Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na današnjoj sjednici nije usvojilo informaciju o provedbi aktivnosti na usaglašavanju Reformske agende BiH, zajedno s Listom reformi.

Nakon neuspjelog pokušaja na nedavnoj hitnoj, telefonskoj sjednici, dokumenti su ponovo kandidirani za razmatranje, ali dogovor nije postignut.

Shodno tome, ponovo je oboren Plan rasta, ključni dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.

Za usvajanje Plana rasta glasali su svi ministri izuzev SNSD-ovog Staše Košarca, koji je u prvom krugu glasanja bio protiv. Ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) nije prisustvovao današnjoj sjednici.

Usvajanje Reformske agende od presudne je važnosti za pristup BiH sredstvima iz Plana rasta Evropske komisije i izbjegavanje dodatnih sankcija.

Inače, Bosna i Hercegovina je u julu već ostala bez 108,5 miliona eura, a ukoliko dokument ne bude usvojen do kraja septembra, prijeti gubitak još 108,5 miliona eura, pa čak i potpuno isključivanje iz ovog programa.

Nedugo zatim, oglasio se i Predrag Kojović iz Naše stranke koji je na Facebooku napisao:

"Obaranjem Plana rasta Dodik je uveo sankcije građanima Republike Srpske".

Šta predviđa Plan rasta?

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, koji je predstavljen krajem 2023. godine, osmišljen je kao instrument za ubrzavanje integracija regiona u evropsko tržište, ali i kao poticaj državama da provedu ključne reforme. Riječ je o paketu vrijednom oko šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti. Sredstva su uslovljena napretkom u provođenju reformi koje se odnose na jačanje vladavine prava, ekonomske konkurentnosti i administrativnih kapaciteta.

Plan rasta u suštini nadograđuje i prati raniju Reformsku agendu za BiH, koja je još 2015. godine usvojena kao okvir za socioekonomske promjene i poboljšanje poslovnog ambijenta u zemlji.

I dok je reformska agenda naglasak stavljala na fiskalnu stabilnost, tržište rada i privredni razvoj, novi plan EU donosi i direktne finansijske koristi koje će biti dostupne samo ukoliko vlasti u BiH pokažu spremnost na ispunjavanje preuzetih obaveza.

Odluka o neusvajanju dokumenta predstavlja korak unazad u procesu usklađivanja BiH s regionalnim i evropskim prioritetima, a daljnji razvoj situacije zavisit će od političke volje unutar državnih institucija.

(DEPO PORTAL/mm)