Piše: Mirna DUHAČEK

Budućnost energetike leži u energetskoj efikasnosti, a smanjenje energetske potrošnje i eliminisanje energetskih gubitaka spadaju u glavne ciljeve Evropske unije. Međutim, Bosna i Hercegovina i u ovome kaska, pa je suočena s novim sporom zbog nepotpunog transponiranja Direktive o energetskoj učinkovitosti krajnje primjene i energetskim uslugama, odnosno neispunjavanja obaveze u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici.

Sekretarijat Energetske zajednice (EnCS) uputio je još 3. marta ove godine otvoreno pismo bh. vlastima zbog propusta u cjelovitom transponiranju i ispunjavanju zahtjeva Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti krajnje primjene i energetskim uslugama.

Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, imala je rok za transponiranje relevantne direktive do kraja 2011. godine.

Republika Srpska je usvojila Zakon o energetskoj efikasnosti, dok je zakon u FBiH još uvijek u zakonodavnoj proceduri usvajanja. BiH nema zakon na državnom nivou o energetskoj efikasnosti.

Ali tu nije kraj. BiH kao država nije uspjela uraditi ni svoj prvi Nacionalni akcioni plan energetske efikasnosti (NEEAP) - dok su ostale države već pripremile svoj drugi NEEAP - iako je BiH dobila značajnu pomoć kroz razne projekte koje je finansirala i provodila međunarodna zajednica za izradu zakona na državnom nivou i potrebnog NEEAP-a. Problem je, kao i uvijek u ovoj zemlji, nedostatak političke volje da se razmotri mogućnost usvajanja već pripremljenih dokumenata.

ENERGETSKA (NE)EFIKASNOST: Pored neispunjavanja obaveza, u BiH je na veoma niskom nivou svijest građana o energetskoj efikasnosti, o čemu govori Hamid Mehinović, direktor Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti - Energis.

- Iako u posljednje vrijeme možemo primijetiti pomak u energetskoj efikasnosti, svijest građana o istoj je i dalje jako loša. Samim tim, podizanje svijesti (edukacija, promocija, treninzi, distribucija promotivnih materijala, itd) o energetskoj efikasnosti u BiH bi trebao biti prvi korak, jer mijenjanjem svijesti i življenjem energijskim savjesnim životnim stilom rezultira u uštedi energije čak i do 15 posto - rekao je Mehinović za DEPO Portal.

Istovremeno, i pomoćnica federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, Amira Pintul, smatra da sve mjere koje će se poduzeti u narednim godinama na poboljšanju energetske efikasnosti neće imati očekivanog učinka ako se svijest prosječnog potrošača ne promijeni.

Naime, najveće uštede energije mogu se ostvariti u zgradarstvu, jer je opće poznato da je sektor zgradarstva najveći pojedinačni potrošač energije, na nivou EU 40 posto, dok je u BiH to procijenjeno čak i do 53 posto! Dakle, poboljšanje energetske efikasnosti ne donosi samo uštede novca, energije i smanjenje CO2, već i stvara nova radna mjesta.

ČAST IZUZECIMA - POZITIVNI PRIMJER: Uprkos nepoštovanju zahtijevanih obaveza koje proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, projekti usmjereni na poboljšanje energetske učinkovitosti trenutno se provode ili su provedeni širom BiH. Jedan od takvih primjera je zgrada Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

Kada je 1960-ih građen, ovaj fakultet je izgrađen prema tadašnjim standardima u oblasti grijanja i izolacije. To je danas dovelo do prevelikih godišnjih troškova grijanja neophodnih da se obezbijedi adekvatan ambijent za obrazovanje i rad više od 1.500 studenata i profesora. Godišnja potrošnja energije prije primjene mjera energetske efikasnosti bila je premašila 100.000 KM ili 700.000 kWh, što je mnogo više nego što dozvoljavaju evropski standardi za objekte ovog tipa

USAID je, naime, u sklopu svog projekta Ekonomija energetske efikasnosti (3E), implementirao pilot projekte širom BiH, koristeći lokalne kompanije za izvođenje radova.

Mjere energetske efikasnosti koje je USAID u sklopu svog projekta implementirao odnose se na: poboljšavanje vanjskog omotača zgrade, poboljšanje efikasnosti postrojenja za grijanje/hlađenje, sistema distribucije i bojlera za domaćinstva, poboljšanje mehaničke opreme za klimatizaciju, grijanje i hlađenje (KGH), poboljšanje rasvjete, korištenje obnovljivih izvora energije, uvođenje sistema upravljanja energijom – „koncept pametnih zgrada“.

- Postoje tehnologije energetske efikasnosti koje su dokazane u praksi i koje se mogu implementirati u BiH sa periodom povrata investicije manjim od pet godina. Potrošači ostvaruju uštede kroz niže račune za grijanje, struju i vodu, a ušteda se nastavlja i poslije otplate investicije - kažu iz USAID-a.

Zahvaljujući pomoći USAID-ovog projekta „Ekonomija energetske efikasnosti (3E)“ i UNDP-a kroz UN-ov program Očuvanje okoliša i klimatske promjene finansiranog putem Fonda za ostvarivanje Milenijumskih razvojnih ciljeva, Mašinski fakultet u Sarajevu postao je model upravljanja potrošnjom energije u javnim zgradama.

Kada je 1960-ih građen, ovaj fakultet je izgrađen prema tadašnjim standardima u oblasti grijanja i izolacije. To je danas dovelo do prevelikih godišnjih troškova grijanja neophodnih da se obezbijedi adekvatan ambijent za obrazovanje i rad više od 1.500 studenata i profesora. Godišnja potrošnja energije prije primjene mjera energetske efikasnosti bila je premašila 100.000 KM ili 700.000 kWh, što je mnogo više nego što dozvoljavaju evropski standardi za objekte ovog tipa.

KAKO PREPOLOVITI GODIŠNJE TROŠKOVE: Način na koji je zgrada Mašinskog fakulteta u Sarajevu poboljšala svoju energetsku efikasnost je nadogradnjom sistema grijanja, instalacijom novog kotla, zamjenom prozora, izolacijom zgrade, ugradnjom sistema za daljinsko praćenje potrošnje energije. U sve ovo uloženo je 561.500 KM.

Sistem za praćenje potrošnje energije prikuplja podatke o potrošnji energije i šalje u Informatički sistem za upravljanje energijom (EMIS ili ISGE), te omogućava upravljanje potrošnjom energije i planiranje daljnjih koraka za uštedu energije. Ovo će u konačnici rezultirati smanjenjem godišnje potrošnje energije i pripadajućih troškova na Fakultetu za oko 56.000 KM.

Međutim, postoji i dodatni efekat ovog pilot projekta, navode stručnjaci. On je, naime, promijenio način na koji se održavaju predavanja. Mašinski fakultet u Sarajevu je prvo mjesto u zemlji gdje studenti mogu da rade na modernom, efikasnom i automatski kontrolisanom sistemu grijanja u vlastitoj zgradi.

Energetska efikasnost u zgradama se potom uvela u nastavni plan i našla se u fokusu velikog broja magistarskih radova tokom čitave 2012. godine, zahvaljujući činjenici da studenti imaju pristup empirijskim podacima. Zgrada fakulteta zato sada predstavlja najbolju moguću laboratoriju sa stvarnim životnim uslovima, a fakultet je iznašao brojne načine kako da to praktično iskoristi.

VEZANI TEKSTOVI:

Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!

Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...

Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!

Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?

Tajna ekonomskog procvata u Istočnoj Evropi: Od diktature i bijede do boljeg dijela Evropske unije

Zašto Srbija još dugo neće moći u Evropu, iako Aleksandar Vučić obećava drugačije?!

Zašto volimo tuđe, a bolje je naše: Kako spasiti domaće pivo od propasti?

Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!
  
Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...

Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!

Štela jača od morala: Kako bh. studenti podmićuju profesore da bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvu?!

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)