Piše: Mirna DUHAČEK
Nekadašnju republiku SFRJ koja je dugo bila primjer drugim, najprije bivšim socijalističkim zemljama, kako je uspješna tranzicija u demokratskoj evropskoj porodici moguća, posljednjih nekoliko godina iscrpljuju ekonomska i politička kriza. Stoga je i desetogodišnjica članstva Slovenije u Evropskoj uniji prošla skromno i bez pompe.
Ljubljanu smo posjetili sredinom juna, kada ovaj grad već vrvi od turista iz Italije, Austrije, Kine, Hrvatske... i topi se od vreline. Centar je zatvoren za saobraćaj, zelenila je i previše za skromne bh. standarde, bašte kafića nanizane su uz čistu Ljubljanicu, rijeku koja brojnim mostovima spaja dvije obale. Sve je pod konac, čisto i uredno.
Kafane su i noću i danju pune, ali prema riječima naših domaćina, tek kada nastupi ljepše vrijeme i turisti se sjate u prijestolnicu. Preko ostatka godine, uvjeravaju nas domaći, tokom dana centar je gotovo prazan, a u kafićima nikoga nema.
Kafane su i noću i danju pune, ali prema riječima naših domaćina, tek kada nastupi ljepše vrijeme i turisti se sjate u prijestolnicu. Preko ostatka godine, uvjeravaju nas domaći, tokom dana centar je gotovo prazan, a u kafićima nikoga nema.
LITRE PIVA I EVROPSKE CIGARETE: Ovaj put nismo imali priliku tome svjedočiti. U junu je u potpunosti drugačiji ugođaj. Bašte kafića i restorana su krcate, baš kao kod nas, samo što se umjesto litara kafe ispijaju litre piva. Puše se i drugačije cigarete - evropejskije. Te cigarete se same gase, ako ne povučete dim duže od dvije minute. Tako, naime, nalaže evropska regulativa uvedena krajem 2011. zbog 30.000 požara, koliko je godišnje u EU bilo izazvano zaboravljenom cigaretom i hiljadu ljudskih žrtava koliko je zapaljena cigareta sa sobom nosila.
Danas puši oko četvrtina odraslih Slovenaca. Nakon uvođenja zabrane pušenja u zatvorenim i javnim prostorima 2007. godine, koja je popraćena sve većim porezima na duhanske proizvode, postotak pušača u populaciji staroj od 15 do 64 godine odmah je pao sa 29,3 na 24 odsto.
CIJENE ŽIVOTA U EVROPSKOJ SLOVENIJI: Ono što će vam zasigurno prvo upasti u oči je i da su Slovenci ludi za biciklima. Na svakih 50 metara nalazi se parking za ovo najekološkije prevozno sredstvo od svih, ali i gradski bicikli koje možete iznajmiti za vrlo prihvatljivu cijenu.
Bicikl se vozi i danju i noću, štaviše - njime se ide i 'u izlaske'
Zanimljivo je da ih je ogromna većina 20, 30, pa i 40 godina stara, a najčešći su neuništivi Rogovi. Čini se da svi, od 7 do 77, koriste baš ovakav oblik prevoza: žene u kostimima i muškarci u odijelima idu i vraćaju se s posla, djedovi i bake vozaju unuke, djeca i mladi koriste bicikle kako bi se prevezli do škole, fakulteta ili - omiljenog okupljališta. Bicikl se vozi i danju i noću, štaviše - njime se ide i 'u izlaske'. A kako noćni izlasci biciklom ne bi završili kobno, slovenska policija je više nego efikasno riješila ovaj problem: ako vas uhvate u alkoholiziranom stanju, neizbježna kazna vam je 500 eura. Pa, izvol'te!
A prosječna neto plata u Sloveniji nije mnogo viša. Ona iznosi 1000 eura. Cijene hrane i odjeće su više nego prihvatljive, a često ćete iste proizvode (i to slabije kvalitete) skuplje platiti u Sarajevu nego u Ljubljani. Rentanje dvosobnog stana u Ljubljani je između 400 i 500 eura, a iako je cijena nekretnina posljednjih godina konstantno padala, prosječna cijena stana u glavnom gradu Slovenije danas iznosi 2.350 eura po kvadratu, dok onaj na dobroj lokaciji zna doseći cijenu i od 4.000 eura po kvadratu.
Nezaposlenost u Sloveniji se kreće oko 13 posto, dok je u zemljama EU u aprilu 2014. ona iznosila 10,4 posto. Iako je nezaposlenost problem u svim starosnim grupama, najviša je među mladima i iznosi oko 34 posto.
Nezaposlenost u Sloveniji se kreće oko 13 posto, dok je u zemljama EU u aprilu 2014. ona iznosila 10,4 posto. Iako je nezaposlenost problem u svim starosnim grupama, najviša je među mladima i iznosi oko 34 posto
ZAŠTO SLABI PODRŠKA EU: Ovo je doprinijelo tome da državljani Slovenije - od kojih je 90 procenata na referendumu 2003. glasalo za ulazak u EU - danas sve manje daje podršku članstvu svoje zemlje u Uniji. Slovenci, kada povuku crtu, nisu pretjerano zadovoljni prvom decenijom svog boravka u Evropskoj uniji, za koju neki tamošnji analitičari tvrde da je zbog vlastitih pogrešaka u ekonomskoj i socijalnoj politici bila 'decenija propuštenih prilika" ili čak 'izgubljena decenija'.
Prema nedavnoj anketi Eurobarometra, Slovenci glavne prednosti EU-a vide u njenoj ekonomskoj moći i većoj kvaliteti života, a prema zadovoljstvu životom u EU nalaze se u prosjeku medu članicama EU-a. Međutim, nisu zadovoljni svojim životnim standardom, jer se njihova kupovna moć, mjerena BDP-om u odnosu na evropski prosjek, u deset godina smanjila s 87 posto u 2004. na sadašnjih manje od 84 posto, deficit i javni dug u tom su se razdoblju višestruko povećali, kao i nezaposlenost, dok su stope rasta koje je Slovenija ostvarivala pred ulazak u integraciju i prvih godina nakon ulaska danas, nakon ekonomske krize, skoro nezamislive.
Evropska parlamentarka Tanja Fajon sve manju popularnost EU među građanima Slovenije objašnjava ekonomskom i finansijskom krizom, za koju krivi Brisel i EU.
- Pored toga, stroga politika štednje u državama EU, kao posljedica ekonomske i finansijske krize, Evropsku uniju je načinila manje privlačnom - kaže za DEPO Portal Tanja Fajon, dodajući i da smanjenu podršku EU ne objašnjava euroskepticizam, već apatija i nezainteresovanost građana.
- Uvjerena sam da je Sloveniji mjesto u EU, u geografskom, geopolitičkom i kulturološkom smislu - dodaje Fajon.
Slovenci glavne prednosti EU-a vide u njenoj ekonomskoj moći i većoj kvaliteti života, a prema zadovoljstvu životom u EU nalaze se u prosjeku medu članicama EU-a. Međutim, nisu zadovoljni svojim životnim standardom
Ona smatra da je prvih deset godina za sve države koje postanu punopravne članice Evropske unije period navikavanja na novi način djelovanja, na novi sistem, na institucije i politike koje iziskuju mnogo usklađivanja i dogovaranja, te da se Slovenija tokom prvih deset godina dobro pozicionirala. Tome u prilog dodaje da je bila prva država iz talasa proširenja 2004. koja je preuzela predsjedavanje Vijećem EU, prva država koja je ispunila kriterije za uvođenje zajedničke valute eura, kao i za pridruživanje schengenskom prostoru.
ŠTA JE SLOVENIJA ČLANSTVOM DOBILA, A ŠTA IZGUBILA: Fajon smatra da je Slovenija u deset godina članstva u EU dobila puno toga: od ugodnosti koje nudi veliko tržište, preko finansijskih sredstava iz zajedničkog budžeta EU i mnogih mogućnosti za mlade - studente i one koji traže prvo zaposlenje – pa do proširene diplomatske mreže u okviru EEAS (European External Action Service).
- To su sve promjene koje utječu na svakodnevni život nas slovenskih državljana. Od toga da od 2007. godine imamo drugu monetu, do jednostavnijih putovanja, novih objekata na lokalnom, regionalnom i državnom nivou, činjenice da učestvujemo u određivanju smjera u kojem se kreće. Naravno, za sve to je potrebno odreći se dijela suverenosti, ali ja ne bih rekla da smo ulaskom u EU izgubili dio suverenosti. U današnjem svijetu globalizacije je lakše ‘preživjeti’ i ostvariti svoje interese ukoliko si dio neke regionalne strukture, kao što je to EU - kaže za DEPO Portal Tanja Fajon.
Goran Vojnović, književnik, reditelj i kolumnista slovenskog lista 'Dnevnik' na članstvo u Evropskoj uniji gleda sa dosta više skepse. On na pitanje šta je Slovenija dobila, a šta izgubila članstvom u Uniji, odgovara da su to danas nezahvalne ocjene, jer je posljednjih nekoliko godina više od svega obilježila ekonomska kriza koja je Sloveniju poprilično teško pogodila.
- Gotovo je nemoguće reći šta je od trenutnih političkih i društvenih procesa prouzrokovala kriza, šta participacija Slovenije u EU, a šta je prouzrokovano nečim trećim. No, ipak, osim eura, mahom neiskorištenog otvorenog tržišta, naizgled otvorenih granica i prividne mogućnosti sudjelovanja pri donošenju odluka o čitavoj Europi, Slovenija je sa Europom dobila jednog sumnjivog birokratskog supervizora koji je naizmjenično koristan i štetan, te kulturnu izolaciju koje većinom nismo svjesni pa se njene posljedice iz dana u dan povećavaju - strog je u ocjenama Vojnović, kojeg ne čude euroskeptični tonovi koji su se pojavili nakon deset godina provedenih u Uniji i 'nakon što su ljudi na bazi ličnih iskustava počeli shvaćati šta Europska unija jeste, a šta nije, nakon što su otkrili i njene nedostatke'.
Euroskeptični tonovi su se pojavili nakon deset godina provedenih u Uniji i nakon što su ljudi na bazi ličnih iskustava počeli shvaćati šta Europska unija jeste, a šta nije, nakon što su otkrili i njene nedostatke
- Priča o EU prije ulaska bila je propaganda sjevernokorejske škole. Mnogi su u te bajke bili povjerovali, pa se poslije duboko razočarali. Uz to, u krizi mi smo podlegli opštoj depresiji i pesmizmu pa danas kukaju svi redom, sa razlogom ili bez njega. Realno gledano, ipak bi morali priznati da je naš život usprkos svemu bolji nego što je bio prije deset godina, da smo postali otvorenije društvo, da su neke pravne institucije napokon proradile i da život u EU za veći dio stanovništva omogućava određenu stabilnost te socijalnu i pravnu sigurnost. Sve to nije idealno, ali je bolje od svih zasad ponuđenih alternativa - oprezan je Vojnović.
POBJEDA DESNICE I EVROPSKI IDENTITET: Osim opadanja podrške članstvu u EU, sve manji broj građana i građanki Slovenije zainteresovan je za politiku Evropske unije. To su pokazali nedavno održani izbori za Evropski parlament, na koje se u Sloveniji odazvalo tek 21 posto od ukupnog biračkog tijela.
- Rekordno niska izlaznost na izbore, među najnižim u EU, govori upravo o toj nezainteresovanosti i apatiji koje sam već spomenula. Nedavno održani evropski izbori su ponovo pokazali da u novim članicama EU, u državama srednje i istočne Evrope gdje je izlaznost bila najniža, još uvijek nema pravog evropskog identiteta i da se članstvo u EU tretira kao spoljašnja, a ne unutrašnja politika - smatra Tanja Fajon.
I Vojnović zaključuje da se u Sloveniji jasno pokazalo to 'da nas Europa zapravo ne zanima'.
- Politiku, medije i sve nas ostale. Koliko nas u njoj, zapravo, nema i koliko smo mi svjesni te svoje marginalnosti unutar briselskog aparata. Drugdje u Europi pokazalo se ono što mi na ovim prostorima već odavno znamo: da svaka priča o federalizaciji Europe, o centralizaciji moći i stvaranju velike europske države, stvara prostor za nacionaliste koji bi svoju sirotu naciju spasili od groznog vanjskog neprijatelja koji želi odlučivati umjesto njih. UKIP je u Velikoj Britaniji pobijedio sa sloganom '75% zakona nam napišu u Briselu'. Po čemu je to drukčije od slovenskih priča iz osamdesetih da sve devize idu i ostaju u Beogradu ili od Ćosićevih i Miloševićevih pripovjedaka o drugorazrednim Srbima? Europa je u traženju izlaska iz krize prepustila glavnu riječ ekonomistima, a to je uvijek problem, jer se društva ne mogu upravljati računicama. Europa je izmislila nacionalizam, to je njena kulturna baština i bilo je stvarno lako predvidjeti šta će se desiti na ovim izborima, ja sam o tome, recimo, pisao prije godinu dana, ali za takvo što čovjek ne smije biti ekonomista.
Europa je izmislila nacionalizam, to je njena kulturna baština i bilo je stvarno lako predvidjeti šta će se desiti na ovim izborima, tvrdi Goran Vojnović, književnik, reditelj i kolumnista slovenskog lista 'Dnevnik'
DIKTATURA KAPITALA ILI SOCIJALNA PRAVDA: 'Protiv diktature kapitala, gradimo solidarnost i otpor', 'Kapital ubija, izaberi slobodu' samo su neki od grafita koje ćete vidjeti u centru Ljubljane.
Ono što se sve češće u Sloveniji može čuti je da je današnja EU daleko od one kakvom je izgledala 2004. godine, kada je ova zemlja ušla u evropsku porodicu. Tačnije, sve su češći prigovori da je EU napustila ideje suživota, solidarnosti i socijalne države, te da je po diktatu Njemačke naglaske u svojoj politici pomaknula u polje neoliberalne ekonomije i budžetske discipline.
Naša sagovornica Tanja Fajon kaže da je jasno da u ovom trenutku u svijetu preovlađuje neoliberalni model, po kome smjer politika određuju interesi kapitala, a ne ljudi. Međutim, dodaje, da EU u globalnoj perspektivi, u poređenju sa ostatkom svijeta, i dalje omogućava visoke standarde kada je u pitanju socijalna država.
- Isto važi i za solidarnost: ekonomska kriza u državama EU je pokazala da smo i dalje spremni da pomažemo jedni drugima. Politici budžetske discipline i ‘zatezanju kaiševa’ je svakako doprinijela vladavina konzervativnih sila u Evropi. Poslije nedavnih evropskih izbora se broj poslanika iz redova socijalnih demokrata povećao, i ja se iskreno nadam da će već poslije narednih evropskih izbora 2019. Evropski parlament biti u većini socijalno-demokratski, što znači manje strogih mjera po mjeri kapitala i više efikasnijih mjera koje poboljšavaju životni standard prosječnih Evropljana - pojašnjava je za DEPO Portal evropska parlamentarka Tanja Fajon.
Već poslije narednih evropskih izbora 2019. Evropski parlament će biti u većini socijalno-demokratski, što znači manje strogih mjera po mjeri kapitala i više efikasnijih mjera koje poboljšavaju životni standard prosječnih Evropljana - pojašnjava je za DEPO Portal evropska parlamentarka Tanja Fajon
Goran Vojnović, iako svjestan da se 'čitav svijet kreće u pogrešnom pravcu', slaže se s Fajon da u Evropi, ipak, nije sve tako crno. Istovremeno, ne gaji iluzije da su suživot, solidarnost i socijalna država ikada bile temeljne ideje Evropske unije.
- Istina je da su u krizi i u Europi prevagnuli oni koji su izlaz vidjeli u rigoroznoj štednji, ali je manje istina da su suživot, solidarnost i socijalna država bili ikada temeljne ideje EU i da se sad sve okrenulo naopačke. EU je od početka 'business first' zajednica, a ovo ostalo su priče za malu djecu. Jer kada su to europske korporacije bile solidarne prema svojim radnicima u Kini ili Bangladešu? Ili prema, da ne idemo baš u ekstreme, iskorištavanju jeftinih bugarskih i rumunjskih radnika unutar Unije? Ili kada je to velikim europskim socijalistima smetala luksemburška poreska oaza? Kriza je samo malo zaoštrila stvari, jer je bilo malo manje para za razbacivanje, ali ti procesi teku neprestano i tekli su i prije deset i prije dvadeset godina. Uz to, možete vi u Europi zagorčati život do beskraja sirotim afričkim imigrantima, uz malo više truda možda i grčkim radnicima, ali pokušajte sutra za deset eura smanjiti penzije Belgijancima, pa da vas vidimo! Nije Europljanima baš tako lako oduzeti njihova prava kao što to neki misle i to je ono što čini EU prihvatljivom i za euroskeptike - smatra Vojnović.
EVROPSKA UNIJA I BIH: Budući da je na nedavnim izborima za Europarlament veliku pobjedu odnijela desna politička opcija, a i broj pripadnika ekstremne desnice je povećan, postavlja se pitanje na koji način će ta činjenica utjecati na politiku EU prema BiH, i općenito, politiku proširenja.
Tanja Fajon ubijeđena je da neće biti većih promjena:
- To neće bitno utjecati na politiku EU. Smatram da će, uprkos novim, ekstremno desnim, nacionalističkim silama u Evropskom parlamentu, proširenje ostati na agendi EU. Možda će zbog ekstremnih stavova tih novoizabranih poslanika debate o proširenju u Evropskom parlementu biti glasnije, ali vjerujem da neće utjecati na konačni dogovor – optimistična je Fajon, koja kaže da će i u novom mandatu u Evropskom parlamentu svakako nastaviti da se zauzima za proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan.
- Iskreno se nadam da će to biti u okviru Delegacije Evropskog parlamenta sa BiH - i ostalim državama, zavisi od nove strukture delegacija - gdje bih voljela da zauzmem neku od visokih funkcija. Tako bih u svakodnevnom radu u okviru EP bila upućena u stanje u BiH i napredak u evropskim integracijama – kaže Fajon za DEPO Portal.
JUGOSLOVENSKE ZASTAVICE I IZLAZAK IZ IZOLACIJE: Slovenija u kontekstu EU, prema riječima Gorana Vojnovića, pati od nevidljivosti i neprepoznatljivosti, pa kaže da i trenutna slovenska politika ima veliki problem u nemogućnosti izlaska iz izolacije. Iako zemlja prije deset godina integrisana u EU, naš sagovornik tvrdi da prosječnom Evropljaninu Slovenija ne znači ništa.
- Trebamo probiti kulturnu izolaciju na međunarodnom planu, ali i poraditi na brendu 'Slovenija' koji u stvari i ne postoji, ni na kulturnom, a ni na gospodarskom planu. Slovenije zapravo u Europi još nema. Ni u susjednim Mađarskoj ili Austriji niko ne zna za nas, ne zna šta mi to proizvodimo, u čemu smo dobri. 'Made in Slovenia' na pozadini veš mašine ili muzičkog albuma prosječnom Evropljaninu govori isto što i 'Made in Vukojebina', njemu riječ 'Slovenija' ne predstavlja baš ništa – kritičan je Vojnović.
'Made in Slovenia' na pozadini veš mašine ili muzičkog albuma prosječnom Evropljaninu govori isto što i 'Made in Vukojebina', njemu riječ 'Slovenija' ne predstavlja baš ništa – kritičan je Vojnović
A šta je onda to što slovensko društvo može izvući iz aktuelne krize i bolje pozicionirati u Evropi i svijetu?
- Nadam se da će se nastaviti čišćenje domaćeg političkog prostora i da će iz ove trenutne haotičnosti proizaći jedna drugačija politička priča, koja će za početak donijeti stabilnost koju svi već željno očekujemo. Jer smo svi već umorni od sve turbulentnije razmjene stupidnosti i primitivizma kojem svjedočimo zadnjih dvadeset godina i zbog kojeg poslije deset godina u Europi mi mašemo jugoslavenskim zastavicama, ne bi li time provocirali one koje postavljaju spomenike domobranima – govori Vojnović.
Bez obzira na sva unutrašnja previranja, iz perspektive Bosanca i Hercegovca Slovenija djeluje kao sređena zemlja, koja kao i svaka druga razvijena zemlja ima svojih nedostataka i problema, ali ima i pojedince koji na političkom, kulturnom i ekonomskom planu rade sve da zemlja s kojom dijelimo zajedničku istoriju iz krize izađe još snažnija. Od Slovenije bi BiH, svakako, trebala učiti, jer nije ona nikakva 'vukojebina', kako s ironijom reče Vojnović, nego ozbiljna evropska država, a nama utjeha da razvijeni zapad i nije tako daleko.
VEZANI TEKSTOVI:
Jedini segment bh. društva koji bilježi uspjeh jer se u njega ne miješaju domaći političari...
EU je spremna da pomogne, ali postoje uslovi: Kako da preživimo štetu od 1,7 milijardi dolara?!
Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!
Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...
Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!
Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?
Tajna ekonomskog procvata u Istočnoj Evropi: Od diktature i bijede do boljeg dijela Evropske unije
Zašto Srbija još dugo neće moći u Evropu, iako Aleksandar Vučić obećava drugačije?!
Zašto volimo tuđe, a bolje je naše: Kako spasiti domaće pivo od propasti?
Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!
Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...
Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!
Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!
Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...
Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!
Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook