DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Nije sve baš tako crno: I u BiH se može doći do sigurnog posla...

Front13.03.15, 10:54h

Nije sve baš tako crno: I u BiH se može doći do sigurnog posla...
Kada je riječ o otvaranju i pokretanju biznisa, BiH je u odnosu na prošlu godinu pala za pet mjesta, sa 142. na 147. Našoj zemlji se zamjera i to što je u 2014. dodatno otežala proces plaćanja poreza za preduzeća, te se nalazi na 151. mjestu, na koje je dospjela sa 142. Ipak, i u BiH postoje općine koji su primjeri jedne posve drugačije slike te su one ovog puta u fokusu naše EU priče

 

Piše: Mirna DUHAČEK

 

Da bi u Bosni i Hercegovini pokrenuli biznis, potrebno vam je 37 dana, a morat ćete obaviti čak 11 procedura. Za dobivanje građevinske dozvole čekat ćete najmanje 179 dana i proći kroz 15 različitih procedura. Ove nimalo obećavajuće podatke iznijela je Svjetska banka u svom posljednjem izvještaju o prognozama uslova poslovanja za 2015. godinu, prema kojem je BiH ponovo na samom evropskom dnu.

 

Prema ovom izvještaju, kojim je obuhvaćeno 189 zemalja u svijetu, Bosna i Hercegovina zauzela je nezavidnu 107. poziciju i rangirana je najgore od svih evropskih zemalja.

 

Još poraznija je činjenica da je situacija gora nego prošle godine. BiH nije provela niti jednu reformu u odnosu na prošli izvještaj, pa je pala za tri mjesta – sa 104. na 107. i to je najlošija pozicija naše države otkada Svjetska banka kreira ovaj važan dokument za strateške odluke investitora.

 

Obeshrabrujući poslovni ambijent


Kada je riječ o otvaranju i pokretanju biznisa, BiH je pala za pet mjesta, sa 142. na 147. Našoj zemlji se zamjera i to što je u prošloj godini dodatno otežala proces plaćanja poreza za preduzeća, te se nalazi na 151. mjestu, na koje je dospjela sa 142. Uz to, kako se dodaje, otežan je i postupak prenosa imovine i uslova poslovanja, te je i u dobivanju građevinskih dozvola pala za dva mjesta, na 182.

 

Budući da se ovaj izvještaj koristi kao bitan vodič za buduća poslovna ulaganja širom svijeta, više je nego obeshrabrujući za privlačenje stranih investitora.

 

U samo jednom segmentu bolji smo nego u prošloj godini. Naime, najviše ocjene BiH je dobila za mogućnosti dobivanja kredita, te smo sa 45. mjesta došli na 36. u svijetu.
Ovaj izvještaj trebao bi biti važan pokazatelj novim vlastima u kojem pravcu trebaju ići kako bi unaprijedile poslovnu klimu i imidž zemlje.


Općine koje odskaču od ostatka BiH


Ipak, i pored ovih poraznih podataka, pojedine općine u BiH odskaču od ostatka države. Tako su Bosanska Krupa, Goražde, Konjic, Livno, Prozor-Rama, Tešanj, Visoko, Žepče te Grad Bihać početkom ove godine započele aktivnosti na uvođenju BFC SEE certifikata.

muhamed-ramovic-nacelnik-gorazde-2
Uspješni privrednici, odgovorni radnici, povoljan ambijent. To je moto Goražda, kaže načelnik ove općine Muhamed Ramović


Riječ je o certifikatu koje dobijaju općine s povoljnim poslovnim okruženjem, a koji služi kao garant investitorima koji žele preseliti ili proširiti svoj biznis u jugoistočnu Evropu. DEPO Portal je ovim povodom posjetio dvije općine koje se po iznimno pozitivnoj poslovnoj klimi posebno izdvajaju od ostatka BiH – Goražde i Tešanj.


- Uspješni privrednici, odgovorni radnici, povoljan ambijent. To je moto Goražda – kaže za DEPO Portal načelnik ove općine Muhamed Ramović, koji smatra da je najveća prepreka za strana ulaganja komplikovana administracija, zbog čega se on trudi da u svojoj lokalnoj zajednici sve pojednostavi.


- Mi pomažemo našem potencijalnom investitoru, prije svega, kroz regulacioni plan. Nedavno smo sve učinili kako bismo firmi, koja je željela da otvori tržni centar u Goraždu, podredili regulacioni plan i izmijenili ga u najkraćem roku. I nije to bilo nimalo lahko, ali smo to učinili, i mi već 20. marta otvaramo najveći tržni centar na ovoj regiji. Zaposlit će se 110 ljudi, uloženo je preko deset miliona KM i mi smo jako sretni zbog toga. Ta parcela je bila isparcelisana po četiri duluma, a mi smo u najkraćem roku te parcele pretvorili u jednu od 20.000 kvadratnih metara – objašnjava za DEPO Portal načelnik Ramović, navodeći impresivan podatak da iz Goražda izlazi čak 26.000 proizvoda.


- Najjači vezovi za skije vam se proizvode u Goraždu, dijelovi Forda - metal i plastika vam se proizvode u Goraždu. Dijelovi svih automobilskih industrija u Evropi se proizvode u Bekto Precisi u Goraždu. Sve vam je onda jasno...  U Preventu danas radi 1.200 ljudi. Ako vozite novi Golf 7, presvlake su iz Goražda, ako šetate Trgom Alije Izetgebovića, vidjećete onu finu LED rasvjetu koja je iz Goražda. Sve se tu nekako uvezalo i mi smo zbog toga jako sretni. Međutim, nismo sretni što su mnogi drugi gradovi u BIH u krizi, što su propale mnoge firme - od Krivaje do Konjuha – čiji su uposlenici bez plaća, a preduzeća u stečajima...

 

Rast i u vremenu ekonomske krize

 

enisa-bekto-2
Mi jesmo ostvarivali rast svih ovih godina krize, ali je on mogao biti znatno veći. Da su državne vlasti imale više sluha i koncepcije, moglo je biti mnogo bolje. Jer dok traju predizborne kampanje obećavaju kule i gradove, a kad se završe izbori vi ustanovite da je to bio jedan veliki javni konkurs za njihova radna mjesta. Nadam se da će novi federalni i državni premijeri imati više sluha za privredu jer od nje, u krajnjem slučaju, živi cijela država, kaže Enisa Bekto

Jedna od najuspješnijih firmi u BiH, a kojoj je sjedište upravo u općini Goražde je Bekto Precisa. Ova porodična kompanija je u proteklih deset godina imala konstantan rast. Iz godine u godinu povećavao se broj zaposlenih – od osam radnika prije nepunu deceniju do današnjih 450 - a u proizvodnju su do sada investirali oko sto miliona KM.


- Ako se ima u vidu svjetska ekonomska kriza, zakonska opterećenja i nameti kompanijama u našoj zemlji, onda je svaki napredak velik i značajan – kaže za DEPO Portal generalna direktorica ove kompanije Enisa Bekto, dodajući da je ekonomska kriza znatno usporila razvoj te da su nepovratno izgubili pet-šest godina stagnacije.

 

-  Mi jesmo ostvarivali rast svih ovih godina krize, ali je on mogao biti znatno veći. Nije nam utjeha što su drugi slabiji od nas, već što smo i mi mnogo izgubili krizom. Da su državne vlasti imale više sluha i koncepcije, moglo je biti mnogo bolje. Jer dok traju predizborne kampanje obećavaju kule i gradove, a kad se završe izbori, vi ustanovite da je to bio jedan veliki javni konkurs za njihova radna mjesta. Nadam se da će novi federalni i državni premijeri imati više sluha za privredu jer od nje, u krajnjem slučaju, živi cijela država. Možda treba istaći primjer nove goraždanske vlade koja je odmah nakon imenovanja obišla našu, a vjerujem, i druge firme u našem kantonu – priča Bekto.

 

Bh. brendovi - oznaka za kvalitetu na svjetskom tržištu


Tešanj je još jedna od općina koja se može pohvaliti pozitivnim poslovnim okruženjem. Jedna od većih i uspješnijih grupacija, koja sjedište ima u ovoj općini je AS Group. Ovu grupaciju čini devet kompanija poput Vispaka, Klasa, Sprinda, Oaze... a koje imaju oko 2.800 uposlenika. Prema riječima Rusmira Hrvića, člana Uprave AS Group, na ovome ne namjeravaju stati.


- Imamo u planu proširenje kapaciteta u oblasti tekstilne industrije, gdje ćemo do kraja godine zaposliti dodatnih 200 radnika, ali i u oblasti prehrabene industrije. Također, prošle godine Klas je ostvario saradnju sa oko 800 koooperanata u okviru proizvodnje i otkupa malina, šumskog voća i gljiva. Ove godine ćemo najvjerovatnije povećati broj kooperanata sa kojima ćemo sarađivati u otkupu primarnih poljoprivrednih proizvoda od žitarica, preko voća i povrća, pa do šumskih plodova i ljekobilja – kaže za DEPO Portal Hrvić.

rusmir-hrvic
Treba učiniti sve da se poboljša poslovna klima. To je zadatak svih nas, a najveću odgovornost imaju predstavnici vlasti, zatim asocijacije poslodavaca, radnika, udruženja, nevladin sektor, i na kraju, ali ne i manje važno, veoma je bitno da i mediji i sami građani sudjeluju u ovom procesu, kaže Rusmir Hrvić


As Group izvozi u 25 zemalja svijeta. Inozemna tržišta prepoznaju njihove tržišne prednosti i kompetencije, a to su tradicionlani brandovi bosanske kuhinje i bosanske kafe.


- Vispakova Zlatna džezva je jedan od najprodavanijih bh. proizvoda u inozemstvu, slijede je Klasov Zlatni puder, tu su i Klasova jufka, začini Tajna, Sarajevski somun, Klasove pite, konditorski proizvodi brandova Master i Kent, zatim Oaza kao jedna od najnagrađivanijih voda na svijetu – navodi Hrvić, dodavši da već duže vrijeme ova grupacija bilježi konstantan porast prihoda.


Prošle godine AS Group je ostvarila prihode od oko 240 miliona KM, a uplanu za 2015. je povećanje prihoda za dodatnih deset posto.

 

Kako do pozitivne poslovne klime u BiH?


- Treba učiniti sve da se poboljša poslovna klima. To je zadatak svih nas, a najveću odgovornost imaju predstavnici vlasti, zatim asocijacije poslodavaca, radnika, udruženja, nevladin sektor, i na kraju, ali ne i manje važno, veoma je bitno da i mediji i sami građani sudjeluju u ovom procesu. Svi zajedno možemo doprinijeti tome da se unaprijede okvirni uvjeti za poslovanje, ali i da se cjelokupan ambijent promijeni iz negativnog u pozitivni – smatra Rusmir Hrvić, koji kaže da imaju odličnu saradnju sa lokalnim vlastima u svim općinama u kojim su sjedišta njihovih kompanija.


- Zajedno radimo na unaprijeđenju uvjeta za poslovanje. Problem je što dosta toga lokalne vlasti nisu u stanju riješiti, jer nemaju ovlasti – dodaje Hrvić.


Prevent Goražde je još jedna velika firma, koja zapošljava Goraždane, ali i Fočake i Čajničane iz drugog entiteta, kao i mnoge Sarajlije i Zeničane, koji su rasprodali imovinu u svojim rodnim gradovima i trbuhom za kruhom preselili u ovaj mali grad na Drini.

 

lejla-ferhadbegovic-prevent
Prosjek godina u Preventu Goražde je 26. Ovo nije veliki grad i nemamo mnogo mogućnosti ovdje, ali je Prevent doprinio, kako lokalnoj zajednici, tako i pružanju radnih mjesta, kaže Lejla Ferhadbegović

U Preventu Goražde smo imali priliku razgovarati sa direktoricom lokacije Lejlom Ferhadbegović, koja kaže daje , u odnosu na 2014. godinu, ova firma ostvarila povećanje od deset posto kada je riječ o izvozu.


- Ovdje je poslovna klima jako pozitivna. Mi smo mladi kadar željan znanja, rada...  Prosjek godina u Preventu Goražde je 26. Ovo nije veliki grad i nemamo mnogo mogućnosti ovdje, ali je Prevent doprinio, kako lokalnoj zajednici, tako i pružanju radnih mjesta – rekla je za DEPO portal Lejla Ferhadbegović.


Enisa Bekto kaže da je jedna od tajni stvaranja pozitivnog poslovnog okruženja smanjivanje administrativnih problema, te da je goraždanska lokalna vlast za to imala sluha i nikome nije stvarala probleme. Međutim, njene mogućnosti su se, uglavnom, tu iscrpljivale.


Ali kao još jedan pozitivan primjer navodi i podatak da su u Bosansko-podrinjskom kantonu mnogo učinili na prekvalifikaciji kadrova, što je doprinijelo većoj zaposlenosti nego u ostatku BiH.

 

Prekvalifikacija kao ključ snižavanja nezaposlenosti


- Naše Ministarstvo obrazovanja, Pedagoški zavod i srednje stručne škole su na vrijeme shvatile da nešto moraju mijenjati i pratiti kadrovske potrebe kompanija koje ovdje imaju proizvodnju. Mi sada imamo potpuno nova zanimanja kojih u ranijim nastavnim planovima i programima uopće nije bilo, kao što su CNC tehničar, CNC programer, plastičar ili industrijski krojač itd... U skladu s tim, naše odgovorne obrazovne vlasti su pristupile izradi zakonskih rješenja, ali i adekvatnih nastavnih programa. Sada iz srednjih stručnih škola dobijamo odgovarajuće kadrove za našu proizvodnju, ali i proizvodnju u drugim kompanijama koje egzistiraju na području BPK. To je za svaku pohvalu i priznanje – kaže Enisa Bekto.


Stručnjak za tržište rada, ekonomista Erol Mujanović, smatra da, iako su u dosta karakterstika različite, najatraktivnije opštine za poslovanje u BiH i koje spadaju u evropske primjere dobrih praksi, imaju određeni broj zajedničkih karakteristika i faktora uspješnosti.

erol-mujanovic
Potrebno je upostaviti stalni dijalog na relaciji lokalne vlasti  – poslodavci/ investitori – obrazovni sistem – međunarodne organizacije, gdje svaka od navedenih grupa ima svoju ulogu i važnost u dostizanju konačnog cilja i svaka od navedenih kategorija može dati značajan doprinos, smatra Mujanović


- Prije svega neophodan je proaktivan i pozitivan stav od strane samih lokalnih vlast, čiji predstavnici razmišljaju strateški i dugoročno. Zatim potrebno je upostaviti stalni dijalog na relaciji lokalne vlasti  – poslodavci/investitori – obrazovni sistem – međunarodne organizacije, gdje svaka od navedenih grupa ima svoju ulogu i važnost u dostizanju konačnog cilja i svaka od navedenih kategorija može dati značajan doprinos. Ono što je najvažnije jeste da se okruženje napravi što povoljnijim za poslodavce, jer oni su ti koji generiraju ekonomski rast, stvaraju prihode, otvaraju nova radna mjesta, i na kraju krajeva, snose troškove svih drugih navedenih kategorija – kaže za DEPO Portal Mujanović.

 

On dodaje da koliko i samo poslovno okruženje, jednako je danas važno i brendiranje u inostranstvu, odnosno način na koji se određeni grad ili region želi prodati inostranstvu, jer "ne treba zaboraviti da skoro sve što dolazi iz BiH, nerijetko u startu ima negativni predznak zbog lošeg imidža i percepcije koju naša zemlja ima u svijetu".


 
- Većina ostalih opština u BiH nema jedan ili više od gore navedenih faktora uspjeha i razlika u kvalitetu poslovnog okruženja se odmah primijeti – smatra Mujanović.

 

Stoga bi, za početak, trebalo slijediti primjere uspješnih lokalnih zajednica, jer one, za razliku od Sarajeva koje je ogrezlo u nezaježljivom administrativnom aparatu, nude sliku kako se i u ekonomski uništenoj zemlji može uspješno raditi i zaraditi.


(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://www.depo.ba/clanak/126839/udri-novinara-kazne-mena-kako-je-novinarsko-dostojanstvo-u-bih-prodato-za-prljave-stranacke-pare

 

http://www.depo.ba/clanak/126445/10-radikalnih-ekonomskih-rezova-za-spas-bih-sta-je-realno-a-sta-cista-iluzija

 

http://depo.ba/clanak/123067/godina-surovih-rezova-hoce-li-eu-kazniti-hrvatsku-zbog-sporog-provodenja-reformi

 

http://depo.ba/clanak/122710/dosta-je-bilo-kreditiranja-drzave-sta-se-sve-mijenja-uvodenjem-novog-nacina-placanja-pdv-a

 

http://depo.ba/clanak/122326/moze-li-nova-vlast-sprovesti-reforme-bajka-o-preporodu-bih-za-samo-cetiri-godine

 

http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije

 

http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod

 

http://depo.ba/clanak/119902/evo-zasto-arapi-i-turci-tri-puta-vise-investiraju-u-srbiju-i-hrvatsku-nego-u-bih

 

http://depo.ba/clanak/119736/ima-li-to-igdje-u-svijetu-zasto-socijalnu-pomoc-u-bih-primaju-i-oni-kojima-ona-uopste-ne-treba

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

 

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

 

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 

 

 

 

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!