DEPO ISTRAŽIVANJE/ Evropske integracije i budućnost BiH

Reforma na pola puta: Niko ko ne zna kako je u BiH bolno zaraditi 1 KM, ne bi smio raditi u javnoj upravi!

Front29.05.15, 12:38h

Reforma na pola puta: Niko ko ne zna kako je u BiH bolno zaraditi 1 KM, ne bi smio raditi u javnoj upravi!
Dokle je Bosna i Heregovina stigla s reformom javne uprave? Da li bi glomazna administracija, koju ujedno i skupo plaćamo, mogla odgovoriti zahtjevima procesa evropskih integracija? Koliko imamo državnih službenika... Odgovore na ova pitanja donosimo vam u novoj EU priči

 

Piše: Mirna DUHAČEK

 

U nekadašnjoj republici bivše Jugoslavije, danas članici Evropske unije - Sloveniji - ove sedmice u toku je veliki eksperiment, koji treba odrediti pravac u kojem će se ova zemlja dalje razvijati. Naime, po završetku 2014. godine računica je pokazala da je čak tri puta više novca u državni budžet unio privatni, nego javni sektor. Upravo ta činjenica bila je povod za sedmodnevni pokus u kojem učestvuje 15 javnih i privatnih firmi, a koji je koncipiran tako da uposlenici iz javnog sektora na sedam dana pređu u privatni i obratno. Nakon završetka eksperimenta, napravit će se analiza urađenog, koja bi trebala pokazati razlike između kadrova zaposlenih u privatnom i javnom sektoru i prokazati one koji rade i one koji ne rade.

 

Bez obzira što u Sloveniji javna administracija nije ni blizu dominantna kao u BiH, među građanima ove države veoma je izraženo ogorčenje na javni sektor, tačnije na nerad njegovih kadrova.

 

A kakva je situacija u Bosni i Hercegovini - državi s glomaznom i preskupom administracijom koja iz godine u godinu nemilosrdno crpi ionako osiromašen budžet? Možemo li se nadati reformi javne uprave i kada bi taj proces mogao biti okončan?

 

Transformacija javne uprave u BiH ni blizu završetku

Administrativnu strukturu u zemlji je potrebno znatno ojačati kako bi mogla efektivno odgovoriti zahtjevima procesa evropskih integracija. Da li je javna uprava u BiH trenutno dovoljno jaka?

- Još uvijek ne, u smislu dostizanja evropskog administrativnog prostora.  Uprkos napretku koji je ostvaren u proteklim godinama, ocjene Evropske komisije iz redovnih, godišnjih izvještaja o napretku, ukazuju da transformacija javne uprave u BiH ni blizu završetku. U posljednjem izvještaju EK stoji da je „postignut veoma ograničen napredak u reformi javne uprave i poboljšanju njenih kapaciteta u smislu ispunjavanja zahtjeva evropskih integracija - odgovara Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću u Uredu koordinatora za reformu javne uprave BiH.

Odgovore na ova pitanja potražili smo u Uredu koordinatora za reformu javne uprave BiH od više stručne saradnice za odnose s javnošću Vedrane Faladžić. Ona kaže da, iako je Strategijom reforme javne uprave bilo predviđeno da će BiH do kraja 2014. doseći nivo kvalitete evropskog upravnog prostora, ostvariti zajedničke standarde država-članica EU i provesti acquis communautaire, cilj nije ostvaren.

 

Glomazna, skupa i kompleksna administracija


- Institucije uprave na nivou BiH, FBiH, RS i Brčko distrikta ispunile su do kraja 2014. godine u prosjeku 61 posto mjera iz Revidiranog akcionog plana Strategije reforme javne uprave - kaže za DEPO Portal Vedrana Faladžić.

 

- Javna uprava u BiH jeste glomazna, a primarni razlog tome leži u kompleksnosti ustavnog ustrojstva BiH, što i proces reforme javne uprave čini znatno složenijim. Dejtonskim ustavom utvrđena je struktura BiH u smislu da pored državnog nivoa imamo i dva entiteta, Brčko distrikt BiH te deset kantona i više od 140 jedinica lokalne samouprave (općine i gradovi). Ako ovome dodamo i prateći administrativni aparat, onda i ne čudi što imamo veći nivo javne potrošnje u odnosu na zemlje koje imaju jednostavnije uređenje - dodaje Faladžić.


Prema statistici Agencije za državnu službu BiH, a zaključno sa 31. decembrom 2014. godine, bilo je zaposleno 3.887 državnih službenika. U Federaciji BiH do kraja 2014. godine bilo je zaposleno 6.366 službenika (ne uključujući ZHK, Posavski, USK i Kanton 10), u Republici Srpskoj 3.495 državnih službenika i 1.980 namještenika, a u Brčko distriktu BiH 727 službenika.

 

Najveći problem u reformi javne uprave je činjenica da ona nema neophodnu političku podršku potrebnu za modernizaciju uprave. Ipak, britanski ambasador u BiH Edward Ferguson je optimističan nakon aktivacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno usvajanja zajedničke izjave od strane Parlamentarne skupštine BiH koju je pripremilo Predsjedništvo BiH.

 

- Njihova vodeća uloga u ovom procesu je bila ključna i zaslužuju da im se oda priznanje za uspješno pravljenje nacrta i dogovaranje teksta koji je dobio podršku svih četrnaest vođa političkih stranaka zastupljenih na državnom nivou - napisao je na svom blogu ambasador Ferguson, ali i poručio bh. političarima da je "tačno je da je politički sistem u BiH komplikovan i neefikasan, ali na kraju dana, to je samo izgovor. Ako vođe žele da promijene stvari, to se može uraditi".


- Opredjeljnje za poštivanje Ustava i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine znači da će političke vođe morati raditi sa zemljom kakva jeste, a ne fantazirati o nekoj drugačijoj - upozorio je Ferguson.

 

On je naveo da sve političke vođe sa kojima je imao priliku razgovarati prepoznaju potrebu za reformama:

 

- Pritisak javnosti se povećava. I iskreno, globalno okružje sa sve većim izazovima i konkurencijom znači da nema drugog izbora do da se radi zajedno kako bi se ova zemlja ojačala, politički, ekonomski i socijalno.

 

reforma-javna-uprava-1

Infografiku napravio Ured koordinatora za RJU zahvaljujući pomoći Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ), a kroz implementaciju Programa jačanja javnih institucija

 

Reformisanje kroz šest ključnih oblasti

 

Reforma javne uprave u BiH odvija se kroz šest ključnih oblasti: strateško planiranje,koordinacija i izrada politika, javne finansije, upravljanje ljudskim resursima, e-uprava, upravni postupci i upravne usluge i institucionalna komunikacija.

 

U oblasti strateškog planiranja, koordinacije i izrade politika poboljšanja su zabilježena u oblastima sistema strateškog planiranja i godišnjeg programiranja rada Vijeća ministara/vlada.

 

- Podsjetiću vas da je Vijeće ministara BiH nedavno donijelo odluke prema kojima su institucije dužne početi sa pripremom srednjoročnog planiranja za period 2016-2018 godina. Prema novoj metodologiji, koja u potpunosti slijedi praksu zemalja EU, svaka institucija će napraviti svoj trogodišnji i godišnji program rada. Institucije su obavezne da prednacrte godišnjih programa rada za narednu godinu učine dostupnim javnosti, odnosno da programe najkasnije do 15. jula postave na svoje web stranice - kaže za DEPO Portal Faladžić.

 

vedrana-faladzic
Vedrana Faladžić: Vijeće ministara BiH je nedavno donijelo odluke prema kojima su institucije dužne početi sa pripremom srednjoročnog planiranja za period 2016-2018 godina. Prema novoj metodologiji, koja u potpunosti slijedi praksu zemalja EU, svaka institucija će napraviti svoj trogodišnji i godišnji program rada

Iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave kažu da su napravljeni značajni pomaci i u oblastima procjene uticaja propisa, uvođenja jedinstvenih pravila za izradu propisa, informatizaciji, reguliranju konsultacija sa zainteresiranom javnošću, te objavom propisa.

 

- Što se tiče reforme u oblasti javnih finansija jedan od značajnih rezultata je i uvođenje novog informacionog sistema za upravljanje budžetom kojim je poboljšan proces planiranja budžeta, te osigurana transparentnija potrošnja javnih sredstava. Primjeri napretka u oblasti upravni postupci i upravne usluge, koji mogu doprinijeti povećanju zadovoljstva korisnika upravnih usluga su: promjena propisa u svrhu omogućavanja elektronske komunikacije uprave sa građanima te reguliranje pitanja pribavljanje podataka za postupke iz javnih evidencija po službenoj dužnosti - rekla je za DEPO portal Vedrana Faladžić.

 

Pored gore navedenog, u entitetima su usvojene strategije regulatorne reforme te je poduzeto niz koraka za olakšanje registracije poslovnih subjekata. Usvojeni su novi ili izmijenjeni propisi na temelju kojih je olakšano dobivanje dokumenata iz matičnih evidencija. Obuke upravnih inspektora i voditelja upravnih postupaka koje su provedene doprinose kvalitetnijem rješavanju uporavnih predmeta.

 

- Institucije sve više ispunjavaju svoje obaveze u skladu sa postojećim zakonima o slobodi pristupa informacijama. U cilju bolje komunikacije s građanima institucije, poput DEI, ADS BiH i dr., koriste društvene mreže. To su neke od ispunjenih reformskih mjera iz oblasti Institucionalna komunikacija - kaže Faladžić.

 

Što se tiče e-Uprave, iz Ureda koordinatora kažu da među dobre rezultate reforme spada puštanje u rad novog informacionog sistema "E-nabavke", a početkom ove sedmice je završen i projekat "Jačanje kapaciteta Agencije za idenfitikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH - IDDEEA“.


- Njegovom implementacijom stvorena je tehnička infrastruktura za elektronsku identifikaciju građana, a za efikasno pružanje elektronskih usluga potrebno je da svi nivoi vlasti optimizuju svoje procese i prilagode ih ovom sistemu. Informatizacijom aktivnosti na svim nivoima vlasti nadležni organi omogućili su 1,5 miliona bh. građana, koji trenutno imaju elektronsku ličnu kartu da svoja prava ostvaruju elektronskim putem - rekla je za DEPO portal Vedrana Faladžić.

 

reforma-javna-uprava

Infografiku napravio Ured koordinatora za RJU zahvaljujući pomoći Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ), a kroz implementaciju Programa jačanja javnih institucija


Iako su određeni pomaci napravljeni, javna uprava i dalje ima velikih slabosti. Tako Evropska komisija i dalje u svojim izvještajima upozorava na nefunkcionalnosti uprave i nedostatak saradnje između različitih upravnih nivoa.

 

Reforma je kontinuiran proces

 

- Indikativni strateški dokument za BiH (2014-2017.), koji predstavlja okvir za korištenje novca iz IPA programa, također ističe da reforma javne uprave i dalje sporo teče i pokazuje slabosti u raznim područjima, 'uključujući planiranje i koordinaciju politika, upravljanje ljudskim resursima, budžetsko planiranje, transparentnost i vertikalnu koordinaciju' - kaže Faladžić.

Produžen moratorij na zapošljavanje

Vlada FBiH ove sedmice je izmijenila dio svog zaključka sa sjednice održane 2.4.2015. godine. Izmjena se odnosi na to da su umjesto na 60 dana, federalna ministarstva, federalne uprave, federalne upravne organizacije, federalne ustanove i druge federalne institucije i službe, a naročito Agencija za državnu službu FBiH, zadužene da odmah obustave sve konkursne procedure za prijem državnih službenika do 1. septembra 2015.

 

Dan kasnije i Vlada Kantona Sarajevo je donijela Zaključak o moratoriju na zapošljavanje u javnom sektoru Kantona Sarajevo, ali s rokom primjene do 31. decembra ove godine.

 

U narednom periodu ne dozvoljava se zapošljavanje u ministarstvima, javnim ustanovama, fondovima i javnim preduzećima Kantona Sarajevo.

Reforma javne uprave je izuzetno zahtjevan, obiman i skup proces.


Institucije u BiH na dva načina ispunjavaju reformske mjere: individualno i zajednički - posredstvom projekata iz Fonda za reformu javne uprave. Vlade u svojim budžetima planiraju novac za ispunjenje individualnih mjera, dok je za provedbu zajedničkih projekata kroz Fond za RJU (13 završenih projekata) utrošeno je 7.213.285,93 KM sa PDV. Implementacija ovih projekata odnosila se na svih šest oblasti definisanih Strategijom reforme javne uprave.

 

Kada ćemo moći reći da u BiH imamo efikasnu administraciju i da je proces reforme završen?

 

- Onog trenutka kada ispunimo uslove koji se očekuju od BiH na putu ka EU, između ostalog, da transponira EU zakonodavstvo u domaći pravni sistem i omogući efikasnu implementaciju tih propisa - pojašnjava Faladžić.

 

Ipak, iskustva zemalja u regionu nam govore da proces reforme javne uprave ne završava ni stupanjem u članstvo EU. Najbolji primjer je Hrvatska. Bez obzira što je u EU, ona svoju javnu upravu stalno prilagođava potrebama građana. I to je kontinuiran proces.

 

U BiH, pak, ima i onih koji kategorički zastupaju stav da je najveći problem javne uprave što u njoj rade ljudi koji nikada nisu radili u privatnom sektoru i ne znaju kako je bolno i teško na bh. tržištu zaraditi samo jednu KM, te da u budućnosti ti kadrovi nikako ne bi trebali činiti osnovu javne uprave.

 

A kako se trenutno odvija reforma bh. javne uprave, pogledajte u priloženom videu...

 

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://depo.ba/clanak/131072/korak-naprijed-ili-zabluda-jesu-li-realna-obecanja-premijera-fadila-novalica-o-smanjenju-doprinosa-na-plate

 

http://depo.ba/clanak/129274/sokantna-prica-sarajke-koja-je-prijavila-korupciju-prosla-sam-golgotu-ali-sam-ipak-pobijedila

 

http://www.depo.ba/clanak/128939/dokle-ce-evropa-trpjeti-bh-politicare

 

http://depo.ba/clanak/128321/srbija-tone-u-novi-mrak-da-li-je-demokratija-aleksandra-vucica-gora-od-tiranije-slobodana-milosevica

 

http://www.depo.ba/clanak/127992/cijena-bolnih-reformi-zasto-prosjecni-ceh-danas-zivi-tri-puta-bolje-od-prosjecnog-bosanca 

 

http://depo.ba/clanak/127626/nije-sve-bas-tako-crno-i-u-bih-se-moze-doci-do-sigurnog-posla

 

http://www.depo.ba/clanak/126839/udri-novinara-kazne-mena-kako-je-novinarsko-dostojanstvo-u-bih-prodato-za-prljave-stranacke-pare

 

http://www.depo.ba/clanak/126445/10-radikalnih-ekonomskih-rezova-za-spas-bih-sta-je-realno-a-sta-cista-iluzija

 

http://depo.ba/clanak/123067/godina-surovih-rezova-hoce-li-eu-kazniti-hrvatsku-zbog-sporog-provodenja-reformi

 

http://depo.ba/clanak/122710/dosta-je-bilo-kreditiranja-drzave-sta-se-sve-mijenja-uvodenjem-novog-nacina-placanja-pdv-a

 

http://depo.ba/clanak/122326/moze-li-nova-vlast-sprovesti-reforme-bajka-o-preporodu-bih-za-samo-cetiri-godine

 

http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije

 

http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod

 

http://depo.ba/clanak/119902/evo-zasto-arapi-i-turci-tri-puta-vise-investiraju-u-srbiju-i-hrvatsku-nego-u-bih

 

http://depo.ba/clanak/119736/ima-li-to-igdje-u-svijetu-zasto-socijalnu-pomoc-u-bih-primaju-i-oni-kojima-ona-uopste-ne-treba

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

 

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

 

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 

 

 

 

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!