DEPO ISTRAŽIVANJE/ Evropske integracije i budućnost BiH

Godina surovih rezova: Hoće li EU kazniti Hrvatsku zbog sporog provođenja reformi?!

Front12.12.14, 14:43h

Godina surovih rezova:  Hoće li EU kazniti Hrvatsku zbog sporog provođenja reformi?!
Iako to nisu izričito rekli, Evropska komisija u prvom od niza izvještaja koje će hrvatska javnost sljedećih godina moći čitati, šalje poruku Banskim dvorima: 'Brže, brže, brže, provodite reforme i sve što ste s nama dogovorili'. Da li će, na koncu, Hrvatska biti kažnjena zbog sporosti?

 

Piše: Mirna DUHAČEK

 

Ubrzajte reforme, tako je u svom posljednjem izvještaju Hrvatskoj poručila Evropska komisija, objavivši pri tome i prilično nepovoljne ekonomske prognoze za susjednu nam državu, te posebno istaknuvši 'klimu nesigurnosti' oko Vladinih reformi.

 

Ovo je prvi izvještaj u kojem Komisija taksativno nabraja napredak Hrvatske u ispunjavanju osam ekonomskih preporuka koje je Bruxelles dao Zagrebu u junu ove godine.

 

Niz specifičnih preporuka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža odnosile su se na: fiskalnu politiku, efikasnost javnih rashoda, poreznu politiku i dugoročnu održivost javnih finansija, funkcionisanje tržišta rada i efikasniji obrazovni sistem, strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti, uključujući poboljšanje efikasnosti javne uprave. Osim toga, upućena je preporuka za finansijski sektor vezana za očuvanje stabilnosti bankarskog sistema.

 

SVE SE REŽE, SAMO JEDNO NE: Evropska komisija je korake na ispravljanju ovih makroekonomskih neravnoteža, kao i dosadašnji napredak Hrvatske ocijenila djelimičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima.

 

Ovo je prvi izvještaj u kojem Komisija taksativno nabraja napredak Hrvatske u ispunjavanju osam ekonomskih preporuka koje je Bruxelles dao Zagrebu u junu ove godine

 

Podsjećamo, Evropska komisija je još u martu, nakon dubinske analize makroekonomske situacije, zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog velikih vanjskih obaveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga države. Međutim, do danas skoro ništa se nije promijenilo.

 

- Reforme se provode, to je bitno. Dio reformi, to je ta neujednačenost, dio se provodi nešto sporije i to je u ovom izvješću naglašeno, pojašnjava Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova Evropske unije.

 

- Štednja je jedna polovica posla, kaže prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, druga mora biti ekonomski rast. 'Svi spominju bolne reforme, radikalne reforme, niste ih poduzeli. Da ilustriram što se pod time misli, pod time se misli radikalno smanjenje javnog sektora, smanjenje plaća i smanjenje mirovina', rekla je Pusić za hrvatske medije.

 

I iako hrvatski ministar finansija naglašava da će iduća godina za Hrvatsku biti godina velikih rezova - Pusić je sigurna šta se neće rezati:

 

- Ono što u sljedećoj godini sigurno nećemo raditi je smanjivanje mirovina, kaže Pusić. Ali hoće, kaže, javnu potrošnju. Spas Komisija vidi u novcu iz EU fondova.

 

'Štednja je jedna polovica posla', kaže prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, druga mora biti ekonomski rast

 

MOGUĆE SU KAZNE: No, ne bude li se Hrvatska držala dogovora, moguće su i kazne. 'Sankcije su moguće u suspenziji strukturnih fondova', upozorila je Mirela Rašić iz Evropske komisije. A baš se oni često ističu kao pomoć u ekonomskom rastu.

 

Iako to nisu izričito rekli, Evropska komisija u prvom od niza izvještaja koje će hrvatska javnost sljedećih godina moći čitati, šalju poruku Banskim dvorima: 'Brže, brže, brže, provodite reforme i sve što ste s nama dogovorili'.

 

Od početka godine Hrvatska je pod nadzorom Bruxellesa zbog prekomjernog deficita, ali s obzirom na to da ova članica EU ima i prekomjerne makroekonomske neravnoteže - zahtijeva se poseban nadzor.

 

Od Vlade RH se traži da ubrzaju reformu javne uprave i restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu. Komisija navodi da su 'nezgrapno' poslovno okruženje i niska efikasnost javne uprave, uključujući pravosuđe, prepoznati kako glavne zapreke za konkurentnost hrvatske privrede.

 

Komisija je, takođe, u svrhu ubrzanja projekta zatražila mišljenje specijalnog tima Evropske investicijske banke (EIB) koji je procijenio situaciju i identificirao slabosti u pojedinim članicama EU, pa tako i Hrvatskoj.

 

Komisija navodi da su 'nezgrapno' poslovno okruženje i niska efikasnost javne uprave, uključujući pravosuđe, prepoznati kako glavne zapreke za konkurentnost hrvatske privrede

 

"Hrvatska je u recesiji od 2009. godine, a prognoza za rast BDP u 2015. godini je da će on biti tik iznad nule. Pad u realnom BDP-u je uzrokovan oštrim sažimanjem domaće potražnje i investicija. Od vrhunca koji je iznosio 27 posto BDP-a u 2008. godini, investicije su u 2014. pale na 20 posto. Ovo je dijelom uzrokovano značajnim investicijama u građevinskom sektoru zabilježenima prije krize. U usporedbi s drugim sličnim ekonomijama, pad totalnih investicija u Hrvatskoj je bio značajno brži i ozbiljniji, gurajući udio investicija u BDP-a prema evropskom prosjeku, što je nizak nivo za zemlju čija ekonomija hvata zaostatke", piše u izvještaju Evropske komisije.

 

SLABOSTI NAŠIH SUSJEDA: Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović prokomentarisao je razočaravajući izvještaj EK riječima da 'Hrvatska treba jednu temeljitu reformu, nove temelje koje on nudi u ustavnim promjenama'.

 

"Ponovno smo doznali, naglasak je na 'ponovno doznali', koje su nam slabosti", rekao je Josipović.

 

Hrvatska mogla ostati jedna od najslabijih evropskih ekonomija u razdoblju između 2015. i 2019. godine

 

"Zaista na tome treba raditi, a istaknuo bih da Hrvatska treba jednu temeljitu, ozbiljnu reformu, treba nove temelje, uostalom, te nove temelje nudim i u svojim ustavnim promjenama", rekao je Josipović.

 

Hrvatskoj se, po svemu sudeći, ne piše dobro. To potvrđuju i prognoze analitičara uglednog The Economista da će Hrvatska biti na nezavidnoj listi 15 najsporije rastućih ekonomija u 2015. Ali tu nije kraj, jer predviđa se, takođe, da bi Hrvatska mogla ostati jedna od najslabijih evropskih ekonomija u razdoblju između 2015. i 2019. godine.

 

Rezultati nove dubinske analize prekomjernih neravnoteža u proljeće 2015.

 

Evropska komisija je prije dvije sedmice objavila da će, na početku novog Evropskog semestra, ponovo dubinski analizirati prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj.


Hrvatska se našla u grupi s Italijom i Slovenijom, za koje je Komisija također najavila temeljite analize kako bi utvrdili uspijevaju li smanjiti utvrđene prekomjerne neravnoteže ili su one ostale nepromijenjene, odnosno možda su i pogoršane. Rezultat analize najavljen je za proljeće 2015.


Neravnoteže se utvrđuju na temelju skupa pokazatelja kojima EK mjeri 'unutarnju i vanjsku konkurentnost' zemalja EU. Obuhvaćaju, između ostalog, višak odnosno manjak u bilanci plaćanja stanje međunarodnih ulaganja, udio u svjetskom izvoznom tržištu i dug privatnog sektora i opće države.


Postupak makroekonomskih neravnoteža ima preventivnu i korektivnu dimenziju. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje, a Komisija može nametnuti finansijske sankcije do 0,1 posto BDP-a, ali samo za članice eurozone. Razlog za kaznu nisu same neravnoteže već izostanak mjera da se one isprave.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://depo.ba/clanak/122710/dosta-je-bilo-kreditiranja-drzave-sta-se-sve-mijenja-uvodenjem-novog-nacina-placanja-pdv-a

 

http://depo.ba/clanak/122326/moze-li-nova-vlast-sprovesti-reforme-bajka-o-preporodu-bih-za-samo-cetiri-godine

 

http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije

 

http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod

 

http://depo.ba/clanak/119902/evo-zasto-arapi-i-turci-tri-puta-vise-investiraju-u-srbiju-i-hrvatsku-nego-u-bih

 

http://depo.ba/clanak/119736/ima-li-to-igdje-u-svijetu-zasto-socijalnu-pomoc-u-bih-primaju-i-oni-kojima-ona-uopste-ne-treba

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

 

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

 

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!