Piše: Jasenka KRATOVIĆ

Mjesec mart i ove godine je, barem u medijskom smislu, čini se posvećen ženskim pitanjima. Međutim, koliko su naše žene ravnopravne, u onom pravnom i formalnom smislu, a koliko u realnom životu i svakodnevnim situacijma? Da li postoji izvjestan napredak u odnosu na prethodne godine kada govorimo o osviještenosti bh. društva po pitanju prava žena? I naravno, gdje su, kada o ovoj problematici govorimo, Evropa i razvijeni svijet, a gdje smo mi?

-  Ne smijemo zaboraviti da je Osmi mart u ženskoj istoriji važan ne samo zbog svog političkog i društvenog utjecaja na razumijevanje ključnih problema kada govorimo o neravnopravnosti spolova kroz istoriju, nego i zbog činjenice da su radnice i njihova prava bile u fokusu svih zahtjeva i politika. Na žalost, ovaj praznik je izgubio svoju političku težinu na račun potrošačke, i gubi se u besmislu kupovine poklona "slabijem spolu", turističkim rutama u Istanbul i Budimpeštu i večerama na koje direktori vode svoje uposlenice, kaže na početku razgovora za DEPO Portal Danijela Dugandžić Živanović, direktorica sarajevskog Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena, već punih 20 godina aktivna u ženskom i feminističkom pokretu u BiH.

DANIJELA DUGANDŽIĆ ŽIVANOVIĆ: Ne smijemo zaboraviti da je Osmi mart u ženskoj istoriji važan ne samo zbog svog političkog i društvenog utjecaja na razumijevanje ključnih problema kada govorimo o neravnopravnosti spolova kroz istoriju, nego i zbog činjenice da su radnice i njihova prava bile u fokusu svih zahtjeva i politika. Na žalost, ovaj praznik je izgubio svoju političku težinu na račun potrošačke, i gubi se u besmislu kupovine poklona "slabijem spolu", turističkim rutama u Istanbul i Budimpeštu i večerama na koje direktori vode svoje uposlenice.

Prisjetimo li se istorijskih činjenica, doći ćemo do spoznaje da je 1910. godine u Kopenhagenu održana konferencija žena socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Clare Zetkin. Tom prilikom Clara Zetkin je pozvala sve žene svijeta da se bore za svoja prava na radnom mjestu, osmosatno radno vrijeme, porodiljsko odsustvo, ali i slobodnu ljubav, pravo na razvod braka, pravo na abortus, te da 8. mart proglase svojim danom - Danom žena.

Već iduće godine, ova žena, socijalista i strastveni borac za ženska prava, izvela je milion ljudi na ulice Berlina i drugih većih gradova u znak protesta što žene nemaju pravo glasa. Ono što je ona započela, kao lavina se prenelo čitavom Evropom, pa su uslijedili protesti Francuskinja, koje su takođe zatražile i pravo glasa i pravo da budu izabrane u političkom smislu, a njima su se pridružile Šveđanke, Holanđanke, Ruskinje...

BORBA JOŠ UVIJEK TRAJE: Borba za ravnopravnost žena nije gotova ni 100 godina kasnije, pa se i danas u BiH, ali i u zemljama EU i dalje traže načini za njihovu veću zastupljenost u vlasti. U Agenciji za ravnopravnost spolova BiH nam je rečeno da u našoj zemlji, zakonski okvir garantuje i štiti prava žena, te ravnopravnost muškaraca i žena u društvu. U ovom kontekstu BiH je ostvarila ogroman napredak, te je naš sistem gotovo u potpunosti usaglašen sa zahtjevima Evropske unije.

Ipak i u Agenciji su svjesni situacije "na terenu", te dodaju da je situacija de facto ipak drugačija. Razlog za nepoštovanje standarda i principa za ravnopravnost spolova leži u nepoznavanju i nedovoljnoj svijesti o ovim pravima, ali i u tradicionalnim i patrijarhalnim obrascima koji su često glavna prepreka u ostvarivanju suštinske ravnopravnosti.

-    Žene trpe diskriminaciju u različitim oblastima života i rada, u privatnoj i javnoj sferi, a izdvajaju se: nasilje u porodici, diskriminacija u oblasti rada, zapošljavanja i pristupa resursima, diskriminacija u učešću u javnom i političkom odlučivanju. Naročito se izdvaja višestruka marginalizacija, a u tom položaju su žene na selu, žene sa invaliditetom, samohrane majke, Romkinje, izbjeglice i raseljena lica, žene žrtve nasilja, žene u sportu i druge višestruko marginalizovane grupe, pojašnjava za DEPO Portal Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH

I Danijela Dugandžić Živanović se slaže da stvarne ravnopravnosti još uvijek nema, niti je može biti u situaciji kada je svaka treća žena pretučena ili silovana, kada su žene diskriminirane pri zapošljavanju, kada ne dobijaju porodiljske naknade, kada ima žena i djevojaka bez adekvatne zdravstvene zaštite.

-    U društvu i dalje dominira model patrijarhalne porodice u kojoj žena trpi, šuti i radi ono što joj se kaže. U javnoj sferi svakodnevno prisustvujemo mizoginim i šovinističkim stavovima i ponašanjima koja se još uvijek ne kažnjavaju. Suviše često se dešava da se neko pravo izbori, a zatim opet izgubi u naletima retrogradnih politika, naglašava naša sagovornica.

IPAK, NIJE SVE TAKO CRNO: Međutim, da nije sve tako crno pokazuju i podaci da je u proteklim godinama došlo do izvjesnog napretka kada je u pitanju osvještavanje bh. društva o ženskim pitanjima. Dugandžićeva smatra da pomaka ima i da su za njih najzaslužnije ženska i feministička udruženjA koja već 15 godina rade kako bi prije svega pomagale ženama i djevojkama koje trpe nasilje, educirale ih, lobirale za donošenje zakona i politika, zalagale se za politička prava žena, stvarale programe koji slave i promoviraju ženske uspjehe, ali i gradile mreže sa organizacijama i osobama van granica BiH.

I Agencija za ravnopravnost spolova takođe savjetuje da je potrebno, pored daljeg jačanja zakonskog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti, stalno raditi i na podizanju svijesti, obrazovanju o ovim pravima i njihovom značaju, a u cilju iskorijenjivanja štetnih predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i nasilju.

SAMRA FILIPOVIĆ-HADŽIABDIĆ: Žene trpe diskriminaciju u različitim oblastima života i rada, u privatnoj i javnoj sferi, a izdvajaju se: nasilje u porodici, diskriminacija u oblasti rada, zapošljavanja i pristupa resursima, diskriminacija u učešću u javnom i političkom odlučivanju. Naročito se izdvaja višestruka marginalizacija, a u tom položaju su žene na selu, žene sa invaliditetom, samohrane majke, Romkinje, izbjeglice i raseljena lica, žene žrtve nasilja, žene u sportu i druge višestruko marginalizovane grupe.

Hafeza Sabljaković, žena je koja aktivno djeluje u Klubu žena parlamentarki Federacije BiH i strastveno se zalaže za veću zastupljanost žena Bosne i Hercegovine u vlasti.

- Sama činjenica da se zakonom reguliše da na kandidatskim listama mora biti određeni procenat bilo kojeg pola govori o zrelosti našeg društva! Izborni zakon usaglašen je sa Zakonom o ravnopravnosti polova i na listama će ove godine biti 40 % žena. Ove se godine ekonomska i politička kriza produbila, građani gube volju da izađu na izbore jer smatraju da nemaju za koga glasati. Alternativu, Klub parlamentarki vidi u više žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, minimum 40 %, izjavljuje Hafeza Sabljaković, ali i dodaje da nije sasvim uvjerena da po pitanjima ženskih prava u BiH napredujemo.

-    Bojim se, ustvari, da nazadujemo. Imamo očit primjer nedavnih dešavanja. Nakon što su pale vlade u četiri kantona, nema značajnijeg javnog zagovaranja da se povjerenje za njihovo vođenje da ženama. Samo je u Tuzlanskom kantonu bilo govora o Svetlani Cenić, ali i to je brzo utihnulo. Imamo i slučajeva da je na čelu protesta građana žena, ali se ipak nigdje kao problem ne spominje nedovoljno učešće žena u vlasti i nema otvorenih zahtjeva za ispravljenjem te nepravde, kaže Sabljakovićeva.

PROCENTI I NJIHOV STVARNI ZNAČAJ: Činjenica i jeste da smo i dalje svjedoci da žene nisu uključene u pregovore oko ključnih pitanja za BiH, kao što su reformski procesi u oblasti ustavnih promjena, finansijskih reformi ili reformi pravosuđa. Bosna i Hercegovina je takođe u redu onih zemalja koje i dalje nemaju ministrica u Vijeću ministara BiH. Ipak, da se situacija lagano kreće na bolje pokazuju i posljednje analize Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

-    U FBiH je trenutno imenovana jedna žena ministrica, a nova mandatarka Vlade RS je takođe žena. Prema analiziranim podacima zastupljenosti muškaraca i žena, u 59 institucija BiH (agencije, direkcije, zavodi, komisije, uprave, instituti, uredi), na najvišim rukovodećim pozicijama nalazi se 31,6% žena, na pozicijama zamjenica 24,3% je žena, a na mjestima pomoćnica 47,8% je žena, kažu u Agenciji.

Prema njihovim podacima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH izabrano je 19% žena, dok je prosjek za ostale nivoe vlasti oko 20%. Takođe, analiza rezultata lokalnih izbora 2012. godine pokazuje da je u odnosu na lokalne izbore u 2008., kada je u općinskim vijećima/skupštinama opština bilo izabrano prosječno 15% žena, na lokalnim izborima 2012. izabrano u prosjeku nešto manje od 17% žena i 5 načelnica.

Pomenuti rezultati takođe jako variraju od opštine do opštine, i pokazuju da u sedam opština nema nijedne izabrane žena, u sedam opština broj izabranih žena se kreće od 35% do 45%, dok je u dvije opštine procenat izabranih žena od 45 – 55%.

Polazeći od ovih rezultata i analiza, treba reći i da je, u poređenju sa nekim zemljama EU, BiH napravila značajne pomake, dok u odnosu na neke druge i dalje zaostajemo.

-    Ono o čemu možemo pouzdano govoriti jeste situacija u našoj regiji gdje je Bosna i Hercegovina lider kada je u pitanju stanje u oblasti ravnopravnosti spolova jer je prva počela da se aktivno bavi ovim pitanjima, objašnjavaju u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH.

ŽENE EVROPE I ŽENE BIH: Na posljednjem okupljanju Gender akademije u Torinu, u novembru 2013. Godine, u svom izlaganju Lucie Davoine, službenica za politička pitanja Jedinice za ravnopravnost spolova Evropske komisije, izjavila je  da je i u viskorazvijenim zemljama EU ravnopravnost žena i dalje aktuelno pitanje. Ona je rekla da bez obzira na veliki napredak i dalje postoje disproporcije kada su, na primjer, u pitanju naknade za isti obavljeni posao između muškaraca i žena.

Kada govorimo o učešću u vlasti, tu takođe situacija varira od zemlje do zemlje, mada i dalje postoji velika spolna disproporcija kada je u pitanju donošenje odluka na političkom nivou, te da je u 2012. godini u parlamentima država članica EU i dalje 75% muškaraca. Ipak, generalno gledano, u periodu 2003-2012. godina u svim zemljama EU došlo je do povećenja broja žena u državnim parlamentima, a brojčano prednjače u zemljama sjeverne Evrope (vidi grafikon).

-    Svjedoci smo da u zemljama EU imamo istaknutih žena političarki koje godinama zauzimaju vrlo važne pozicije, poput kancelarke Angele Merkel, a u novoj vladi Italije 50%  žena nalazi se na čelu važnih ministarstava. Mi se moramo zalagati i činiti sve kako bi se i u BiH situacija promijenila, komentariše ovo poređenje Hafeza Sabljaković.

HAFEZA SABLJAKOVIĆ: Svjedoci smo da u zemljama EU imamo istaknutih žena političarki koje godinama zauzimaju vrlo važne pozicije, poput kancelarke Angele Merkel, a u novoj vladi Italije 50%  žena nalazi se na čelu važnih ministarstava. Mi se moramo zalagati i činiti sve kako bi se i u BiH situacija promijenila... Treba neumorno raditi i praviti ambijent da u BiH bude moguće da žena bude izabrana na čelo predsjedništva. Ukoliko svi budemo radili na tome, ja vjerujem da se to može i desiti.

A na pitanje DEPO portala, da li je naše društvo zrelo da na čelo njegovog predsjedništva konačno dođe žena, s obzirom živimo u državi u kojoj se već godinama bez uspjeha pokušava riještiti pitanje Sejdić-Finci, naša sagovornica kaže:

-    Treba neumorno raditi i praviti ambijent da u BiH bude moguće da žena bude izabrana na čelo predsjedništva. Ukoliko svi budemo radili na tome, ja vjerujem da se to može i desiti.

Danijela Dugandžić Živanović je još uvjerenija da je vrijeme za takvu promjenu. I na isto pitanje odlučno odgovora:

-    Naravno da je bh. društvo spremno da u njegovom predsjedništvu sjedi i žena, dokle god je to osoba koja će na pravi način i sa najboljim namjerama predstavljati sve građane i građanke naše zemlje.

Agenija za ravnopravnost spolova BiH smatra međutim da još puno posla stoji pred njima, tako da je u 2013. godini donesen Gender akcioni plan za BiH za period 2013-2017. Ovaj dokument sadrži strateške ciljeve, programe i mjere za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima života i rada, u javnoj i privatnoj sferi i daje smjernice za izradu godišnjih operativnih planova na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou. Ostvarivanje i sprovođenje ovih ciljeva i mjera predstavlja zakonsku obavezu, ali i obavezu prema međunarodnim dokumentima i sporazumima koji su kod nas na snazi.

VEZANI TEKSTOVI:

Štela jača od morala: Kako bh. studenti podmićuju profesore da bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvu?!

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)