Piše: Dina GANIBEGOVIĆ
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, okvir odnosa između Europske unije i BiH, na snagu će stupiti 1. juna 2015. godine. Ovo će omogućiti BiH da krene naprijed u svojim odnosima s EU, međutim, potrebno je sprovesti mnogo reformi da bi uopšte došlo do integracije.
Ekonomske reforme stavljene su u prvi plan, a novi premijer Federacije BiH Fadil Novalić u svom ekspozeu opisao je detaljno i izložio plan koji bi trebao Bosnu i Hercegovinu pokrenuti s mrtve tačke. Novalić navodi kako je jedan od osnovnih problema, definiranih i u okviru Sporazuma o rastu i zapošljavanju, preveliko poresko opterećenje rada, te je i u tom segmentu najavio reforme, koje bi dovele do povećanja zaposlenosti.
Međutim, da li su te reforme zaista realne i provodive, ili će biti samo „kozmetička“ promjena od koje bh. građani neće imati velike koristi?
Šta o svom programu kaže premijer?
 |
| Nakon što izvučemo određeni broj uz taj bonitet, istina, i uz kaznu malo veću za zapošljavanje na crno, nakon dvije godine će ta grupa ljudi za koju smatramo da će biti oko 30 do 40 hiljada, početi uplaćivati. To što uplate nećemo dati na raspolaganje fondovima koji su već na granici održivosti, nego ćemo to vratiti poslodavcima kao realno smanjenje opterećenja. Poslodavci će to moći konzumirati na dva načina: možda će moći malo povećati i plaće ljudima, pa će narasti potrošnja, a dio će možda koristiti u investiranje za ekspandiranje posla |
- Mi smo svjesni da poslodavci mogu bolje, mogu više, ali imaju strah od novih poteza. Svi mogu sigurno 10 do 15 posto povećati svoje poslovanje. Imaju strah od ove situacije, jer je dosta nesređena, obaveze su velike, papirologija je glomazna. Osnovno što jeste, ono što je smetnja povećanju zaposlenosti, jesu velike obaveze. One se mogu početi realno smanjivati. Ovo je sada pojednostavljenje, a za dvije do tri godine, kada efekat proizvodnje bude jedna druga mjera koja u tom cilju bude predviđena za povući, bit će oslobađanje svih nezaposlenih koji imaju taj status od obaveza prve dvije godine – pojasnio je premijer FBiH, te je istakao da se cilja na dvije stvari:
- izvući neke ljude iz sive zone
- i da to na određeni način bude nagrada, odnosno bonitet svim onim koji bi eventualno imali mogućnost na ekspanziju poslovanja, ali se iz određenog razloga boje.
Novalić je najavio i povećane kazne za zapošljavanje ljudi na crno.
- Nakon što izvučemo određeni broj uz taj bonitet, istina, i uz kaznu malo veću za zapošljavanje na crno, nakon dvije godine će ta grupa ljudi, za koju smatramo da će biti oko 30 do 40 hiljada, početi uplaćivati. Uplate nećemo dati na raspolaganje fondovima koji su već na granici održivosti, nego ćemo to vratiti poslodavcima kao realno smanjenje opterećenja. Poslodavci će to moći konzumirati na dva načina: možda će moći malo povećati i plaće ljudima, pa će narasti potrošnja, a dio će možda koristiti u investiranje za ekspandiranje posla – kazao je Novalić, te dodao da u svom programu planira postupno smanjenje obaveza na rad sa 72,17%, na oko 50%.
Ovo će se, tvrdi, postići proširenjem poreske osnove (ukidanjem naknada koje nemaju karakter plate, pa ugradnjom istih u platu i povećanjem broja zaposlenih), te naglašava da će svaka izmjena poreske legislative biti neutralnog karaktera, odnosno za iznos svih dodatno obezbijeđenih finansijskih sredstava, ekvivalentno će biti umanjivani doprinosi.
Da li je zaista moguće ostvariti značajnije uštede?
 |
| Moguće je da će doći do neznatnog smanjenja doprinosa, a sa druge strane do drastičnog povećanja kazni za rad na crno. Više je nego očigledno da je rad na crno posljedica, a da su stvarni uzroci ove anomalije visoki doprinosi. Bez znatnijeg smanjenja doprinosa neće se moći eliminirati rad na crno, bez obzira kolike kazne bile |
Iz usta federalnog premijera to sve zvuči jako jednostavno, međutim, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić u razgovoru za DEPO Portal ističe da provođenje njavljenih reformi uopšte neće postići svoj cilj, a to je povećanje zaposlenosti.
- Ne vjerujem da je moguće postići rasterećenje u iznosu od oko 20 odsto (sa 72,17%, na oko 50%.). Za takvo što bi trebalo provesti reformu zdravstva i penzionog sistema. Česće se spominje smanjenje od oko 1 do 2 procenta, što je realnije, ali u konačnici ne bi vodilo većim uštedama na strani poslodavaca kojim bi se finansirao rast zaposlenosti, što je i cilj ove reforme – pojašnjava Hurtić.
Međutim, sve češće se u medijima piše da je smanjenje doprinosa samo "kozmetička" reforma, koja će eventualno smanjiti doprinose, ali, recimo, uvesti porez na topli obrok, čime bi se došlo do istog iznosa koji poslodavac plaća državi. Sa tim se slaže i Hurtić.
- Koliko vidimo, te namjere se i ne kriju. Svako opterećenje poreza na rad bilo u obliku toplih obroka, naknada za prevoz i slično će proizvesti iste negativne efekte u smislu rasta sive ekonomije i rada na crno. Ova reforma neće dati rezultat ako na jednoj strani smanjite, a na drugoj strani povećate porez – kazao je Hurtić.
On smatra da bi Vlada FBiH morala pojasniti svoje namjere jer se u javnosti s vremena na vrijeme iznose vrlo paušalne informacije, ali se boji drugih stvari:
- Moguće je da će doći do neznatnog smanjenja doprinosa, a sa druge strane do drastičnog povećanja kazni za rad na crno. Više je nego očigledno da je rad na crno posljedica, a da su stvarni uzroci ove anomalije visoki doprinosi. Bez znatnijeg smanjenja doprinosa neće se moći eliminirati rad na crno, bez obzira kolike kazne bile – istakao je Hurtić i dodao da se kaznenim mjerama više ništa ne može postići u situaciji kada se ne djeluje protiv uzroka.
- Kazne za rad na crno čak mogu proizvesti jos veći gubitak radnih mjesta i još veći broj onih koji rade na crno – upozorava Hurtić.
A šta na sve to kažu poslodavci?
Ipak, kako bi najavljeno smanjenje doprinosa izgledalo u praksi, najbolje znaju oni koji bi trebali biti rasterećeni, a to su poslodavci.
 |
| Najava Premijera FBiH o značajnom smanjenju opterećenja na rad u FBiH predstavlja podstrek za poslodavce i njihov rad na prostoru BiH. Mišljenja smo da bi realizacija najavljenog značajno doprinjela smanjenju sive ekonomije, jer bi veliki broj sitnih poslodavaca, koji su dovedeni u poziciju nemogućnosti pokrivanja osnovnih troškova poslovanja, prijavili svoje uposlenike i poslovanje sveli u zakonske okvire |
Iako najave premijera Novalića daju naznake da će u praksi iznos novca koji poslodavac mora uplaćivati državi za svakog prijavljenog radnika biti isti, Safudin Čengić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH je vrlo optimističan i pozdravlja reforme.
- Najava Premijera FBiH o značajnom smanjenju opterećenja na rad u FBiH predstavlja podstrek za poslodavce i njihov rad na prostoru BiH. Mišljenja smo da bi realizacija najavljenog značajno doprinjela smanjenju sive ekonomije, jer bi veliki broj sitnih poslodavaca, koji su dovedeni u poziciju nemogućnosti pokrivanja osnovnih troškova poslovanja, prijavili svoje uposlenike i poslovanje sveli u zakonske okvire - kazao je Čengić za DEPO Portal.
Ipak, po njegovim riječima, ono što zabrinjava jeste činjenica da se ne vidi pozitivan ambijent okruženja koji će premijeru Novaliću i njegovim saradnicima omogućiti realizaciju najavljenog smanjenja opterećenja.
- Mi kao poslodavci podržavamo napore premijera Novalića da promjenom zakonske regulative, te smanjenja opterećenja na rad, stvori povoljniji poslovni ambijent za nove investicije, zapošljavanje i punjenje fondova – zaključuje Čengić.
I prije najave Novalićevih reformi bilo je govora o smanjenju doprinosa na plate. Međutim, pokazalo se da svaka značajnija promjena dovodi do destabilizacije ostalih segmenata.
Zašto smanjenje doprinos ipak (ne) vodi ka povećanju zapošljavanja?
Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda MIO/PIO, 2013. godine radio je istraživanje na temu "Mogući efekti smanjenja stope doprinosa na i iz plata na povećanje zaposlenosti u FBiH", gdje je došao do zaključaka da je opterećenje na plate u BiH ispod nivoa u odnosu na većinu država Evrope, te da smanjenje opterećenja na plate, kao pojedinačna mjera, ne daje nikakav efekat na povećanje zaposlenosti, što je vidljivo na primjeru Republike Srpske.
Krnjić u svom istraživanju navodi i da se povećanje zaposlenosti može desiti samo direktnim stranim i domaćim investicijama, te aktivnom spoljnotrgovinskom politikom države, uz potpuno uređenje privrednog sistema u pravcu pojednostavljenja i pojeftinjenja općih uvjeta za poslovanje.
Obećanja premijera Fadila Novalića o smanjenju doprinosa na plate, iako na prvu zvuče revolucionarno i kao konačan korak naprijed, nisu dovoljna... Izgleda da će ipak proći dosta vremena dok poslodavci osjete konkretno olakšanje koje bi zaista u konačnici dovelo do povećanja zaposlenosti.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
VEZANI TEKSTOVI:
http://www.depo.ba/clanak/128939/dokle-ce-evropa-trpjeti-bh-politicare
http://depo.ba/clanak/127626/nije-sve-bas-tako-crno-i-u-bih-se-moze-doci-do-sigurnog-posla
http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije
http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod
Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook