Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Prema definiciji, obnovljivi izvori energije su izvori koji se dobijaju iz prirode te se mogu obnavljati, a danas su sve značajniji zbog svoje neškodljivosti prema okolišu, pa se smatraju pravom blagodeti. U praksi se najčešće koriste energije vjetra, sunca i vode.

Već samim tim je jasno da Bosna i Hercegovina ovih energetskih izvora ima i više nego što joj treba, ali ih nažalost ne koristi na pravi način.

UMJESTO OBNOVLJIVIH – 'PRLJAVI' IZVORI ENERGIJE: Ne samo da ih ne koristi na najbolji mogući i najučinkovitiji način, već se i danas više oslanja na crpljenje tzv. prljave energije, nego na obnovljive energetske izvore.

- S obzirom da imamo uglja, odnosno 'prljave' energije, očito nećemo uskoro preći na veće investicije u obnovljivu energije. S tim u vezi, nema potrebe da ulažemo u nove blokove i termoelektrane, potrebno je napraviti energetski efikasnijim postojeće. Imamo veliki hidropotencijal i to treba iskoristiti na pametan i okolišno prihvatljiv način, tj. investirati u protočne hidroelektrane. Također, BiH ima veliki potencijal energije sunca, vjetra kao i geotermalne energije. Bitno je napraviti odgovarajuce tržisne mehanizme za investiranje u obnovljive izvore energije – smatra Hamid Mehinović, direktor Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti - Energis.

A da je Hamid Mehinović u pravu, potvrđuje i činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nema zakonski okvir na državnoj razini o iskorištavanju obnovljivih izvora energije.  Doduše, zakoni na nivu entiteta postoje, ali to nije dovoljno za razvoj ovog sektora.

ZAKONSKE OBAVEZE BIH: Sekretarijat Energetske zajednice je 11. februara ove godine uputio otvoreni dopis Bosni i Hercegovini zbog propusta u poštivanju zakonskih odredbi Energetske zajednice u vezi s obnovljivim izvorima energije. Razlog dopisa je rok za donošenje potrebnog zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije koji je istekao još prije godinu dana, tačnije 30. 06. 2013. godine.

Tokom 2012. godine, Ministarsko vijeće Energetske zajednice uključilo je i prilagodilo Direktivu 2009/28/EC o promoviranju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Navedena Direktiva obavezuje ugovorne strane da se obavezni cilj za obnovljive izvore energije ostvari do 2020. godine.
 

Međutim, Asocijacija proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa APEOR upozorava da ako budemo išli ovim tempom, do 2020. FBiH neće imati ni 2% energije dobijene iz obnovljivih izvora .

 
Evropska unija usvojila je energetsko-klimatski paket politika i zakona koji se zasniva na dva glavna cilja: zakonski obavezno 20% učešća obnovljivih izvora energije do 2020. i povećanje energetske efikasnosti za 20% u istom periodu, čime bi se količina potrošene energije u budućnosti smanjivala, a ne više rasla. Bosna i Hercegovina proizvodi od 25 – 32 % električne energije iz hidroelektrana. Međutim, za zadovoljavanje EU „20-20-20“ ciljeva koriste se čisti izvori energije (zelena energija koja se podstiče), a tu spada hidroenergija snage do 10 MW, vjetroenergija, solarna energija, biomasa, kogeneracija..., koji u BiH čine tek nešto više od 1,5% , pojašnjava Emir Avdić, predsjednik Asocijacije APEOR.

ŠTA KAŽU ZVANIČNI PODACI: Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Eldar Trhulj, pak, iznosi podatak da je na "predzadnjoj sjednici Komiteta Energetske zajednice jugoistočne Evrope Bosni i Hercegovini priznata proizvodnja od 32,5 posto iz obnovljivih izvora energije“.

- Federacija BiH ima 54 posto instalisane snage u hidropotencijalima, odnosno obnovljivim izvorima energije. Zavisno od hidroloških prilika, proizvodnja energije iz obnovoljivih izvora energije je 30 do 50 posto, što malo koja zemlja u Evropi ima, kaže ministar Trhulj, dodajući da je cilj zemalja EU da imaju 20 posto energije iz obnovljivih izvora, ali da je vrlo teško postići taj cilj.

Tako kažu i zvanični podaci FERK-a, prema kojima se električna energija iz obnovljivih izvora u BiH proizvodi u 128 proizvodnih objekata, što znači da u BiH obnovljivi izvori učestvuju sa više od 30 posto.

- U Federaciji BiH proizvodnja se odvija u 100 objekata, dok se u RS-u proizvodi u 28 pogona.. Konkretno, proizvodnja se obavlja u dva javna preduzeća  - JP Elektroprivreda BiH  i JP Elektroprivreda HZHB, te u 57 proizvodnih objekata koja su u vlasništvu tri nezavisna proizvođača-industrijske elektrane i 43 nezavisna, kvalifikovana proizvođača električne energije (proizvođači iz obnovljivih izvora energije), navode iz FERK-a.

RAZVOJ ILI STAGNACIJA: Upravo zbog svega toga iz Evropske unije stižu alarmantna upozorenja o što hitnijem donošenju državnog zakona kojim će se regulisati iskorištavanje obnovljivih izvora, dok još nije kasno. Jer, oni nisu neiscrpni.

A stanje je sljedeće: Nikakvo zakonodavstvo, strategija ili sveobuhvatni akcioni plan u vezi sa obnovljivim izvorima energije nije usvojen u skladu s relevantnom Direktivom 2009/28/EC, a ona podrazumijeva: 20% smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje od 20% u oblasti energetske učinkovitosti, te udio od 20% obnovljivih izvora u energetskom miksu EU.

Kao prvi korak - nacionalni ciljevi za obnovljive izvore energije za 2020. koji se mogu dodatno odrediti nisu usvojeni na razini entiteta. Slijedom toga, mehanizmi za praćenje i izvještavanje se ne primjenjuju kako bi se osiguralo ispunjavanje obaveza u potrošnji obnovljivih izvora energije u relevantnoj mjeri, imajući u vidu značajne potencijale resursa u BiH.

Sistem certifikacije na temelju garancije porijekla nije definiran niti usklađen.

Što se tiče biogoriva, prvi prioritet bi bio uspostavljanje certifikacijske sheme održivosti, kao i imenovanje ili uspostavljanje relevantnog tijela za certifikaciju.
Sve u svemu, Bosni i Hercegovini nedostaje nacionalna politika formulirana u zakonodavnom okviru na državnoj razini, kao i potrebni akcioni planovi. Srećom, nije sve tako crno, jer, zahvaljujući zakonima donesenim na razini entiteta, pogoni obnovljivih izvora energije su u razvoju širom zemlje.

VEZANI TEKSTOVI:

Primjer energetske efikasnosti: Kako je Mašinski fakultet u Sarajevu svoje godišnje troškove smanjio za čak 56.000 KM?!

Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!

Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...

Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!

Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?

Tajna ekonomskog procvata u Istočnoj Evropi: Od diktature i bijede do boljeg dijela Evropske unije

Zašto Srbija još dugo neće moći u Evropu, iako Aleksandar Vučić obećava drugačije?!

Zašto volimo tuđe, a bolje je naše: Kako spasiti domaće pivo od propasti?

Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!
  
Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...

Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!

Štela jača od morala: Kako bh. studenti podmićuju profesore da bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvu?!

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.