Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Transparency international pokazuje da je korupcija u obrazovanju jedna od globalno najraširenijih oblika korupcija u cijelom svijetu. U nekim dijelovima subsaharske Afrike i Azije to znači da roditelji moraju platiti naknadu za mjesto u školi, što bi trebalo biti besplatno, dok u istočnoj Europi studenti plaćaju mito kako bi se upisali na univerzitet.

Na žalost, po ovom pitanju izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina.

Strah i kukavičluk

Prema istraživanju koje je sredinom prošle godine proveo ACCOUNT (Udruženje INFOHOUSE) petina anketiranih je navelo kako su bili u situaciji da znaju za koruptivne radnje, ali ih nisu prijavili - zbog straha, nisu željeli, ili su naveli da, ukoliko to drugi ne rade, ne žele ni oni. U istraživanju je učestvovalo 125 osoba (24 dekana i 101 član nastavnog osoblja na  fakultetima).

Iako je većina anktetiranih (80%) rekla da bi se usudila lično prijaviti korupciju kada bi pouzdano znali da postoji, a više od 60% anketiranog nastavnog osoblja (nisu ubrojani odgovori dekana) bi prijavilo korupciju i ako bi se plašili ili pouzdano znali da će zbog toga biti žrtva neke vrste odmazde – smanjenja plaće, šikaniranja, mobbinga, čak i otkaza, ovaj podatak postaje djelimično upitan, jer oko petina anketiranih navodi kako su bili u situaciji da znaju za koruptivne radnje ali ih nisu prijavili (zbog straha, nisu željeli, ukoliko to drugi ne rade ne žele ni oni i sl.).

Ivana Korajlić iz Trancparency Internationala BiH navodi da se, prema njihovim saznanjima, svaki četvrti student u BiH susreo sa nekim oblikom korupcije, što ne uključuje samo davanje ili primanje mita, nego i druge oblike kao sto je korupcija u zapošljavanju na visokoobrazovnim institucijama, nepotizam, uslovljavanje studenata na razne načine i itd. Glavnim uzrocima korupcije u obrazovanju smatra njegovu potpunu politizaciju, pritisak na stanovništvo da mora biti visoko obrazovano, te slabo, neodgovorno i nedemokratsko vođenje obrazovnih institucija koje direktno podstiče korupciju:

- Postoje snažne uzročno-posljedične veze između društvene i akademske korupcije. Institucije obrazovanja nisu izolovana ostrva, već su dio jedne društvene zajednice i podložni su društvenim normama, a korupcija je dio ekonomskog i društvenog života u Bosni i Hercegovini. Društva koja nemaju detaljno i uredno propisane meritokratske norme su naročito podložna korupciji u visokom obrazovanju, a ideja da neko može biti unaprijeđen ili dobiti akademsko zvanje samo zbog toga što pripada određenoj grupi, ili ima jake porodične veze, postaje u takvim okolnostima prihvatljiva, pojašnjava Korajlić.

Kad mito postane nužno zlo za napredak u društvu... Teufik Hadžiahmetović, jedan je d studenata koji su posljednjih nekoliko godina bili najglasniji u borbi protiv korupcije na sarajevskim fakultetima, no u tom podvigu ostao je prilično usamljen. Ipak, i pored činjenice da njegove kolege šute, Hadžiahmetović ističe da od svoje borbe za pravdu neće odustati:   - Rukovodstvima naših fakulteta ništa nije sveto. Oni ne poštuju etički niti bilo kakav drugi kodeks... Korupcija i kriminal se u ovom društvu neće iskorijeniti dok ne se prije svega mi kao građani tome odlučno ne suprotstavimo. Nažalost, iz ličnog iskustva mogu reći da je većina studenata spremna bezpogovorno podnositi razne nepravde i poniženja, usput planirajući koga da potplate ili ko da im bude štela nakon „mukotrpno“ završenog studija, kako bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvima kojih, hvala Bogu, imamo i na pretek. Ja nikad nisam bio beskičmenjak, to se valjda nosi iz kuće. Vladajuće garniture čiji su nesumnjivo i fakulteti sastavni dio pokušavaju da nam ubiju i ono posljednje što svaki čovjek gaji, a to je nada. Kada ubijete nadu kod osobe, dobijete zvijer koja više nema šta da izgubi.

Korupcija u obrazovanja kao naročita počast društva

Poredeći sa ostalim segmentima društva, korupcija u obrazovanju je posebno pogubna jer u sistemu gdje je sveprisutna, obrazovanje ne može uspješno promovisati moralne vrijednosti i ponašanje. Pojedina istraživanja javnog mnjenja koja su provođena prethodnih godina ukazuju na to da što je viši nivo obrazovanja, tu je korupcija prisutnija, te je prema tome najprisutnija u visokom obrazovanju.

TRANSPARENCY INTERNATIONAL BIH: Društva koja nemaju detaljno i uredno propisane meritokratske norme su naročito podložna korupciji u visokom obrazovanju, a ideja da neko može biti unaprijeđen ili dobiti akademsko zvanje samo zbog toga što pripada određenoj grupi, ili ima jake porodične veze, postaje u takvim okolnostima prihvatljiva.

Nažalost, ni jedan nivo nije potpuno oslobođen korupcije, počevši od javnih vrtića u kojima je nemoguće dobiti mjesto za dijete ukoliko nemate veze i poznanstva, preko osnovnih i srednjih škola gdje je problem imenovanje rukovodećeg kadra i zapošljavanje osoblja, dok su na univerzitetskom nivou prisutni svi oblici korupcije - od nepravilnosti u zapošljavanju, nepotizam, kronizam i podmićivanje kako bi se olakšalo polaganje ispita, kronizam pri sticanju titula i izbora u zvanja, uslovaljavanje studenata kupovinom knjiga i drugi oblici uslovljavanja, pa do netransparentnosti i korupcije u javnim nabavkama.

Efekti korupcije se mogu vidjeti na svim nivoima. Prijemne procedure pod uticajem korupcije dovešće do toga da neće biti primljeni najbolji studenti, dok će stručna zvanja steći oni koji nemaju dovoljno znanja i sposobnosti, i oni će kasnije preuzeti odgovorne funkcije u društvu koje neće biti u stanju uspješno obavljati. Politike unapređenja na univerzitetima zbog korupcije mogu onemogućiti najtalentovanijima i najvrijednijima da budu nagrađeni, zbog čega oni često više ni ne žele biti dio akademske zajednice.

Sredstva mogu biti zloupotrijebljena ili nenamjenski potrošena, što za posljedicu može imati to da biblioteke ili laboratorije neće biti dobro opremljene, zbog čega će najveću štetu pretrpjeti studenti. Ivana Korajlić ističe da je sve ovo ponajviše odraz opšteg stanja u društvu gdje su nepotizam, podmićivanje, porodične-interesne veze i zaobilaženje zvaničniih propisa kao načina ostvarivanja interesa nešto što je od strane većine ljudi postalo opšteprihvaćeno.

Međutim, zbog svoje specifičnosti, ovakve pojave u oblasti obrazovanja su posebno pogubne.

- Korupcija u obrazovanju podriva njegovu osnovnu svrhu, a to je imati univerzalni, otvoreni sistem koji je zasnovan na zaslugama, a ne novcu. U obrazovnom sistemu koji je pod uticajem kprupcije, studenti ne stiču znanje i vještine koji će im omogućiti da daju značajan doprinos razvoju društva i ekonomiji države. Umjesto toga, učenici ili studenti od početka uče da prihvataju korupciju kao normu ili kao nužno zlo bez kojeg se ne može napredovati u društvu, kaže Korajlić.

Kako izaći na kraj sa korupcijom u obrazovnom sistemu?

Ipak, ključno pitanje se postavlja kako izaći na kraj s korupcijom u obrazovanju kada se uzme u obzir njena opšta društvena raširenost koja naročito štetne posljedice ostavlja u ovom području. Teufik Hadžiahmetović ističe da je za suzbijanje nepravilnosti i malverzacija neophodno da nadležne institucije počnu odgovornije raditi svoj posao, ali i da građani potpuno promijene svoj odnos prema takvim stvarima:

- Prije svega treba država i tužilaštva da procesuiraju odogovorne koje su činili i još uvijek čine nezakonitosti u radu, a što je kažnjivo po Krivičnom zakonu BiH. Treba insistirati na pravnom rješenju, jer jedino na tom planu i u toj areni se bitke dobijaju i jedino ta pobjeda ima smisla. Također, potrebno je razbiti svijest da smo mi samo pijuni i topovsko meso za potkusurivanje. Naravno da u demokratskom društvu ne smije biti nedodirljivih, a to je prevashodno posao pravnih instanci koje su pojele milione KM, a usudio bih se reći i milijarde KM za razno-razne reforme pravosuđa. Ogromnu ulogu u osjvešćivanju i oplemenjivanju masa predstavlja i istarživačko novinarstvo koje kod nas nažalost ne postoji i jako me žalosti da je taj esnaf bukvalno nestao, ali nadat se je razvoju svijesti ljudi da smo mi svi u loncu – bosanskom loncu koji ključa, a ne daj Bože da pukne.

Ivana Korajlić smatra da je za suzbijanje korupcije u obrazovanju prije svega potrebna politička volja, a za tim i adekvatna reakcija institucija koje su nadležne za procesuiranje nepravilnosti:

- Najefikasniji bi bio holistički pristup borbi protiv korupcije, uz kombinaciju prevencije i represije. Neophodno je prije svega unaprijediti zakonski okvir i interne akte obrazovnih institucija na način da se na samom početku smanje prilike za pojavu korupcije i svi procesi učine transparentnijim. Naravno, neophodno je ojačati mehanizme prijave i detektovanja slučajeva korupcije, kako bi se oni mogli adekvatno sankcionisati, gdje ključnu ulogu imaju same institucije visokog obrazovanja i njihova saradnja sa studentima, ali pravosudnim institucijama.

Ističe da je u tom cilju Trancparency international već pokrenuo incijativu koja je dala određene pozitivne rezultate:

- Pokrenuli smo incjativu za usvajanje tzv. planova integriteta na javnim unvierzitetima, koji podrazumijevaju konkretne aktivnosti na prevenciji korupcije, uključujući unapređenje akata, nadzora nad obrazovnim procesima, i povećanje transparentnosti svih aktivnosti u okviru obrazovnog procesa. Ovo je već počelo davati određene rezultate i apelujemo na studente i nastavno osoblje da nam se pridruže u našim nastojanjiima da smanjimo nepravilnosti i rad fakulteta učinimo transparentnijim i boljim.

VEZANI TEKSTOVI:

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.