PRIČA ZA LJUBITELJE DEVETE UMJETNOSTI

Kad se spoje dobar scenarista i vrsni crtač: Milko Peko – majstor strip scenarija

Kultura01.04.17, 10:03h

Kad se spoje dobar scenarista i vrsni crtač: Milko Peko – majstor strip scenarija
Milko Peko je dokaz koliko strip može pozitivno uticati na razvoj ljudskog bića, od najranije mladosti do zrelih godina, kada ljubav zvanu strip pretvara u posao koji voli i radi s najvećim užitkom

 

 

Piše: Ahmed HRAPOVIĆ

 


Strip, da bi postigao puni kvalitet, mora imati podjednako kvalitetan sadržaj (scenario), a dobar scenario mora da prati i dobar crtež jedno bez drugoga ne ide, ma koliko se neki autori trudili da kroz loš crtež provuku „dobru“ ideju ili poruku, a dešavaju se i obratne situacije, gdje se kroz dobar crtež želi nametnuti loša priča.


Nepisano je pravilo, ali je svakako u mnogim, može se reći, vrhunskim projektima devete umjetnosti, pa čak i u crtačkim remek dejlima, odlučujuće bilo da se podudare dobar scenarij kojeg prati dobar crtež. U većini slučajeva takva vrhunska djela s područja strip umjetnosti su plod dvojice autora: scenariste i crtača.

 

milko-peko
Ima mnogo primjera uspješne saradnje, naročito rijetkih ali uspješnih strip scenarista, među koje spada i jedan od danas najproduktivnijih i najkvalitetnijih strip scenarista u našoj regiji Milko Peko, rođeni Splićanin, živi u Gradacu i, što je zanimljivo, svojevremeno student prava u Sarajevu

Iz naše regije dovoljno je spomenuti tandeme Andrija Maurović - Franjo Martin Fuis, a posljednji s kojim je radio bio je zagrebački novinar Rudi Aljinović, zatim dvojac Julio Radilović Jules - Zvonimir Zvonko Furtinger, pa Žarko Beker - Zvonimir Zvonko Furtinger, Žarko Beker - Rudi Aljinović, braća Walter Neugebauer (crtač) - Norbert Neugebauer (scenarista), rođeni Bosanci. Svi oni su stvorili antologijska djela jugoslavenskog, regionalnog i svjetskog stripa i, bez imalo pretjerivanja, mogu biti, ne samo uzor, nego ispravan putokaz svima onima koji se žele okušati u stripu, naročito crtačima da ne srljaju i ne pokušavaju sami sve uraditi, nego da se, žele li se baviti stripom, probaju udružiti s nekim ko ima „žicu“ za rad na scenariju, a strip scenarij se radi slično kao i scenarij za crtani film, dobrim dijelom sliči i scenariju za igrani film.


U takvim slučajevima vrlo je bitna stalna komunikacija i dogovori između crtača i scenariste, posebno u početku saradnje kada se „uhodavaju“ scenarista i crtač, nadopunjuju se, čak se dešava da se donose i određene izmjene u toku rada. Važnost odnosa scenariste i crtača možda su najbolje autoru ovog teksta objasnili velikani regionalnog stripa Andrija Maurović i Jules Radilović.


Maurović je rekao: „Milina je raditi sa dobrim scenaristom, posebno s onima koji prihvaća sugestije crtača, onda se crtač opusti i zna što se hoće čitateljima reći i crtežom i scenarijem...“, a Jules: „Zvonko Furtinger je bio scenarista genijalac, posebice ističem rad na stripu „Kroz minula stoljeća“, kada mi je donio scenarij na koji nije bilo primjedbe,  moje je bilo da u crtež unesem svaki detalj, posebno kada su u pitanju kostimi i arhitektura iz daleke povijesti, tako da sam, recimo, filmove iz povijesti Starog Rima gledao u kinu i po desetak puta da bih upamtio mnoge detalje i prenio ih na papir...“

 

Ima još mnogo primjera uspješne saradnje, naročito rijetkih ali uspješnih strip scenarista, među koje spada i jedan od danas najproduktivnijih i najkvalitetnijih strip scenarista u našoj regiji Milko Peko, rođeni Splićanin, živi u Gradacu i, što je zanimljivo, svojevremeno student prava u Sarajevu.

 

posljednja-granica
U Strip reviji Večernjeg lista, sa strip crtačem Borisom Talijančićem, objavljuje strip serial „Posljednja granica“. Dva nova nastavka istog serijala upravo se crtaju. S Borisom Talijančićem objavljuje prvi i drugi album povijesnog serijala „Ponos ratnika“ pod nazivom „Ljudevit“ i „Vjetrovi zla“. Pomenuti serijal je povijesna tema o hrvatskom knezu Ljudevitu Posavskom
ljudevit-posavski


Milko Peko, strip scenarista, novinar, književnik i publicista rođen je 29. marta/ožujka 1963. godine. Od najranijeg djetinjstva druguje sa stripom, strip utiče na njegovo rano opismenjavanje, potiče zanimanje za čitanjem knjiga što ga vremenom uvodi u spisateljske vode i kao devetnaestogodišnjak uspješno započinje svoj novinarski i književni rad. Sarađuje sa mnogim novinama i časopisima među kojima valja istaći Slobodnu Dalmaciju, Glas Kardeljeva i Makarsku kroniku za koju piše veliki broj reportaža, članaka i preko 250 kolumni. Uporedo se bavi književnim radom i piše roman „Let galebova“, zbirku priča „Priče južnog vjetra“ i „Kameni mul“, ništa manje uspješan je i kao poeta i iz njegove književne radionice pojavljuju se zbirke poezije „Mojim ljudima“, „Gradac iznad svega“ i „Naša Dalmacija“.
    

Prošle godine objavljena mu je knjiga „Junakinja rata od Moreje“ u izdanju Turističke zajednice Drvenik. Za istog izdavača upravo dovršava romansiranu povijesnu priču „Argon Drvenički“, a u rukopisu mu je i roman „Tajna bijele planine“. Sa strip crtačem Vladimirom Davidenkom objavljuje i stripove „Jomar neustrašivi“ i „Adrion“.

    

strip-revija
Vrijedni strip scenarista s crtačima Borisom Talijančićem, Davidom Davidenkom i Darkom Krečom radi na još nekoliko projekata i ovaj stroj za stvaranje dobrih strip scenarija ne posustaje. Pun je ideja, pravi je rasadnik strip priča i sve to radi s najvećom ljubavi, što je garancija da uspjeh ne može izostati

Svoj raskošni literarni talent Milko Peko usmjerava i ka svojoj jednoj od najvećih ljubavi – stripu. Počinje se baviti pisanjem scenarija za strip od 2011. godine i od tada pa do danas napisao je 15 scenarija za strip albume i još pet scenarija za kraće stripove. Milko se u svojim scenarijima, uz pomoć talenta, pridržava pravila pisanja strip scenarija, niti jednom riječu, bilo u dijalogu ili opisu, ne opterećuje sadržaj što s dobrim crtačem ili crtačima s kojima je do sada radio, polučuje izvrsna djela devete umjetnosti.


U stilu vrsnog dramaturga i literate stvara fabule usporedive s onim što su radili vrsni majstori strip scenarija Fuis, Furtinger, Aljinović, priče koje svojom zanimljivošću čitatelja, reklo bi se, nevjerovatnom brzinom „provlače“ kroz radnju stripa i čtatelj se u tren oka nađe na kraju Milkove priče. To je potvrda da je scenarista u potpunosti uspio, u ovom slučaju Milko Peko.
 

Likovi u stripu su mu teatralno lepršavi, likovi na kojima se osjeti „briga“ od strane tvorca govore da nisu slučajno kreirani, nego se radi o veoma studioznom literarnom pristupu, a to je ono što olakšava posao i crtaču, tako da strip storiju, s dobrim crtačem svrstava među najbolja dostignuća regionalnog stripa. U suprotnom, ne samo da bi  kvalitet strip priče bio na najnižem nivou, nego bi se onome ko se odluči čitati loša djela čitljivost svela na nulu, gubili bi se zapleti i raspleti u priči, nestao bi smisao čitanja, jednostavno takva djela se i teško čitaju.


No Milko vješto i u maniri vrsna majstora strip scenarija izbjegava sve zamke koje se nalaze na putu pri pravljenju scenarija, pušta mašti na volju da se znalački „poigrava“ junacima, a sam autor, vidljivo je, s velikim uživanjem čitatelja vodi kroz strip, bez opterećenja i bojazni da bi negdje priča upala u besmisao. Stoga svaki strip, bez razlike s kojim crtačem da radi, a scenarij potpisuje Milko Peko, garancija su da će se ući u nešto novo, u novu, a kvalitetom standarda vrhunskih majstora strip scenarija, strip storiju koja se čita u jednom dahu.

    
Milko je sa crtačem Borisom Talijančićem, 2013. godine, u Stripforumu objavio strip „Neretljanski ratnik“. U Strip reviji Stripforuma objavljuje još jedan rad pod nazivom „Trešnja“, a crta ga strip crtač Branko Ricov. U Strip reviji Večernjeg lista, sa strip crtačem Borisom Talijančićem, objavljuje strip serial „Posljednja granica“. Dva nova nastavka istog serijala upravo se crtaju. S Borisom Talijančićem objavljuje prvi i drugi album povijesnog serijala „Ponos ratnika“ pod nazivom „Ljudevit“ i „Vjetrovi zla“. Pomenuti serijal je povijesna tema o hrvatskom knezu Ljudevitu Posavskom. Strip je objavljen u Strip reviji Večernjeg lista, i to u špest nastavaka.


Milko Peko, na razini svoje kvalitete sarađuje sa vrsnim strip crtačima, posebice u posljednje vrijeme s Disneyem naše regije, Darkom Krečom, i upravo realiziraju izuzetan strip projekat disneyevskogt stila Cico i Snoky – „Mačka zvana Hana“. Na ovom projektu su se sudarila dva vrhunska majstora, s jedne strane majstor scenarija, kakav je Milko Peko, a s druge strane isto tako provjereni majstor crteža kakav je Darko Kreč. Uz to, vrijedni strip scenarista s crtačima Borisom Talijančićem, Davidom Davidenkom i Darkom Krečom radi na još nekoliko projekata i ovaj stroj za stvaranje dobrih strip scenarija ne posustaje. Pun je ideja, pravi je rasadnik strip priča i sve to radi s najvećom ljubavi, što je garancija da uspjeh ne može izostati.
    

milko-peko-boris-talijancic
Duge godine plodne saradnje: Milko Peko sa crtačem Borisom Talijančićem

 

Milko Peko je sa stripom od najranijeg djetinjstva; ni u tom dječijim godinama nije strip prihvatio samo kao zabavu, shvatio je od samog početka da je strip nešto više od zabave, strip mu je postao ljubav kojoj se u potpunosti predaje, osmišljava ga i pravi scenarije s najvećom ljubavi boreći se da ovoj predivnoj novinskoj čaroliji, devetoj umjetnosti, preda sav svoj talent, a rezultat su vrhunski scenariji povjereni vrsnim strip crtačima koji udruženi već godinama stvaraju vrhunska strip djela u regiji, a time i povijest, ne samo hrvatskog ili regionalnog, nego, s punim pravom se može reći, i svjetskog stripa.


Milko Peko je dokaz koliko strip može pozitivno uticati na razvoj ljudskog bića, od najranije mladosti do zrelih godina, kada ljubav zvanu strip pretvara u posao koji voli i radi s najvećim užitkom. Milko je, ne samo zaljubljenik u strip i strip scenarista, on pomno sakuplja strip izdanja do kojih može doći, od starih do najnovijih, na čemu mu mogu pozavidjeti i najveći kolekcionari izdanja devete umjetnosti.


Primjer ovog veoma uspješnog strip scenariste može poslužiti budućim scenaristima kojih je na našim prostorima veoma malo, a istovremeno može i crtačima poslužiti da porazmisle o tome da ne rade i scenario i crtež sami, nego da scenarij prepuste onima koji su predodređeni za taj posao, što će samog crtača u potpunosti osloboditi obaveza sadržaja, a to sve skupa utiče na konačni i kvaliteniji rezultat –  dobar strip.
                                                                                              

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook