 |
Piše: Danijal HADŽOVIĆ
Tokom prošlog mjeseca Bosnu i Hercegovinu su pogodile stravične poplave, najveće koje su ikad zapisane u historiji naše zemlje i za sobom su ostavile ogromnu štetu – nekoliko desetina ljudi je izgubilo živote, na hiljade stambenih objekata je potpuno razoreno, mnogobrojni putevi i mostovi su devastirani, poljoprivredni usjevi na mnogim područjima su potpuno uništeni, a stočni fond je desetkovan.
Prema riječima prof.dr Šefketa Goletića, profesora Mašinskog fakulteta u Zenici, posljedica poplava su zastrašujuće i bit će neophodna ogromna sredstva i napori kako bi se sanerale njihove posljedice:
- Ovim poplavama u manjem ili većem obimu direktno ili indirektno pogođen najmanje svaki četvrti stanovnik u našoj Zemlji ili blizu milion stanovnika. Međutim, najmanje cca 10% ili cca 100.000 stanovnika u BiH je izloženo direktnom negativnom uticaju ove prirodne nepogode (poplave i erozije zemljišta) uništavanjem dragocjenih ljudskih života, povređivanjem brojnih lica i iseljavanjem iz ugroženih područja zbog ugrožavanja, oštećivanja i razaranja materijalnih dobara.
Goletić ističe da se materijalne štete nastale poplavama neće moći sanirati bez inostrane pomoći i intervencija, ali i da je neophodno plansko i efikasno djelovanje države kako bi se posljedice poplave ublažile i sanirale:
- Katastrofa se već desila i to velikih razmjera i nepredvidivih i teško procjenjivih posljedica. Sada se može aktivno raditi na ublažavanju i otklanjanju posljedica. Planskim i brzim djelovanjem posljedice se mogu značajno ublažiti. Zato su neophodni koordinirani planovi, veoma značajna materijalno-financijska sredstva i stručni kadrovi, što podrazumijeva i neophodnu inostranu pomoć bez koje nema brzog otklanjanja posljedica.
DRŽAVA PONOVO ZAKAZALA: I dok su građani od prvog dana poplava pokazali solidarnost i izuzetno odlučnost da pomognu svojim sunarodnjacima nastradalima u poplavama, samostalno organizujući materijalnu pomoć i volonterske akcije širom države, s druge strane se može reći da su bh. vlasti još jednom jako loše reagovale. Iako se i struka slaže da niko nije mogao predvidjeti ovakve katastrofalne razmjere poplava, upozorenja da prijeti elementarna nepogoda su postojala, kao i to da su vlasti u BiH nespremne za takve situacije. Već 13. maja, dan prije nego što su vodostaji rijeka počeli obarati sve zabilježene rekorde, entitetski hidrometeorološki zavodi alarmirali su nadležne, jer je meteoalarm pokazao "crveno i narandžasto upozorenje" u nekim dijelovima BiH, što znači da je vrijeme opasno i da postoji mogućnost za ljudske žrtve i štete.
 |
Šefket Goletić: "Neophodni su koordinirani planovi, veoma značajna materijalno-financijska sredstva i stručni kadrovi, što podrazumijeva i neophodnu inostranu pomoć bez koje nema brzog otklanjanja posljedica". |
Međutim bh. vlasti su poplave su dočekale potpuno nespremne – prije nego što je išta učinjeno nekoliko bh. gradova već je bilo potpuno poplavljeno. Vanredno stanje u Federaciji proglašeno je u večernjim satima 14. maja nakon paničnih poziva ljudi s terena kada je Maglaj već bio skroz pod vodom, a u RS-u nakon dugog oklijevanja tek 17. maja kada je dobar dio tog entiteta bio potopljen. Osim toga, da je u nastaloj situaciji i koordinacija raznih nivoa vlasti u BiH u saniranju šteta bila je jako loša.
Politički analitičar Adnan Huskić u izjavi za DEPO Portal ističe da ne vjeruje da bi koordinisanje pomoći i službi na terenu bilo lakše da je proglašeno vanredno stanje na nivou države, jer prema njegovim riječima nefunkcionalan sistem kakav ima BiH naprosto nije u stanju suočavati se s ozbiljnim problemima:
- Nisam siguran da bi se išta promijenilo da je Vijeće ministara uvelo vanredno stanje u BiH već prvi dan poplava. Sistem koji počiva na nepotizmu, neprofesionalnosti i rodbinskim vezama i zapošljavanjem u glomaznoj neefikasnoj administraciji nikada nije bio napravljen da operativno pruži usluge građanima, kazao je Huskić.
Posebno je sramotna činjenica da su računi entitetskih Civilnih zaštita u vrijeme kada su se desile poplave bili prazni, jer su milionska sredstva koja su im bila uplaćivana za rad Civilne zaštite kasnije preusmjeravana za druge svrhe. Vlasti očito nisu računale da bi vremenska nepogoda ikad mogla ozbiljno pogoditi našu zemlju, te stoga godinama nisu poduzimane nikakve aktivnosti u cilju sprečavanja i suočavanja s posljedica vremenskih nepogoda, ističe također Huskić
 |
Adnan Huskić: "Sistem koji počiva na nepotizmu, neprofesionalnosti i rodbinskim vezama i zapošljavanjem u glomaznoj neefikasnoj administraciji nikada nije bio napravljen da operativno pruži usluge građanima". |
KAKO SE (NE) UPRAVLJA VODAMA: Iako se radi o veoma rijetkoj prirodnoj nepogodi sa nepredvidivim i obimnim posljedicama, stručnjaci se uglavnom slažu u kontatacijama da je izostalo efikasnije preventivno djelovanje da se ublaže posljedice poplava u skladu sa Strategijom o upravljanju vodama, Planom odbrane od poplava, Zakonom o vodama i drugim važećim propisima i planovima o upravljanju vodama.
Treba naglasiti da su mnogi stambeni, poslovni i pomoćni objekti izgrađeni neposredno uz obale i korita vodotoka i na manje stabilnim terenima i to bez propisane kontrole. Korita i obale vodotoka se nedovoljno uređuju i kontinuirano su izložene neplanskom djelovanju ljudskog faktora. Malo gdje se kontrolisalo provođenje radova i aktivnosti koje mogu narušiti stabilnost terena na padinama, što pokazuju brojni primjeri klizišta i razaranja objekata.
Navodeći kako su prije nego što su uslijedile katastrofalne poplave zakazale brojne namjenske organizacije na nivou države, profesor Goletić precizira:
- U provođenju aktivnosti na ublažavanju i otklanjanju posljedica poplava nije vidljiva uloga Agencije za vodno područje rijeke Save kao stručne institucije koja je od strane Vlade Federacije BiH formirana za upravljanje vodotocima i vodnim zemljištem. Agencija je prema Uredbi o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda i Planu odbrane od poplava nosioc i organizator odbrane od poplava, a raspolaže i sa značajnim financijskim sredstvima za ovu namjenu prikupljenih kroz vodne naknade.
Stoga će saniranje enormnih šteta nastalih poplava kao i provođenje potrebnih mjera za sprječavanje i ublažavanje eventualnih budućih vremenskih nepokoda zahtijevaće daleko bolju organizovast naših državnih institucija i daleko bolju koordniranost različitih nivoa vlasti, kao i izvlačenje pouka za ubuduće, kako se ovakve situacije ne bi ponavljale:
- Sada je prilika da se izvuku pouke za izgradnju efikasnog sistema za odbranu od poplava i upravljanje vodama, što podrazumijeva inoviranje i prilagođavanje važećih propisa i planova i izgradnju efikasnog institucionalnog okvira koji treba da obezbijedi efikasno djelovanje u slučaju pojave elementarnih nepogoda i preveniranje posljedica. Jer, što je planiranje, preveniranje i organizacija efikasnija to su posljedice manje, smatra sagovornik DEPO Portala.
BIH NA KOLJENIMA BEZ POMOĆI EVROPE I SVIJETA: Štete nastale od poplava se prema prvim procjenama mjere u milijardama dolara te je jasno da će Bosni i Hercegovini biti neophodna ogromna međunarodna pomoć kako bi mogla prevazići posljedice katastrofa. Odmah po izbijanju razarajučih poplava u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, skoro sve članice Evropske unije, kao i Sjedinjene Države, Turska i još mnoge zemlje, ponudile su novčanu pomoć, kao i podršku i pomoć putem svojih sistema civilne zaštite. Milioni maraka donacija pomoći, šleperi sa hranom i ostalim donacijama te desetine spasilaca i humanitarnih radnika koji su stigli u našu zemlju, rezultat su spremnosti Evropske unije i drugih prijateljskih zemalja da države pogođene poplavom ne ostave na cjedilu.
Međutim, zbog potpune neuređenosti bosanskohercegovačkog političkog sistema i nespremnosti domaćih političkih aktera da se uhvate u koštac sa zadacima koji su im provjereni od građana, u pitanju je dovedena čak i isplata sredstava koju su EU i druge zemlje spremne dati BiH.
 |
Dodik: "Neka bude Bosna na "crnoj listi", ne damo nadležnosti RS-a" |
Posebno zabrinjava mogućnost da zbog neusvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma BiH te dopune Krivičnog zakona BiH, našoj zemlji prijeti da dospije najprije na sivu, a zatim na crnu listu Vijeća Evrope, zajedno s državama poput Irana i Sjeverne Koreje. Ukoliko se to desi, sve transakcije koje se obavljaju iz BiH prema vani i obratno bit će sumnjive, što će imati pogubne posljedice kada su u pitanju strane investiticije, komercijalne banke će otežano poslovati, a to će se između ostalog krajnje negativno odraziti i na dobijanje našoj zemlji prijeko potrebnih sredstava za poplavljena područja.
U saopštenju za medije glasnogovornica Trancaparenca Internationala BiH Ivana Korajlić ističe da je ovakva mogućnost sasvim očekivana, te iako su bh. vlasti i mnogo ranije upozoravane da bi mogle biti stavljene na „crnu listu“ i iako im je prije povlačenja poteza od Vijeća Evrope produžen rok do 8. juna za usvajanje spornog zakona, nije izvjesno da će on na kraju zaista i biti usvojen:
- Od sada će se detaljno pregledavati sve finansijske transakcije i to će oduzimati mnogo više vremena. Nepotrebno će iskomplikovati procedure finansijske humanitarne pomoći, pogotovo u ovom trenutku kada je svaka pomoć ljudima u poplavljenim područjima bitna, navodi glasnogovrnica TI BiH.
Posebno zabrinjava najava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da zastupnici njegove stranke u državnom parlamentu, bez obzira na opasnost od stavljanja na "crnu listu", mogu glasati za usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, ali ne i za dopune Krivičnog zakona jer bi, prema njegovim riječima, to "umanjilo nadležnosti Republike Srpske".
- Neka bude Bosna na "crnoj listi", ne damo nadležnosti RS-a", kratko je prokomentarisao predsjednik RS-a.
 |
Ivana Korajlić: "Od sada će se detaljno pregledavati sve finansijske transakcije i to će oduzimati mnogo više vremena. Nepotrebno će iskomplikovati procedure finansijske humanitarne pomoći, pogotovo u ovom trenutku kada je svaka pomoć ljudima u poplavljenim područjima bitna". |
KAKO NAM MOŽE POMOĆI EVROPSKA UNIJA: S druge strane, mnogo više ohrabruje izjava predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevanda da je BiH već dobila pristup 57 milona dolara sredstava iz IPA fondova, te da Vijeće ministara čini sve potrebne mjere radi njihovog preuzimanja:
- Do kraja sedmice se moraju završiti pregovori s Agencijom za razvoj. Dobili smo ponudu, odnosno pristup 57 miliona dolara hitnih sredstava za sanaciju poplava. To su sredstva po IDA uvjetima, to su sredstva koja su s 10 godina grejs perioda, 35 godina i uz kamatu od 1,25 posto. Znači da omogućimo da se pregovara i da ta sredstva budu dostupna, pojasnio je Bevanda.
Nakon što je Bosna i Hercegovine prije dvadesetak godina pretprila stravična ratna razaranja od kojih se do danas nije oporavila, naša zemlja, koja je svakako jedna od najsiromašnijih i najneuređenijih zemalja Evrope, zbog šteta od poplave koje se procjenjuju u milijardama maraka, ponovo dolazi u poziciju potpune ovisnosti od strane pomoći. Otklanjanje posljedica i saniranje šteta uzrokovanih poplavama, zbog obimnosti i intenziteta, kao i teške ekonomske situacije u našoj Zemlji, neće se moći izvršiti bez obimnije inostrane financijske, tehničke i stručne pomoći.
Prema tome, naša država nije u stanju ublažiti i sanirati sve materijalne, zdravstvene, poljoprivredne i ekološke posljedice, jer su veoma obimne i složene zbog njihove prirode, intenziteta i velike prostorne zastupljenosti. Zato je neophodna daleko veća spremnost i odlučnost naših političkih struktura da se suoče s novonastalim problemima, efikasna planska koordinacija svih aktivnosti na nivou države sa entitetskim, kantonalnim i oćinskim vlastima, kao i stručnim institucijama (Agencija za vodno područje rijeke Save, Zavod za geologiju, Zavod za vodoprivredu, Zavod za agropedologiju, Institut za hidrotehniku itd.) s jedne strane i sa inostranim institucijama koje žele pomoći u sanaciji i otklanjanju šteta.
Potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju Laura Tuck nedavno je ukazala da se štete nastale poplavama procjenjuju najčešće od pet do 10 posto društvenog proizvoda koji je u BiH 2012. iznosio 17,5 milijardi dolara. To znači da bi krajnje štete mogle biti i do 1,7 milijardi dolara.
Uskoro slijedi i donatorska konferencija EU, no o konkretnim iznosima koje bi u konačnici mogla dobiti BiH za saniranje katastrofe još se ne može govoriti, jer:
 |
Peter Sorensen: "Tačna procjena znat će se tek 18. juna, kada će biti prezentovan izvještaj o štetama nakon poplava, a konkretna pomoć Evropske unije temeljit će se na stvarnim potrebama, a ne na pretpostavkama". |
- EU je spremna da pomogne, ali smo obazrivi u procjenama jer se sada spominju različite cifre. Tačna procjena znat će se tek 18. juna, kada će biti prezentovan izvještaj o štetama nakon poplava, a konkretna pomoć Evropske unije temeljit će se na stvarnim potrebama, a ne na pretpostavkama. Zbog toga čekamo procjenu štete, jer je to jedini ispravan način kako bi sredstva bila uplaćena na prave račune, naglašava šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU, ambasador Peter Sorensen.
No, bez obzira na dobronamjernost i svu pomoć Evropske unije koja će narednih mjeseci pa i godina stizati u BiH, osnovni preduslov svakog oporavka i uspješnog prevazilaženja posljedica katastrofe, prije svega, mora biti spremnost naših političkih struktura da se odlučnije pozabave novostvorenim problemima te omoguće stvaranje jednog daleko efikasnijeg i funkcionalnijeg državnog sistema koji će štiti sigurnost i biti na usluzi svim građanima.
Za početak, valjalo bi makar ušutkati neprimjerene i bezobrazne izjave Dodika i sličnih, koji čak i ovu situaciju koriste za promociju vlastitih rigidnih političkih stavova - isključivo i jedino na štetu svih građana bh. države.
VEZANI TEKSTOVI:
Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!
Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...
Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!
Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?
Tajna ekonomskog procvata u Istočnoj Evropi: Od diktature i bijede do boljeg dijela Evropske unije
Zašto Srbija još dugo neće moći u Evropu, iako Aleksandar Vučić obećava drugačije?!
Zašto volimo tuđe, a bolje je naše: Kako spasiti domaće pivo od propasti?
Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!
Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...
Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!
Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!
Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...
Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!
Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook