred izbore.

Na sektoru socijalne zaštite najviše je radio IBHI (Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju), a Cenić ističe da su njihove preporuke nešto što bi trebali slijediti u nastojanju da se poboljša sistem socijalne zaštite u BiH. Na početku ističe da pri redefinisanju postojećeg sistema socijalne sigurnosti, polazna tačka treba biti unapređenje ciljanja korisnika u skladu sa njihovim stvarnim potrebama, što nužno mora proizvesti odgovarajuće izmjene zakona i podzakonskih akata. Također je dodala da rješenje leži i u sistemima socijalne sigurnosti koji se ne finansiraju iz doprinosa, već iz budžeta.

 

Prijedlozi za poboljšanje sistema socijalne zaštite u BiH su:

 

1. Jasno definisati prava čija bi svrha bila naknada štete za izgubljeni život i tjelesno oštećenje nastalo kao posljedica rata i naknada za zasluge u odbrani zemlje. Iste treba odvojiti od socijalnih naknada i ne treba da budu dio socijalne zaštite. U skladu sa ovom preporukom, redefinisati prava civilnim žrtvama rata koje nemaju karakter navedenih naknada i uključiti ih u socijalnu zaštitu prema jedinstvenim kriterijumima koji obuhvataju provjeru ukupnog stanja domaćinstva, odnosno kriterijuma za prava čija je svrha izjednačavanje mogućnosti.

 

2. U svim sistemima socijalne sigurnosti treba jedinstveno definisati invalidnost i lice sa invaliditetom prema Konvenciji UN o pravima osoba sa invaliditetom i uspostaviti jedinstvene kriterijume za utvrđivanje statusa osobe sa invaliditetom tako da se može ravnopravno koristiti dokumentacija o procjeni u svim sistemima. U procjeni treba koristiti multidisciplinaran pristup i cijeniti individualne potrebe i sposobnosti posmatrane u interakciji sa okruženjem, odnosno koliko fizička, mentalna, intelektualna ili čulna oštećenja dovode do ometanja osobe sa invaliditetom u punom i efikasnom učešću u društvu na jednakoj osnovi sa drugima. 

 

3. Prava osoba sa invaliditetom čija je svrha naknada troškova zbog invalidnosti i izjednačavanje mogućnosti, mogu biti zaseban sistem ili dio socijalne zaštite i treba da su usmjerena na ciljane potrebe. Uzrok invalidnosti ne treba biti kriterijum u utvrđivanju prava ovih osoba, nego stvarna potreba. Kod ovih prava ne treba utvrđivati imovinski status, jer je njihova svrha podrška u izjednačavanju mogućnosti. 

 

4. Prava osoba sa invaliditetom, koje su invalidnost stekla kao posljedicu povrede na radu ili profesionalne bolesti treba urediti na način da se jasno definiše svrha ovih naknada, a u skladu sa svrhom opredijeli i sistem u kojem će biti regulisana.  

 

vjekoslav-camber
 Socijalnu zaštitu u Federaciji BiH karakterizira fragmentirano finansiranje, neujednačeno i često neadekvatno pružanje usluga, neadekvatni resursi i nejednak pristup pomoći, obzirom da se prava na socijalnu zaštitu temelje uglavnom na statusu, a u manjoj mjeri na potrebama korisnika – kazali su iz kabineta federalnog ministra rada i socijalne politike Vjekoslava Čambera.

5. U sistemu socijalne zaštiti definisati naknade za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba za cjelokupno stanovništvo sa jasno definisanim posebnim kriterijumima koji bi uključivali provjeru ukupnog stanja domaćinstva: prihoda, imovine, drugih izvora, mogućnosti za obezbjeđenje sigurnosti vlastitim snagama itd. U tom sistemu definisati minimum socijalne sigurnosti koji bi bio usklađen sa linijom siromaštva i uz poštovanje predviđenih uslova omogućiti svim građanima (sposobnim i nesposobnim za rad) da pod jednakim uslovima ostvaruju naknade. U utvrđivanju visine naknada uvesti kriterijum broja članova domaćinstva i napraviti razlike u potrebama (starost, školovanje, invalidnost). Kod osoba sposobnih za rad ograničiti vrijeme ostvarivanja naknada i uslove za ostvarivanje naknada povezati sa aktivnim traženjem zaposlenja, prekvalifikacijom/dokvalifikacijom i dobrovoljnim radom. Za osobe sa invaliditetom, ako bi se utvrđivala lična invalidnina u vidu dodatka, potrebno je utvrditi njenu svrhu. Ako je svrha osiguranje socijalne sigurnosti, onda uslovi za njeno ostvarivanje moraju da sadrže provjeru ukupnog stanja (finansijski i imovinski cenzusi). Za praćenje i kontrolu funkcionisanja naknada uspostaviti centralizovan sistem izvještavanja po svim isplatama gotovinskih naknada. Na ovaj način bi se omogućilo jedinstveno praćenje stanja svake porodice, izbjeglo bi se dupliranje i gomilanje različitih naknada u različitim sistemima i obezbijedila potpuna ciljanost prema siromašnim. 

 

6. Sistem dječije zaštite potpuno redefinisati u osiguranje za rizik materinstva koji će nastaviti da se finansira iz doprinosa, a dodatke na djecu regulisati kroz socijalnu zaštitu uz uvažavanje materijalnih prilika porodice ili univerzalno (u zavisnosti od politike društva imajući u vidu depopulaciju stanovništva). Prilikom definisanja naknade za siromašne imati u vidu potrebe porodica sa djecom i u visinu naknada ugraditi iznose veće od minimuma koji služe za zadovoljavanje potreba djece. Pronatalitetne funkcije povjeriti Ministarstvu za porodicu. 

 


7. Socijalnu zaštitu izbjeglih i raseljenih lica uključiti u jedinstven sistem socijalne zaštite.

 

8. Obezbijediti informacionu uvezanost svih sistema socijalne sigurnosti i izvora podataka o prihodima kako bi se izbjeglo ogromno administriranje i pojednostavio postupak.

 

9. Jedinstveno urediti vođenje dokumentacije za sve korisnike, praćenje i izvještavanje, a u skladu sa tim i statističku obradu podataka.

 

10. Ojačati centre za socijalni rad (tehnički, informaciono i kadrovski) za obavljanje posla, posebno u kontekstu novih metoda ciljanja korisnika. 

 

11. Izvršiti novu redistribuciju potrošnje u budžetima uz uvažavanje jedinstvenog pristupa koji neće praviti diskriminaciju po bilo kojem statusnom obilježju.

 

NOVI ZAKON O SAOCIJALNOJ ZAŠTITI U FBIH: I Federalnom ministarstvu rada i socijalne politika poslali smo upit šta bi trebalo uraditi da sistem socijalne zaštite u BiH bude efektivan i efikasan, te šta je po tom pitanju do sada urađeno.


Kako kažu, reformski pravci djelovanja, koji se temelje na međunarodnim obvezama BiH i Federacije BiH i strateškim planovima su: uspostavljanje univerzalnih osnovnih prava i minimuma socijalnih standarda iz oblasti socijalne zaštite, izjednačavanje i dostupnost osnovnih prava iz oblasti zaštite porodice i djece, unapređenje funkcioniranja ustanova socijalne zaštite od značaja za Federaciju BiH i jačanje sistema socijalne zaštite i socijalne uključenosti djece u BiH.

 

U okviru procesa reforme socijalne zaštite, kao segmenta reforme socijalne politike u Federaciji BiH, iz Ministarstva kažu da intenzivno rade na pripremi novih zakona, i to: Zakona o osnovama socijalne zaštite, Zakona o zaštiti porodice sa djecom i Zakona o hraniteljstvu.

 

Novim Zakonom o osnovama socijalne zaštite nastoji se definisati i obezbijediti minimalna materijalna sigurnost pojedinaca i porodice u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, omogućiti dostupnost i jednakost usluga i prava u socijalnoj zaštiti, definisati uslove za razvoj usluga socijalne zaštite u Federaciji BiH, stvoriti jednake mogućnosti pojedinaca za samostalan život i aktivno češće u zajednici očuvati i unaprijediti porodične odnose i podsticati porodičnu solidarnost, prevenirati i otkloniti posljedice zlostavljanja, zanemarivanja i eksploatacije, ističu iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, te dodaju da treba naglasiti da je potrebno razviti modele i mehanizme boljeg ciljanja stvarnih potreba korisnika kako bi se osigurala praktična realizacija boljeg ciljanja. Shodno tome, centri za socijalni rad i drugi akteri socijalne zaštite se trebaju osposobiti, stručno i organizacijski za primjenu metoda boljeg ciljanja korisnika, tvrde iz Ministarstva.


S druge strane, u oblasti zaštite osoba sa invaliditetom i zaštite civilnih žrtava rata koja se bavi zaštitom osoba sa invaliditetom poduzete su brojne aktivnosti za stvaranje preduvjeta za provođenje reformi u ovoj oblasti, ističu iz Federalnog ministarstva rada i socijalne zaštite.

 

Dodaju da su postojećim Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom utvrđene novčane naknade  a osobe sa invaliditetom i civilne žrtve rata i članove njihovih porodica.

 

Međutim, problem u provedbi ovog zakona tiče se neadekvatnog ciljanja gotovinskih naknada na najtežu skupinu osoba sa invaliditetom i u pravilu najviše izloženu siromaštvu. Osim toga, u zakonu nije predviđen sistem socijalnih usluga koje su potrebne ovoj kategoriji za socijalizaciju i adekvatno uključivanje u život i rad, kažu iz Ministarstva. 

 

Ipak, ističu da su i po tom pitanju urađeni pomaci. Prednacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore za osobe sa invaliditetom, kojeg je usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i upućen je na razmatranje i usvajanje Domu naroda Parlamenta FBiH;

 

Prednacrt zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi usvojen je na Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i upućen je na razmatranje i usvajanje Domu naroda Parlamenta FBiH;

 

Usvojena je i realizira se Strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom u FBiH za 2011.- 2015. godinu. No, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da se provode i druge aktivnosti potrebne za reformu ove oblasti, kao što je unapređenje i uvezivanje baza podataka, i sl.

 

STAV EVROPSKE UNIJE: Paket konkretnih mjera koje se moraju preduzeti u BiH u sklopu hitne ekonomske reforne, podrazumijeva i poboljšanje socijalne pomoći, odnosno njeno usmjeravanje kroz niz mjera koje će je učiniti efektivnom, efikasnijom i privlačnom. Stav EU je jasan: Socijalna zaštita treba da radi u korist onih kojima je istinski potrebna ili onima koji je plaćaju, te stoga mora biti postavljena na održive finansijske osnove.

 

Nažalost, analize su pokazale da je socijalna zaštita u BiH krajnje nepravedna, jer za socijalne naknade na osnovu privilegija odlaze čak tri četvrtine ukupne potrošnje, a mnogi korisnici čak i nisu siromašni. Naime, tako davanja odlaze koji su u boljem finansijskom i materijalnom položaju. Suviše je lako dobiti invalidninu, a tu je i veliki broj nefinansiranih povlaštenih penzija. 

 

Stoga je ovaj sistem socijalne politike posve neodrživ... Ima li ga igdje na svijetu ili je samo preživio u BiH?!     

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!