Piše: Dina GANIBEGOVIĆ
Ulazak u Evropsku uniju sa sobom nosi brojna pravila i propise koji se moraju poštovati, ma koliko oni na prvi pogled neobični bili iz našeg ugla. Dok su neki propisi zabavni ili korisni, ima i nepotrebnih ili jednostavno zbunjujućih. Zagovornici ulaska naše zemlje u Evropsku uniju ističu brojne prednosti tih pravila koja u konačnici dovode do boljeg ostvarivanja prava građana, dok njihovi protivnici kao glavni argument navode “standardizaciju” i gubljenje nacionalnog identiteta do kojih navodno dolazi ulaskom u Evropsku uniju i prihvatanjem njenih pravila.
Obzirom da je susjedna Hrvatska 1. jula prošle godine postala članica EU, njeni građani susreli su se sa brojnim izazovima i sa implementacijom novih pravila na koja su se obavezali. O tome kako se Hrvatska snašla sa novim propisima, te da li je izgubila dio svog identiteta, razgovarali smo sa Nevenom Mimicom, povjerenikom Evropske komisije za zaštitu potrošača. On je napomenuo da postoje dva izazova s kojima se susreću sve nove članice EU.
 |
| Uvijek postoji zabrinutost o promjenama koje donosi članstvo u Evropskoj uniji, pogotovo jer bi to moglo dovesti do standardizirane Evrope bez ikakvih nacionalnih ili regionalnih karakteristika. Tako je u Hrvatskoj velika briga bila oko toga da li ćemo izgubiti svoje sir i vrhnje. Kao što se može primijetiti, to se nije desilo. Evropska unija ima posebna pravila kako bi zaštitila kulturnu različitost i lokalnu proizvodnju koja se prodaje na štandu na lokalnoj pijaci. Naravno, postoje higijenska pravila za kompanije koje svoje proizvode žele prodavati u trgovinama širom zemlje ili Evrope, ali uspjeli smo napraviti dobar balans, te još uvijek kod kuće mogu kupiti domaće vrhnje i sir, kazao je Neven Mimica. |
- Prije nego što je ušla u EU, Hrvatska je svoje propise o potrošačkoj politici morala prilagoditi propisima Europske unije. Međutim, to nije predstavljalo problem. Pravi izazov bio je osnivanje institucija koje bi implementirale zakone, te tijela koja bi nadzirala tu implementaciju - kaže Neven Mimica.
IZAZOVI POTROŠAČKE KULTURE: Dodaje da je drugi izazov bio razvoj potrošačke kulture koja bi trebala biti u skladu s onom koja se podrazumijeva u Evropskoj uniji. Ipak, navodi da je ovo dugoročni izazov s kojim se još uvijek suočavaju zemlje koje su se pridružile Evropskoj uniji nakon 2004. godine. Također, Mimica dodaje da je Evropska komisija spremna da da svoj doprinos, i da kroz adekvatne kampanje podigne nivo svijesti javnosti o ovom pitanju.
Ipak, zapitali smo se koji su to konkretni primjeri koji dokazuju korist i bolje ostvarivanje potrošačkih prava koje su ulaskom u EU ostvarili građani Hrvatske. Neven Mimica nam je i na ovo pitanje dao odgovor:
- Najbolji primjer je činjenica da sada građani Hrvatske uživaju sva potrošačka prava kao i ostali građani Evropske unije. To se najbolje ogleda na primjeru on-line kupovine. Na primjer, imate pravo 14 dana nakon kupovine vratiti robu, ukoliko ste nezadovoljni – kaže on, te dodaje da prekogranična on-line kupovina u Hrvatskoj bilježi značajan rast nakon pristupanja EU, i da očekuje da će nova pravila potrošačima donijeti još više koristi u budućnosti.
STROGA PRAVILA I NJIHOVI RAZLOZI: U javnosti su nerijetko spominjana i neka zaista bizarna pravila koja su regulisala naizgled trivijalne stvari poput dužine banana ili električne vodljivosti meda. Također, od 1. septembra 2012. godine zabranjena je prodaja svih energetski neučinkovitih sijalica, te je od tada moguće koristiti jedino štedne sijalice.
Još je jedno pravilo Evropske unije koje je zabrinulo bh. građane. Naime, u Bosni je rasprostranjena dugogodišnja tradicija pečenja rakije, spravljanja domaće zimnice, uzgoj autohtonih sorti voća ili povrća, pa se postavlja pitanje koliko bi stroga regulacija ovog segmenta uticala na svakodnevni život Bosanaca i Hercegovaca
Koliko ovi strogi propisi koji regulišu izgled i oblik voća i povrća ili nameću upotrebu štednih sijalica zaista donose boljitak građanima, pokušao nam je odgovoriti gospodin Mimica:
- Postoji mnogo mitova o tome kako će ova i slična pravila EU uticati na svakodnevni život. Podsjetit ću da prije nego što su predložena od Evropske komisije, ova pravila su osvojena na državnom nivou svake države članice - kaže Mimica, te dodaje da su pravila stroga s razlogom, a to se najbolje vidi na primjeru upotrebe štednih sijalica.
- Kao potoršači moramo težiti energetskoj efikasnosti, truditi se da nam računi za struju budu manji, te paziti kakav uticaj to ima na našu planetu. Korištenje manje energije i razvijanje izvora obnovljive energije nužni su da budućnost i generacije koje dolaze. Štedne sijalice su samo jedan element u cijelom tom procesu - ističe Mimica.
Još je jedno pravilo Evropske unije koje je zabrinulo bh. građane. Naime, u Bosni je rasprostranjena dugogodišnja tradicija pečenja rakije, spravljanja domaće zimnice, uzgoj autohtonih sorti voća ili povrća, pa se postavlja pitanje koliko bi stroga regulacija ovog segmenta uticala na svakodnevni život Bosanaca i Hercegovaca.
Utjeha nam stiže iz susjedstva, jer i nakon što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, i dalje je moguće proizvoditi alkoholnih pića za lične potrebe. Međutim, prodaja alkoholnih proizvoda podrazumijeva poštivanje kvalitete i deklaraciju. Isto tako, brojni neregistrovani prodavači rakije na pijacama morali su se prilagoditi prvo hrvatskim propisima, a time i propisima EU-a.
TOLERISANJE TRADICIJE I LOKALNE PRAKSE: Koliko je EU fleksibilna kada je riječ o tradicionalnim ili lokalnim praksama njihovih članica, a koje mogu potpadati pod stroga pravila Evropske unije, na praktičnom primjeru objasnio je Mimica:
- Uvijek postoji zabrinutost o promjenama koje donosi članstvo u Evropskoj uniji, pogotovo jer bi to moglo dovesti do standardizirane Evrope bez ikakvih nacionalnih ili regionalnih karakteristika. Tako je u Hrvatskoj velika briga bila oko toga da li ćemo izgubiti svoje sir i vrhnje. Kao što se može primijetiti, to se nije desilo. Evropska unija ima posebna pravila kako bi zaštitila kulturnu različitost i lokalnu proizvodnju koja se prodaje na štandu na lokalnoj pijaci. Naravno, postoje higijenska pravila za kompanije koje svoje proizvode žele prodavati u trgovinama širom zemlje ili Evrope, ali uspjeli smo napraviti dobar balans, te još uvijek kod kuće mogu kupiti domaće vrhnje i sir – pojasnio je Mimica.
- Nama u biti uvijek trebaju “prava” pravila. Kada je u pitanju sigurnost potrošača i komercijalizacija robe i proizvodnje, moramo biti strogi. Također, moramo uravnotežiti rizike spram strogoće zakona. Predsjednik Barroso je rekao da Evropska unija treba da bude “Velika kod velikih stvari i mala kod malih stvari”, i ovo je tendencija na evropskom nivou, gdje smo u potrazi za promjenom ili rasterećenjem zakonske legislative. Ipak, na kraju svi želimo da se osjećamo prihvaćeno, ne ugušeno – zaključuje Mimica.
Kao povjerenika Evropske komisije za zaštitu potrošača, upitali smo ga šta misli o tome da li bi pravila EU u budućnosti trebala biti stroža, ili bi s vremenom ipak trebala postati malo fleksibilnija.
- Nama u biti uvijek trebaju “prava” pravila. Kada je u pitanju sigurnost potrošača i komercijalizacija robe i proizvodnje, moramo biti strogi. Također, moramo uravnotežiti rizike spram strogoće zakona. Predsjednik Barroso je rekao da Evropska unija treba da bude “Velika kod velikih stvari i mala kod malih stvari”, i ovo je tendencija na evropskom nivou, gdje smo u potrazi za promjenom ili rasterećenjem zakonske legislative. Ipak, na kraju svi želimo da se osjećamo prihvaćeno, ne ugušeno – zaključuje Mimica.
Ipak, činjenica je das u naši susjedi su ulaskom u Evropsku uniju, te prihvatanjem njihovih pravila i regulative, dobili i brojne pogodnosti.
KOJE JE POGODNOSTI DOBILA HRVATSKA: Naime, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju zabilježen je pad cijena autoosiguranja uslijed liberalizacije cijena.
Već od 1. jula 2014. u EU će biti zabranjene posebne naknade za roaming, ali samo za dolazne pozive, dok će sve naknade za roaming (i u odlaznim pozivima, kao i u prijenosu podataka) biti postupno ukinute do 2016. godine.
Postupnom liberalizacijom tržišta pale su i cijene struje u Hrvatskoj. Najprije je slovenska kompanija GEN-I hrvatskim potrošačima ponudila 30 posto jeftiniju struju, na šta je HEP odgovorio rušenjem svoje cijene za 10 posto.
Ulaskom u EU vrijede i nova pravila za uvoz polovnih automobile, za koja se sad plaća gotovo 50 posto niža naknada prilikom uvoza.
Znatno je pojeftinila i kupovina preko interneta iz zemalja Evropske unije. Po ulasku u EU ukinule su se carine, a time je znatno smanjena konačna cijena proizvoda.
Po ulasku Hrvatske u EU ukinute su carine koje su na pojedine proizvode, meso i mliječne proizvode iznosile do 30 posto. Počeo je lagan pad cijena ukidanjem barijera za 270.000 kompanija iz EU.
|
Na primjer, koje boje treba biti kanta u koju će ići stari papir? U Njemačkoj je plava, ali u drugim zemljama može biti drugačije. Negdje je zelena kanta zapravo plava, žuta je crvena, a u nekim zemljama se uopće ne odvaja otpad.
|
VEZANI TEKSTOVI:
Zavirite u Sloveniju nakon decenije u EU: Obećana zemlja ili nova 'crna rupa' Balkana?!
Jedini segment bh. društva koji bilježi uspjeh jer se u njega ne miješaju domaći političari...
EU je spremna da pomogne, ali postoje uslovi: Kako da preživimo štetu od 1,7 milijardi dolara?!
Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!
Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...
Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!
Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?
Tajna ekonomskog procvata u Istočnoj Evropi: Od diktature i bijede do boljeg dijela Evropske unije
Zašto Srbija još dugo neće moći u Evropu, iako Aleksandar Vučić obećava drugačije?!
Zašto volimo tuđe, a bolje je naše: Kako spasiti domaće pivo od propasti?
Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!
Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...
Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!
Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!
Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...
Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!
Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook