Može li novi pristup EU spasiti BiH da ne ostane 'crna rupa' Balkana?!

Posljednja priča u ovom ciklusu na temu evropskih integracija i budućnosti BiH osvrće se na novi pristup EU u rješavanju beznadežne bh. trakavice i posljednje pokušaje da se ova država spasi od ostajanja na rubu Balkana

Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Tužno i pomalo utipijski djeluje energično zalaganje svjetski poznatog filozofa, novinara i pisca, i osvjedočenpg prijatelja Sarajeva, Bernarda-Henrija Levyja, koji je na dan obilježavanja 100-godišnjice od početka Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata pokrenuo potpisivanje peticije pod nazivom "Milion potpisa za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju".

Ova peticija sastavni je dio predstave 'Hotel Europe' koju je poznati bh. reditelj Dino Mustafić režirao po Levyijevom dramskom tekstu, ali i još jedan pokušaj da se ova država spasi od propadanja u 'crnu rupu' i ostajanja na rubu Balkana.

Nažalost, čini se da je Evropi i ostatku svijeta više stalo do spašavanja Bosne i Hercegovine nego njoj samoj.

JADI ŠTEFANA FÜLEA: Naime, nakon posljednjeg kraha u pregovorima bh. lidera oko sprovedbe presude 'Sejdić-Finci', održanim u februaru ove godine, komesar za proširenje EU Štefan Füle bespomoćno je objavio da je iscrpio svu svoju snagu i da 'Evropska unija diže ruke od Bosne i Hercegovine'.

ŠTEFAN FÜLE: Iscrpio sam svu svoju volju za ovaj proces, ali to ne znači da političari i institucije u BiH ne trebaju nastaviti sa radom na implementaciji presude u predmetu 'Sejdić - Finci'

- Ja nisam zakazao već vaši političari, oni nisu uspjeli. Oni nisu iskoristili ono što smo im mi ponudili, da riješe ovo važno pitanje. Iscrpio sam svu svoju volju za ovaj proces, ali to ne znači da političari i institucije u BiH ne trebaju nastaviti sa radom na implementaciji presude u predmetu 'Sejdić - Finci', rekao je tada evropski povjerenik, te još jednom, po ko zna koji put, naglasio da Evropska unija ne može primiti BiH kao članicu, pa onda rješavati njene probleme, a "implementacija presude u predmetu 'Sejdić - Finci' samo je jedan u nizu koraka koje BiH mora učiniti na svom evropskom putu".

No nakon februarske sramote, iz Evrope su ponovo stigli pozitivni vjetrovi i novi pokušaji u rješavanju beznadežne bosanskohercegovačke trakavice. Uslijedio je prijedlog o novom pristupu EU koji bi pomjerio u stranu nacionalno pitanje, a akcenat stavio na ekonomske reforme unutar bh. države.

ŠTA ZNAČI NOVI PRISTUP EU: Nepunih mjesec dana kasnije, nakon što su i posljednje nade oko sprovedbe presude 'Sejdić-Finci' pale u vodu, evropska povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton razgovarala je sa članovima Predsjedništva BiH o novom prostupu EU i obrazložila šta on u osnovi podrazumijeva:

- To znači da EU mora uvažiti specifičnosti Bosne i Hercegovine kao države, imajući u vidu potrebu da se otkloni postojeći zastoj i omogući brže ispunjavanje uvjeta i obaveza u procesu EU integracija, pojasnila je Ashton, te dodala:

CATHERINE ASHTON: Moramo pronaći balans između političkih tema i rješavanja socijalno-ekonomskih problema

- Snažno vjerujem da se bh. lideri trebaju usmjeriti na reformu ekonomije, socijalne zaštite, promociji trgovine te jačanju vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Stoga moramo razgovarati o modelima pomoći EU Bosni i Hercegovini u rješavanju ekonomsko-socijalnih problema kroz kreiranje strategija i planova za dugoročni ekonomski razvitak koji bi omogućili kreiranje novih radnih mjesta. Moramo pronaći balans između političkih tema i rješavanja socijalno-ekonomskih problema.

Novi pristup prema Bosni i Hercegovini pojašnjava i specijalni izaslanik EU u BiH Peter Sorensen, koji kaže:

- Tokom proteklih nekoliko mjeseci pokrenut je određeni broj novih inicijativa u ključnim oblastima... Jasno je da će doći do proširenja programa rada na pitanjima EU i angažiranja u Bosni i Hercegovini. Prije svega, potrebno je da vidimo napredak u oblasti ekonomije. Odsustvo ekonomskog rasta je jedan od razloga za opravdane proteste koje smo vidjeli proteklih mjeseci. Iz tog razloga, podržavamo forum, dijalog o ekonomiji, koji će pomoći da se utvrde ključne oblasti za hitno djelovanje sa ciljem bržeg otvaranja novih radnih mjesta. Evropska komisija će predložiti inicijative za unapređenje ekonomskog upravljanja i jačanje konkurentnosti, kao i stimuliranje ekonomskog rasta.

PRESKAKANJE LETVICA NA PUTU KA EU: Objašnjavajući suštinu novog pristupa EU, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija je prije nekoliko mjeseci, u razgovoru za agenciju Anadolija, detaljno pojasnio šta će sve novi pristup obuhvatiti, odnosno šta će se Bosni i Hercegovini 'progledati kroz prste'.

ZLATKO LAGUMDŽIJA: BiH jeste specijalni slučaj i to ne bi bio prvi put u historiji EU da su postojali specijalni slučajevi. BiH je najspecijalniji slučaj u čitavoj Evropi i potencijalno Evropskoj uniji

U tom kontekstu, najvažnije je razdvajanju političkog od tehničkog dijela pristupanja EU, objasnio je Lagumdžija. Prema njegovom mišljenju, jasno je da BiH mora preskočiti sve letvice na putu ka EU i da mora ispuniti kompletnu domaću zadaću, ispregovarati sva poglavlja i mijenjati Ustav ko zna koliko puta.

- Međutim, presuda Sejdić-Finci je, ako mogu tako reći, stavljena kao jedna visoka letvica i tada nam je rečeno, dok ne preskočimo tu visoku letvicu, nema uopšte preskakanja ovih drugih. I šta se ustvari desilo, desilo se da naš evropski administrativni kapacitet uopšte nije ojačavan kroz tehničke pregovore o uvođenju evropskih standarda. Tada smo konstatovali da bi jako dobro bilo da se pokušaju odvojiti ta dva procesa, rekao je Lagumždija.

Prvi čovjek bh. diplomatije napomenuo je i kako s jedne strane stoji provođenje presude Sejdić-Finci i ukupne ustavne reforme koje treba definirati do kraja ove godine i početi s ozbiljnom stukturalnom reformom. S druge strane, kako smatra, nalazi se masa tehničkih stvari koje se mogu uraditi ako BiH dobije tzv. specijalni status.

- Ne specijalni status u smislu da imamo specijalne uslove, da nam se obore uslovi, nego specijalni status da budemo specijalni slučaj, jer BiH jeste specijalni slučaj i to ne bi bio prvi put u historiji EU da su postojali specijalni slučajevi. BiH je najspecijalniji slučaj u čitavoj Evropi i potencijalno Evropskoj uniji. To bi značilo da Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju što prije stupi na snagu u tehničkom dijelu i da nakon toga dobijemo odobrenje za prijavu kako bismo mogli dobiti status kandidata, i da nakon te aplikacije otvorimo početak pregovora u nekoliko ključnih tačaka, navodi Lagumdžija.

KONFLIKTI SA NOVIM PRISTUPOM EU: Potrebu za novim pristupom Lagumdžija obrazlaže i činjenicom da je potrebno zaustaviti negativni trend koji je prisutan u BiH, u krajnjem slučaju i zbog toga što je stagnacija na EU putu jako skupa, mnogo skuplja nego što izgleda, a može odvesti u nepredvidive i nekontrolisane procese u BiH.

Lagumdžija smatra kako pristup EU treba biti kreativniji te da je potrebno otvoriti proces uzajamnog povjerenja, koji je u BiH drastično narušen, kako sa predstavnicima međunarodne zajednice tako i među političarima.

- Šta zaista podrazumijeva taj novi pristup? To je vođenje političkog dijaloga jednim pravcem, a da se tehnički pregovori vode drugim pravcem. Za tako nešto je potrebno verificirati Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, dati neku vrstu kandidatskog statusa i početi pregovore na prioritetnim aktivnostima, pojasnio je Lagumdžija, dodavši kako su i ministri vanjskih poslova pojedinih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije, poslali svoje prijedloge za rješavanje problema zvanog Bosna i Hercegovina.

BODO WEBER: Ako EU taj takozvani "novi pristup" uzima ozbiljno, on će Uniju automatski odvesti u konflikt sa političkim akterima u BiH, posebno u Republici Srpskoj

Ipak, njemački politički analitičar i ekspert za politiku na Balkanu Bodo Weber, premda podržava stavljanje u fokus ekonomskih i socijalnih pitanja, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, te vladavinu prava nasuprot beskrajnog rješavanja nacionalnih problema, smatra da će novi pristup EU dovesti i do novih konflikata u BiH.

- Ako EU taj takozvani "novi pristup" uzima ozbiljno, on će Uniju automatski odvesti u konflikt sa političkim akterima u BiH, posebno u Republici Srpskoj. Ako se insistira na harmoniziranju tržišta, to će staviti Brisel u konflikt sa režimom u RS-u, čija je politika u zadnjih 7-8 godina išla ka dodatnoj fragmentaciji jedinstvenog tržišta, pojašnjava Weber.

- Ako se u tzv. proširenju strukturiranog dijaloga ide putem koji je naznačen prvim sastankom s predstavnicima civilnog društva, to će EU, htjeli - ne htjeli, voditi do promjene onoga što je dosad bila suština strukturiranog dijaloga: politika kompromisa sa Banjom Lukom, te drugim akterima koji su se u međuvremenu pridružili (HDZ-ov ministar pravosuđa BiH, SDP) koja je rezultirala ograničenim administrativnim poboljšanjima u pravosuđu na jednoj strani, dok je na drugoj strani učinila puno veću štetu u de facto podršci u političkim napadima na pravosudne institucije na državnom nivou, te na nezavisnost pravosuđa u cijelini, ističe njemački analitičar

Drugim riječima, smatra Weber, ukoliko Brisel istraje na onome što tvrdi da sadrži "novi pristup", on će voditi do ozbiljnog sukoba sa političkim elitama u BiH. On dalje navodi i da se iz svega toga eventualno može izroditi neki istinski novi pristup EU, ali dok se to ne dešava, deklarisani "novi pristup" će ostati baš to - samo deklarativna nova politika.

I ALBANIJA ODE U EU: I čini se da je njemački ekspert posve u pravu. Jer dok se i dalje sve glasnije govori o novom pristupu EU koji bi Bosnu i Hercegovinu trebao da izvuče iz žabokrečine u kojoj je duboko zaglibila ili bar ponudi neka od mogućih rješenja, u praksi se ništa konkretno ne dešava, niti je došlo do promjene uslova na putu ka evropskim integracijama.

Prije nekoliko dana i Albaniji je dodijeljen status kandidata za pristupanje i članstvo u EU, čime se polako zaokružuje regionalna slike evroatlantskog integrisanja... Tu sliku još jedino kvari Bosna i Hercegovina, koja bi još godinama mogla da nosi neslavni status “balkanske crne rupe”

U mjesecima koji slijede i predizbornom nadmudrivanju koje će u sjenu baciti sve druge političke odluke, neke spektakularne pomake na EU putu iluzorno je očekivati. Ohrabruje jedino činjenica da sve političke snage koje se bore za podršku na oktobarskim izborima moraju biti proevropski orjentisane, te tako postoji i nada da će u tom smislu domaći lideri biti prinuđeni da poštuju nova pravila koja donosi novi evropski pristup.

U međuvremenu, još jedna balkanska država dobila je pozitivan izvještaj o napretku, te je tako prije nekoliko dana i Albaniji dodijeljen status kandidata za pristupanje i članstvo u EU, čime se polako zaokružuje regionalna slike evroatlantskog integrisanja.

Tu sliku još jedino kvari Bosna i Hercegovina, koja bi još godinama mogla da nosi neslavni status “balkanske crne rupe”.

VEZANI TEKSTOVI:

Pravila EU: Da li ćemo nakon ulaska u Evropsku uniju moći peći rakiju i praviti zimnicu?!

Zavirite u Sloveniju nakon decenije u EU: Obećana zemlja ili nova 'crna rupa' Balkana?!

Jedini segment bh. društva koji bilježi uspjeh jer se u njega ne miješaju domaći političari...

EU je spremna da pomogne, ali postoje uslovi: Kako da preživimo štetu od 1,7 milijardi dolara?!

Još jedan apsurd bh. države: Imamo i vjetra i sunca i vode, ali ne i zakon o korištenju izvora energije!

Primjer energetske efikasnosti: Kako je Mašinski fakultet u Sarajevu svoje godišnje troškove smanjio za čak 56.000 KM?!

Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!

Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...

Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!

Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?