Piše: Vanja ŠUNJIĆ
Kako bi se suprotstavio ovom varvarskom i vandalskom činu, Jusuf Hadžifejzović, svjetski poznat bh. umjetnik i jedan od prvih ljudi CKA Charlame, tada je poslao poziv na 200 adresa umjetnika širom BiH, da se zajedno suprotstave odluci menadžmenta Skenderije, kako bi zajedno sačuvali bastion savremene umjetnosti u BiH i jednu od središnjih tačaka pokušaja da se tih godina u gradu pokrene istinska međunarodna umjetnička scena, uprkos svim preprekama koje su se nalazile na tom putu. Charlama je bila jedinstveno mjesto gdje su umjetnici izlagali i mladi imali priliku da se edukuju.
O činu otpora umjetnika, Jusuf Hadžifejzović je tada rekao: „Stidio bih se i predaka, a i generacija koje dolaze, da ovo nismo napravili. 'Art fight' je umjetnički čin lake demonstracije!“
Art Fight
U Charlami je trećeg decembra organizovan cjelodnevni umjetnički program „Art Fight“, popraćen performansima i izložbama, sa kojeg se zajedničkim snagama poslala glasna poruka protiv nehumanih uslova u kojima umjetnici rade i institucije kulture djeluju. Bio je to glas protiv zaključanih vrata kulturnih ustanova koje postaju dominantna slika tadašnje realnosti i jezgrovita borba za umjetnost, kojoj su se priključili mnogi umjetnici, književnici, glumci, poduzetnici u kulturi i historičari umjetnosti. U sklopu „Art Fight-a“ održana je i press konferencija, na kojoj su umjetnici razgovarali o kriznom razdoblju koje je za cilj imalo sistematsko uklanjanje svih umjetničkih vrijednosti i širu egzistencijalnu prijetnju s kojom se suočava kulturna scena u gradu. Bila je to godina u kojoj su Umjetnička galerija BiH i Zemaljski muzej zatvoreni, a preostale kulturne institucije ostavljene da rade bez budžeta.
Na press konferenciji su govorili članovi Upravnog odbora CKA Charlama: Boris Šiber, Saša Bukvić, Jusuf Hadžifejzović, te umjetnica i direktorica galerije Collegium artisticum Gordana Anđelić Galić.
Početkom ljeta iste godine, vlasti su pokušale iseliti zbirku ARS AEVI, jednu od najboljih zbirki savremene umjetnosti u Evropi. U velikoj akciji, u kojoj su učestvovali umjetnici i studenti, deložacija je zaustavljena, no od tada se u Collegium Artisticumu često gasila struja i radnici su radili bez osnovnih sredstava za rad.
„Trenutno se nalazimo u Kulturno-sportskom centru Skenderija, a svjedoci smo da od tog naziva kulturno-sportski, ostaje samo centar, iz kojeg se protjeruju kultura i sport. To vam je isto kao da u JU 'Vrtići Sarajeva', istjerate djecu iz vrtića, a ubacite spa centre, hotele i sl. Što se mene tiče, ne želim ostati u Skenderiji dok je trenutno rukovodstvo to koje upravlja njome. Za prostor ćemo se snaći.“- izjavio je tada za DEPO PORTAL Boris Šiber, član Upravnog odbora CKA Charlama.
Komentarišući nebrigu vlasti za umjetnost, priznati bh. umjetnik i član UO CKA Charlama, Saša Bukvić za DEPO PORTAL je tada rekao: „Prije rata nije bilo ovoga, prije je država finansirala umjetnost, a pošto danas sama država ne funkcioniše, tako ne funkcioniše ni sve ostalo unutar te države. Charlama je autohtoni projekat, on bi se trebao više cijeniti.“
Lanci i katanci na vratima Charlame
Uprkos „Art Fight-u“, umjetnike su ujutro, 4. decembra na vratima Charlame dočekali lanci i katanci. Hadžifejzović je tada bio beskompromisan u procjeni situacije i njenih motiva, za koje je smatrao da su i finansijske prirode.
„Ostajemo ovdje kako bismo se suprotstavili prijetnji deložacijom. Charlama je nastala na temelju dobre saradnje s prijašnjim rukovodstvom, no sada je to nestalo. Ovdje smo imali nekoliko značajnih izložbi koje su Skenderiji donijele mnogo dobrog publiciteta i posjetitelja. Za novac smo aplicirali po principu da 30 posto ide Skenderiji, a ostalo Carlami. Prošle godine nam je dodijeljeno 24.000 KM, ali nam je Skenderija uzela sav novac, a ništa nam nije dala.“- rekao je tada.
Ipak, istoga dana, na apele Ministarstva privrede KS, lanci i katanci su skinuti, nakon čega su umjetnici ponovo ušli u svoj prostor.
Najaktivnija nezavisna umjetnička organizacija u BiH
Pod vodstvom Jusufa Hadžifejzovića, Charlama je procvjetala kao pravi umjetnički prostor, koji predstavlja Hadžifejzovićevu impresivnu zbirku jugoslovenske i postjugoslovenske umjetnosti, te plodove njegove vlastite prakse „depotografije“.
Uz projekat prezentacije savremene bh. i svjetske umjetnosti „Subdokumenta“, „Emporio Dangularium“ (u čijoj postavci se nalaze radovi nekih od najznačajnijih savremenih umjetnika, regionalne, evropske i svjetske scene) i Charlama Depot Galeriju, CeKa Charlama na čelu sa Hadžifejzovićem danas je jedna od najaktivnijih nezavisnih umjetničkih organizacija u BiH. Prva izložba u okviru projekta „Subdokumenta“ bila je „Sobe Lucie Pianto“, a riječ je o dijelu kolekcije jedne od najvećih evropskih kolekcionarki koja je bila česta gošća Charlame.
O uspjesima i specifičnom kreativnom djelovanju umjetnika u neformalnom galerijskom prostoru pisali su i svjetski mediji poput New York Timesa, La Republice, Wiena Internationala i mnogih drugih, a Charlama je ugostila i brojne studente evropskih umjetničkih akademija od Beča, preko Stockholma do Berlina i Bauhaus akademije.
Svoj rad umjetnici koji djeluju u prostoru Charlame predstavili su svjetskim muzeolozima i galeristima prilikom CIMAM-ove posjete Sarajevu, a sa djelovanjem ovog nezavisnog umjetničkog projekta upoznali su se, između ostalih, najveći živući galerista René Block i jedan od najznačajnijih reditelja današnjice Wim Wenders, koji su posjetili Charlamu.
Marko Brecelj, Kemal Hadžić, Šahin Šišić, Ante Kainović... samo su neki od umjetnika koji su imali izložbe u Charlami, a u stalnoj postavci „Emporio Dangularium“ nalaze se djela umjetnika poput Dimitrija Prigova, Donate Venders, Vlade Marteka, Neše Paripovića, Raše Todosijevića, Milije Pavićevića, Saše Bukvića, Danice Dakić, Maje Bajević, Alme Suljević, Damira Nikšića i drugih autora svih generacija i sa različitih strana svijeta.
Solidarnost sa narodom Japana
Tokom nesreće koja je zadesila Japan u martu 2011. godine, gdje su nakon zemljotresa, cunamija i nuklearne katastrofe život izgubile i bez domova ostale hiljade ljudi, Charlama se pretvorila u atelje u kom su svoje radove za humanitarne potrebe stvarali neki od najpriznatijih bh. umjetnika, a stalna gošća i saradnica projekta bila je i dr. Simonetta Lux, profesorica istorije savremene umjetnosti na Sapienza univerzitetu u Rimu.
Decenije prolaze, problemi ostaju
Uprkos tadašnjim politikama i namjerama da se Privredni grad Skenderija pretvori u mjesto razmjene ideja o turbofolku i jeftinim i površnim umjetničkim izražajima, Charlama i umjetnici koji su tada stali uz Jusufa Hadžifejzovića su sačuvali galeriju, ali i Skenderiju kao kultni sarajevski prostor susreta i razmjene ideja iz oblasti umjetnosti, kulture i sporta.
Od samih početaka rada, Charlama je otvoren i istinski demokratski prostor kojim upravlja tim predanih volontera i aktivista. To je mjesto gdje lokalni umjetnici stvaraju i izlažu radove, organizuju predavanja i radionice, međusobno se podržavaju i ohrabruju u teškim vremenima. Uz simboličnu i skromnu trpezu poput kuhanog krompira, za trpezarijskim stolom među vrhunskim djelima savremene vizuelne umjetnosti, okupljali su se mnogobrojni autori, razmjenjujući mišljenje, kreirajući ili dovršavajući vlastite umjetničke projekte.
U bilo kojem drugom gradu u Evropi inicijativu poput Charlame bi podržali i poticali, ali u Sarajevu, iz razloga koje niko ne može shvatiti i koji nikada nisu uvjerljivo obrazloženi, ovakvi prostori se suočavaju s kontinuiranim uznemiravanjem, čiji je cilj zatvaranje. Iako aktuelne politike imaju puno više razumijevanja za Charlamu, nažalost, ona ni danas nije podržana na način koji zaslužuje.
Kroz seriju tekstova „Priče iz Charlame”, DEPO Portal podsjeća na najznačajnije događaje iz prošlosti ove kultne galerije u prethodnim decenijama, a publici će približiti i recentnu umjetničku scenu Sarajeva, ali i mnogo šire. „Priče iz Charlame” su ujedno i historijski uvod u „Bijenale vizualnih umjetnosti Subdokumenta Sarajevo“ koje će se održati u Sarajevu od 03. do 30. septembra ove godine.
*Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, kao jedan od projekata koji obogaćuje kulturnu scenu Kantona Sarajevo i uvertira je u Bijenale savremene umjetnosti koje će se održati u Sarajevu 3-30 septembra.
(DEPO Portal/vš)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook