Početak dvodnevnog sastanka zakazan je za 4. novembar u Sarajevu i Vijeće ministara prošlog četvrtka imenovalo je ministre Marinu Pendeš, Dragana Mektića, Igora Crnadka, Slavka Matanovića i Adila Osmanovića u specijalni Koordinacioni tim za organizacijsku, protokolarnu, sigurnosnu i medijsku pripremu ovog skupa

Ovo će biti prva zajednička sjednica Vlada BiH i Srbije, a zanimljivo je da je trebala biti održana još u februaru prošle godine. Iako je bila zakazana, odgođena je na zahtjev službenog Beograda zbog radničkih protesta u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću i drugim gradovima u Federaciji BiH.

Dnevni red sastanka još nije dogovoren jer je u toku kandidiranje tema i očekuje se da taj dio posla bude završen iduće sedmice. Mirko Šarović, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa poručio je da je „bolje da dnevni red ima tri do pet tačaka i da se one riješe u obostranom interesu, nego sastanak i sastanci pro forme“. Kako saznaje Dnevni list, ni konačan protokol nije sastavljen jer se još uvijek ne zna hoće li Vlada Srbije na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Sarajevo doputovati automobilima, autobusom ili avionom niti gdje će se smjestiti.

S druge strane, sigurnosni dio već se danima razrađuje i u njega su uključeni Direkcija za koordinaciju policijskih tijela kao nositelj posla, zatim Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno – sigurnosna agencija (OSA) i Granična policija. Također, u organizaciju su uključena i Ministarstva unutarnjih poslova svih kantona i prema informacijama do kojih smo došli, njihov zadatak je da glavnom štabu dostavljaju informacije „o eventualnim prijetnjama sigurnosti“. MUP Sarajevskog kantona na čelu s ministrom Predragom Kurtešom svakako će imati najviše posla i već su uspostavljeni posebni timovi koji „glancaju“ sve detalje. Izvjesno je da će sarajevska policija, ali i sve policijske, sigurnosne i obavještajne službe koristiti iskustva stečena prilikom posjeta pape Franje Sarajevu.

- Na službama BiH je da osiguraju potpunu sigurnost – izjavio je Nebojša Stefanović, ministar unutarnjih poslova Srbije. On je dodao da MUP Srbije neće izravno sudjelovati u organizaciji  sastanka Vlada dvaju zemalja „ali ćemo razmjenjivati informacije s BiH i ukazivati na ono što je sigurnosno interesantno“.

Ako je Beograd u julu ove godine, kada su ga posjetili članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, bio grad po opsadom, izvjesno je da će Sarajevo to biti 4. i 5. novembra. U julu je za beogradske medije u centru pažnje bio Izetbegović i priopćen je i službeni podatak da je njega čuvalo oko 1000 policajaca u uniformi i civilu.

Kako neslužbeno saznaje Dnevni list, premijera Srbije Aleksandra Vučića će 4. i 5. novembra u Sarajevu čuvati oko 2000 policajaca. U ta dva dana potpuno će biti izmijenjen režim prometa u glavnom bh. gradu, danima prije pod potpunom policijskom kontrolom bit će trasa puta kojom će se Vučić kretati, a naročito i pod punom opsadom policajaca u uniformama i civilu bit će hoteli u kojima će on i njegovi ministri biti smješteni.

Vučić je 11. jula ove godine na komemoraciji u Srebrenici povodom 20-godišnjice genocida nad Bošnjacima, fizički napadnut i jedva je izvukao živu glavu. Istraga  koju vodi Tužilaštvo BiH još je u toku, ali ni danas, više od tri mjeseca nakon napada, ne zna se ko su bili napadači i nalogodavci.

- Mi očekujemo da će nas nadležni organi BiH obavijestiti dokle je stigla istraga o napadu na Vučića i do kakvih rezultata su došli. To je ipak bio pokušaj ubistva premijera Srbije. Uvjeren sam da se ništa takvo nikada više neće dogoditi – poručio je prošle sedmice Nebojša Stefanović, ministar unutarnjih poslova Srbije.

Samo šest dana nakon zajedničkog sastanka Vijeća ministara i Vlade Srbije u Sarajevu, Aleksandar Vučić boravit će u Srebrenici na konferenciji o investiranju u taj grad.

Bh. strana predložila je da jedna od tačaka dnevnog reda zajedničke sjednice Vijeća ministara i Vlade Srbije bude isplata naknade štete za potopljeno zemljište nakon izgradnje srbijanske hidroelektrane  Bajina  Bašta  u općinama Srebrenica, Višegrad i Rogatica. Još od 1992. godine, Srbija ne isplaćuje naknadu  i ona se popela na oko 35 miliona eura bez zateznih kamata. Samo Srebrenici Srbija je dužna  oko 15 miliona eura, a načelnik tog grada Ćamil Duraković priopćio je da izravno od Vučića ima uvjeravanja da će to biti riješeno i da neće biti potrebe da se ide na međunarodnu arbitražu koju bi Srbija u svakom slučaju izgubila.

Bh. strana predložila je i da se na sastanku u Sarajevu 4. i 5. novembra konkretno razgovara o regionalnim projektima, rješavanju problema vodenih tokova, projektima od interesa za obje države u oblasti zaštite okoliša, zajedničkim projektima u namjenskoj industriji i rekonstrukciji ili izgradnji željezničke pruge Sarajevo – Beograd.

(Dnevni-list.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)