Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosne krajem 2001. godine boravio je u Haagu gdje je dao iskaz istražiteljima Haškog suda.
Iskaz je dao u jednom hotelu u Haagu, a Prlić daje žestoke, javnosti do tada nepoznate izjave.
Haškim istražiteljima je ispričao zašto je ušao u HDZ i zašto je napustio tu stranku, za koju kaže da je i u ratno i poratno doba imala ‘snažnu primjesu klerofašističkih elemenata’.
- U HDZ sam ušao onda kada se Hrvatska demokratska zajednica javno obvezala, i međunarodno i Republika Hrvatska, da će se graditi etnički snošljiva Bosna i Hercegovina. Zato sam pristupio toj stranci - govori Prlić.
U nastavku Prlić govori zašto je ostao u toj stranci, a onda naglašava zašto je napustio HDZ:
- Već sam rekao, a opet ponavljam, da su te snage u toku rata i nakon rata imale snažnu primjesu klerofašističkih elemenata. Svjestan činjenice da sam odmah protiv sebe dobio i Crkvu i ostale, ali to me ne interesira. Ja želim u toj borbi, ne pobijediti, nego želim izvesti i moj narod i Bosnu i Hercegovinu, na put koji je moguće. Te fašiste vi trebate kazniti i ja ću reći koje su to snage - dodaje Prlić.
U nastavku iskaza Prlić govori kako izgleda spirala zločina u BiH, objašnjava da on nema odgovornosti:
- Ja nisam bio politički vođa, ja nisam pripadao vojnoj vlasti, nisam imao nikakvu ulogu u civilnoj izvršnoj vlasti - objašnjavao je istražiteljima Prlić.
Unatoč Prlićevim izjavama da 'nije bio politički vođa, da nije pripadao vojnoj vlasti, da nije imao nikakvu ulogu u civilnoj izvršnoj vlasti' (a bio je predsjednik Vlade), Haag nije izbjegao jer su u njegovoj ingerenciji bili sabirni centri (logori), on je potpisao njihovo osnivanje i dobio je najveću (25 godina) kaznu od šestorice Hrvata.
Video je nastao u vrijeme kad se već otvoreno govorilo o optužnici protiv Prlića pa se udvarao međunarodnoj zajednici pokušavajući utopiti sve druge, a spasiti svoju glavu. Za Prlića je lobirao Carl Bildt, bivši švedski premijer, mirovni posrednik Evropske unije za bivšu Jugoslaviju i visoki predstavnik za BiH. Tada se govorilo da je dobro plaćen za to posredovanje.
Prlić je bio redovni profesor na sveučilištu u Mostaru, a 1989. postao je potpredsjednik Izvršnog vijeća (Vlade) socijalističke BiH, a krajem 1990. v.d predsjednika Izvršnog vijeća.
U maju 1992. Mate Boban ga je imenovao za načelnika finansijskog odjela HVO-a, a 14. avgusta iste godine za predsjednika HVO-a – vrhovnog izvršnog, upravnog i odbrambenog organa Herceg-Bosne.
U novembru 1993. imenovan je predsjednikom Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosne.
Formiranjem zajedničkih tijela vlasti postao je potpredsjednik vlade i ministar odbrane Republike Bosne i Hercegovine, a u toj Vladi bio je zamjenik predsjednika i ministar obrane od 1994. do 1996., a ministar vanjskih poslova BiH od januara 1996. do februara 2001. godine.
U vrijeme kad je nastao ovaj video Prlić je, nakon neuspjeha na izborima u HDZ-u, osnovao Proeuropsku stranku i doživio debakl na izborima.
Prlić je zajedno s petoricom bivših čelnika Herceg-Bosne – Brunom Stojićem, Milivojem Petkovićem, Slobodanom Praljkom, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem – u pritvoru od 5. aprila 2004. godine.
Haški tribunal 29. novembra donijet će drugostepenu presudu u predmetu protiv bivšeg premijera samoproglašene Herceg-Bosne Jadranka Prlića i još petorice nekadašnjih zvaničnika i pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Prvostepena presuda u ovom predmetu donesena je 29. maja 2013. godine, nakon čega su sve strane uložile žalbu. Prvostepenom presudom Haški tribunal osudio je šestoricu zvaničnika nekadašnje Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora za ratne zločine. Jadranko Prlić tada je osuđen na 25 godina zatvora, a bivši ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina.
Komandanti Glavnog štaba HVO generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su na po 20 godina zatvora, komandant vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, dok je načelnik kancelarije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić osuđen na 10 godina.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook