DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Šokantna priča Sarajke koja je prijavila korupciju: Prošla sam golgotu, ali sam ipak – pobijedila!

Hronika16.04.15, 11:13h

Šokantna priča Sarajke koja je prijavila korupciju: Prošla sam golgotu, ali sam ipak – pobijedila!
Priča koja slijedi zorno ilustruje sav užas okorjelog koruptivnog aparata u BiH, ali ima sretan kraj... Ovoga puta problemom korupcije, koja nezaustavljivo izjeda sve pore ove države, bavimo se kroz konkretan primjer - ispovijest Sarajke koja je prijavila direktora zbog finansijskih malverzacija i propasti uspješne javne firme

 

Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

 

Kada je prije četiri godine, zajedno sa svojom tadašnjom kolegicom, skupila svu dokumentaciju koja je neupitno dokazivala da se u KSC Skenderija već duži niz godina nenamjenski troši novac i tadašnjeg direktora Suada Džindu prijavila za korupciju, ova hrabra Sarajka nije ni slutila kakva je odmazda čeka i u šta će se pretvoriti njen život.
 

No, priča koja slijedi, iako zorno ilustruje sav užas okorjelog koruptivnog aparata u Bosni i Hercegovini, ipak ima sretan kraj – u kome je pravda došla po svoje...  


OČI ŠIROM ZATVORENE: Njeno ime je  Višnja Marilović i u Centru Skenderija bila je zaposlena od 1999. godine, u sektoru za ekonomsko-finansijske poslove. Kroz ruke joj je prolazila važna finansijska dokumentacija te je, kako tvrdi, direktno svjedočila malverzacijama koje su godinama rađene u ovom kulturno-sportskom centru i koje su ga iz izuzetno uspješnog javnog preduzeća vodile u finansijsku katastrofu.


- Uočila sam niz nepravilnosti u poslovanju... Primijetila sam da su pronevjereni određeni novčani iznosi, da se na neke imaginarne račune uplaćuje novac za koncerte koji nisu održani, svojevremeno je otkazana predstava „Stanglers“ , a novac za nju je uplaćen – ne zna se ni gdje ni kome... Nenamjenski su utrošena sredstva za obnovu Ledene dvorane, čije se krov, godinu dana nakon naše prijave, srušio..., pojašnjava Višnja Marilović na početku svoje priče za DEPO Portal.

sumnja
"Puno puta sam se pitala što mi je to trebalo?! Počinješ vjerovati da si lud, jer svi oko tebe nastavljaju normalno da žive, a ti sve izgubiš! Svi te se klone i „čuvaju sebe“, a ja gledam kako mi djeca u školu odlaze uz policijsku pratnju. S tim liježem i s tim se budim, i više ni o čemu drugom ne pričam. Gutam sedative i gubim se..."

 

I dok neki vjeruju da je Skenderiju tih godina zadesila sudbina drugih, sličnih kulturno-sportskih centara u državi, koji su sve jače gubili bitku na tržištu usljed narastajuće ekonomske krize, ali i pred modernim shopping centrima i novim trendovima potrošačkog društva, Višnja vjeruje da su uzroci propadanja ovog javnog preduzeća bili ukorijenjeni direktno u finansijskim nepravilnostima u samom Centru, na šta je, kaže, uporno ukazivala unutar kuće u kojoj je tada radila, ali bezuspješno.

 

- Obraćala sam se prvo direktoru, ali bez rezultata... Pokušala sam na sve to ukazati i drugim rukovodiocima u Skenderiji, pa i šefici finansija, no sve je bilo uzalud. Nisu reagovali ni u Vladi Kantona Sarajevo, koja je Suada Džindu dva puta imenovala na mjesto direktora, ni u Ministarstvu privrede KS koje je direktno nadležno za Centar Skenderija... Onda smo u martu 2011. godine, moja kolegica i ja, sakupile kopije svih sumnjivih finansijskih dokumenata i četiri puna registratora predale u Kantonalno tužilaštvo KS, priča naša sagovornica.
     

VRATIO SE VALTER: Tamo ih je tada dočekao Sead Kreštalica, glavni tužilac za privredni kriminal u Kantonu Sarajevo, koji ovu čvrsto dokumentovanu prijavu nije samo pohranio u ladicu, niti je mogao ostati imun na dokaze koji su mu predočeni. Kada se suočio sa finansijskim činjenicama i sa težinom prikupljene dokumentacije, tužilac Kreštalica ostao je zatečen odlukom dvije uposlenice da prijavu protiv tadašnjeg direktora podnesu pod svojim punim imenom i prezimenom. Krajnje dobronamjerno, znajući šta slijedi, tada im savjetuje da ipak odaberu neko kodno ime i zaštite identitet.


- Ni tada nisam shvatala sav rizik naše odluke... Mislila sam da će naša prijava pomoći da se malverzacije otkriju, provjere i utvrde, da će Suada Džindu smijeniti i dovesti novog direktora, i da će nakon toga Skenderija ponovo početi da radi punom parom i posluje pozitivno... Već tada sam jasno vidjela da za nekoliko mjeseci nećemo moći da isplatimo plate i da Centar propada, iako može da zarađuje dovoljno. Onakav prostor u centru Sarajeva ne može da posluje sa gubitkom, od kada postoji, od 1969., Skenderija je uvijek poslovala pozitivno, pa ni u ratu nije propala, bilo je očito da nešto nije uredu... Znate, nije svejedno nekoga poslati u zatvor i to nijednog trenutka nisam željela, ali mi je bilo stalo do firme u kojoj radim. Imali smo dobre plate i siguran posao, bilo je suludo da sve propadne..., priča Višnja Marilović i otkriva da su ona i njena kolegica tada poslušale tužioca Kreštalicu i uzele kodno ime „Valter“.   

Bojan Bajić/ Foto: DEPO PORTAL

Zastrašujući podaci: Kako prijaviti korupciju i sačuvati privatni život?


Bojan Bajić navodi zastrašujuće podatke jednog istraživanje u Kanadi, koje je pokazalo da se preko 80 posto brakova raspadne nakon što jedan od supružnika prijavi korupciju. Zato uz kanadski Zakon o zaštiti zvizdača postoji i uputstvo kojim se zvizdači savjetuju šta trebaju uraditi prije nego što izvrše prijavu određenih nepravilnosti.


U njemu se, između ostalog, navodi i sljedeće:

1.    Razgovarajte sa suprugom;
2.    Detaljno analizirajte situaciju u kojoj se nalazite i sve moguće posljedice;
3.    Razgovarajte sa najboljim prijateljem i najužom familijom, i upoznajte ih sa svojom odlukom;
4.    Tek kada ste sigurni da nećete izgubiti njihovu podršku, izvršite prijavu. 
 

 
Uslijedio je muk od nekoliko mjeseci, a onda su u junu 2011. godine u KSC Skenderija ušli inspektori Federalne uprave policije...


OTKAZ  I ODMAZDA, DIREKTORU UNAPREĐENJE: Od tog trenutka sve se mijenja... Tri mjeseca direktor i rukovodstvo Centra nisu imali pojma da je podnijeta prijava u Kantonalnom tužilaštvu KS i ulazak federalnih inspektora bio je prava bomba. Po dokumenteciji koju su tražili, bilo je jasno je da je prijava stigla iz sektora finansija.


Naša sagovrnica se prisjeća:


- Uslijedila je strašna odmazda, kolege me intimno podržavaju, ali kada se nađete na meti – svi od vas bježe. Dobijam direktne prijetnje, zabranjuje mi se pristup svim važnim dokumentima, a u avgustu iste godine dobijam otkaz, iako sam bila sindikalni povjerenik i zakonski nisam mogla biti otpuštena. Međutim, unutar firme usvaja se izmjena sistematizacije, po kojoj za mene više nema radnog mjesta, dok moja kolegica biva degradirana i raspoređena na  mjesto referenta sajma.


Život poprima posve nove tokove... Bez posla, na meti brojnih prijetnji, bez prijatelja koji se polako udaljavaju, sa policijskom zaštitom koja čuva nju, supruga i dvoje djece, Višnja počinje preispitivati sebe i ono što je uradila, i počinjesumnjati u ispravnost vlastite odluke...

 

- Puno puta sam se pitala što mi je to trebalo?! Počinješ vjerovati da si lud, jer svi oko tebe nastavljaju normalno da žive, a ti sve izgubiš! Svi te se klone i „čuvaju sebe“, a ja gledam kako mi djeca u školu odlaze uz policijsku pratnju. S tim liježem i s tim se budim, i više ni o čemu drugom ne pričam. Gutam sedative i gubim se..., priznaje Višnja.

       
Međutim, još jači udarac stiže „s vrha“, nakon informacije da je Suad Džindo podnio ostavku na mjesto direktora KSC Skenderija  i da je imenovan za direktora IP „Krivaja“ Zavidovići, čime je sa kantonalnog nivoa unaprijeđen na federalno rukovodeće mjesto.


Na čelu KSC Skenderija se od avgusta 2011. do danas promijenilo još nekoliko direktora, bez uspjeha – Centar je u gubicima, a uposlenici bez plata!

 

PRAVDA IPAK DOLAZI PO SVOJE: Protiv Suada Džinde, u decembru prošle godine, u Kantonalnom sudu u Sarajevu je počelo suđenje po optužnici za privredni kriminal, a na osnovu prijave koju su skoro četiri godine ranije podnijele dvije uposlenice KSC Skenderija. Džindo se, između ostalog, tereti za novčane pronevjere u periodu od 2007. do 2011. godine, za zloupotrebu položaja, za kršenje zakona kod zaključivanja ugovora o djelu i o vršenju povremenih poslova ugostiteljstva u Domu mladih te za druge protivzakonite radnje.

    
Slijedi mučan i višegodišnji sudski proces, a na Kantonalnom sudu u Sarajevu je da dokaže ili opovrgne navode za višegodišnju korupciju koja je izje(da)la nekada ugledni kulturno-sportski i shopping centar u glavnom gradu BiH, te da li je u svemu tome i koliko bivši direktor Suad Džindo kriv. No, za Višnju Marilović olakšanje je nastupilo onog trenutka kada je Kantonalni sud u Sarajevu podigao optužnicu...

 

- Tog trenutka meni je spao teret s leđa, za mene je to bila dovoljna potvrda da sve ono što sam uradila nije bilo ni pogrešno, ni uzalud. I presuda mi više uopšte nije važna... Kada me danas pitate kako bih željela da završi sudski proces, ne znam šta bih odgovorila. Ne želim da bilo ko završi u zatvoru, ali bih voljela da mu se oduzme sve što je protivzakonito stekao, da Skenderiji mora vratiti sav novac koji je pronevjerio i da ponovo mora krenuti od nule. To mi se čini pravednim svršetkom ove priče!

 

visnja-marilovic
"Tada nisam imala pojma ko su zvizdači ni šta oni znače, a još manje da sam ja jedna od njih. Tada sam bila izgubljena u vlastitoj agoniji i gubila sam tlo pod nogama. Međutim, i nakon svega što sam proživjela, vjerujem i danas da sam postupila ispravno."


GODINE AGONIJE, ALI I NOVA ŽIVOTNA ŠANSA: Nakon mučnih godina koje je proživjela od trenutka kada joj je savjest nadjačala vlastiti interes i kada se odlučila da prijavi korupciju za koju je vjerovala da se događa u Centru Skenderija, Višnja Marilović dobila je novu životnu šansu nakon susreta sa Bojanom Bajićem, direktorom firme NetConsulting i pokretačem antikorupcijskog programa „Etička linija“. Kada je čuo za njen slučaj, Bajić je u njoj odmah prepoznao „pravog zvizdača“, odnosno tzv. „uzbunjivača“...

 

Šta to znači?


- Jako je važno razlučiti ko je pravi „zvizdač“, a ko ne... Zvizdač koji se u dobroj vjeri i javnom interesu odluči na proaktivan stav, da u interesu kompanije, organizacije, društva, javnosti, ukaže na određenu nepravilnost, a nije ga ona direktno doticala – to je vjerodostojan zvizdač. Onaj koji određenu nepravilnost prijavljuje kada mu je „voda došla do nosa“, on se u svijetu ne tretira kao kredibilan, jer prijavu vrši tek kad ga se problem počeo lično doticati - a prije togao je šutio, dok su kolege ispaštale. Zato se zviždač, odnosno uzbunjivač uvijek mjeri kroz dobru vjeru i javni interes, pojašnjava Bojan Bajić.  

 
Objašnjavajući dalje zašto je Višnja Marilović, shodno svom slučaju, odmah postala zaštićeni zvizdač, Bajić navodi:

 

- Ona je u tom trenutku bila višegodišnji uposlenik KSC Skenderija, imala je dobru platu i, tako gledano, nije imala nikakvu potrebu da prijavi direktora. No, ona je to uradila upravo „u dobroj vjeri i javnom interesu“. Sadržaj njene prijave koju je predala Kantonalnom tužilaštvu KS bio je tako dobro dokumentovan, da je Tužilaštvo moralo reagovati. Odmazda, odnosno otkaz koji je dobila dogodio joj se mjesecima nakon toga i poslodovac ne može dokazati da je ona prijavu izvršila da bi spasila svoje radno mjesto, već je otkaz uslijedio kao posljedica podnešene prijave.


Nakon što je postala „zaštićeni zvizdač“, Višnja Marilović angažovana je u timu za izradu Zakona o zaštiti zvizdača u BiH, koji je na državnom nivou stupio na snagu sa 1. januarom 2014. godine, i danas je ponovo zaposlena - sada kao project manager u firmi NetConsulting, na projektu „Etička linija“.


- Da u ključnom trenutku nisam srela Bojana Bajića, ne znam da li bih sve ovo izdržala. Tada nisam imala pojma ko su zvizdači ni šta oni znače, a još manje da sam ja jedna od njih. Tada sam bila izgubljena u vlastitoj agoniji i gubila sam tlo pod nogama. Međutim, i nakon svega što sam proživjela, vjerujem i danas da sam postupila ispravno, kaže na kraju svoje priče ova hrabra Sarajka, koja je za svoj čin prošle godine dobila i nagradu "Duško Kondor" za iskazanu građansku hrabrost. 
         

Šta je „Etička linija“?


Etička linija je jednostavan i siguran sistem koji omogućava anonimno prijavljivanje nepravilnosti (slučajevi sumnje na prevaru, zloupotrebu i drugi slučajevi kršenja poslovne etike).


Osim toga, ovaj sistem je i odlično sredstvo unutrašnje kontrole.


Etička linija se prilagođava potrebama organizacija, bez obzira na njihovu veličinu ili polje djelovanja, a primjenjuje se u:


• Javnim i privatnim preduzećima
• Akademskim institucijama
• Tijelima vlasti na svim nivoima (državni, entitetski, kantonalni, lokalni)
• Dobrotvornim i neprofitnim organizacijama


Prva „Etička linija“ kod nas uvedena je u Ministarstvo odbrane BiH u decembru 2013. godine, a do danas zaživjela je Opštini Zvornik, Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK, Kliničkom centru univerziteta Sarajevo, Ministarstvu sigurnosti BiH i Opštini Tuzla.

 

korupcija-indeks

 

Korupcija kao nepremostiva prepreka za velike strane investicije

Bosna i Hercegovina je, prema posljednjim istraživanjima, po indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, rangirana na 72. drugom mjestu od ukupno 175 ispitanih zemalja u svijetu. U poređenju sa drugim bivšim jugoslovenskim zemljama, BiH se i dalje nalazi na dnu ljestvice, što pokazuje i priloženi grafikon.

 

Prema drugim istraživanjima, skoro tri četvrtine poslovnih ljudi u BiH vide korupciju kao značajnu prepreku za poslovanje, a više od pet posto njih nije spremno da u ovu zemlju ulaže velike investicije zbog straha od  mita. 

 

Šire gledano, korupcija je rangirana kao treća najvažnija prepreka za investicije u cijelom regionu, te je kao takva u Sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH, koji je izradila Evropska unija, tretirana kao jedna od šest prioritetnih oblasti u kojima podhitno mora biti sprovedena reforma.

 

Stoga je od iznimne važnosti znati da nije svaka prijava - korupcija, te kako prepoznati i pravilno prijaviti nepravilnosti u poslovanju, o čemu će biti riječi u nekom od narednih tekstova DEPO Portala na ovu temu.   

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://www.depo.ba/clanak/128939/dokle-ce-evropa-trpjeti-bh-politicare

 

http://depo.ba/clanak/128321/srbija-tone-u-novi-mrak-da-li-je-demokratija-aleksandra-vucica-gora-od-tiranije-slobodana-milosevica

 

http://www.depo.ba/clanak/127992/cijena-bolnih-reformi-zasto-prosjecni-ceh-danas-zivi-tri-puta-bolje-od-prosjecnog-bosanca 

 

http://depo.ba/clanak/127626/nije-sve-bas-tako-crno-i-u-bih-se-moze-doci-do-sigurnog-posla

 

http://www.depo.ba/clanak/126839/udri-novinara-kazne-mena-kako-je-novinarsko-dostojanstvo-u-bih-prodato-za-prljave-stranacke-pare

 

http://www.depo.ba/clanak/126445/10-radikalnih-ekonomskih-rezova-za-spas-bih-sta-je-realno-a-sta-cista-iluzija

 

http://depo.ba/clanak/123067/godina-surovih-rezova-hoce-li-eu-kazniti-hrvatsku-zbog-sporog-provodenja-reformi

 

http://depo.ba/clanak/122710/dosta-je-bilo-kreditiranja-drzave-sta-se-sve-mijenja-uvodenjem-novog-nacina-placanja-pdv-a

 

http://depo.ba/clanak/122326/moze-li-nova-vlast-sprovesti-reforme-bajka-o-preporodu-bih-za-samo-cetiri-godine

 

http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije

 

http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod

 

http://depo.ba/clanak/119902/evo-zasto-arapi-i-turci-tri-puta-vise-investiraju-u-srbiju-i-hrvatsku-nego-u-bih

 

http://depo.ba/clanak/119736/ima-li-to-igdje-u-svijetu-zasto-socijalnu-pomoc-u-bih-primaju-i-oni-kojima-ona-uopste-ne-treba

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

 

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

 

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!