Razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine - uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH, čiji su predlagači poslanici Jasmin Emrić, Ermina Salkičević-Dizdarević, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović i Aida Baručija, tačka je dnevnog reda koja je izazvala brojne diskusije poslanika na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Jedan od predlagača ove tačke, poslanik Jasmin Emrić (NES-Za nove generacije) je kazao da su prikupljeni konkretni podaci o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih na dan 20. decembar 2024. godine u institucijama Bosne i Hercegovine veoma zabrinjavajući, jer pokazuju odsustvo odgovornosti velikog broja rukovodioca analiziranih institucija, koji su kršenjem zakonskih odredbi značajno pogodovali zapošljavanju pripadnika „svoje etničke grupe“, te tako uspostavili gotovo monoetničke institucije, s posebnim preferiranjem rukovodećeg kadra, postižući potpunu etnifikaciju institucija.

Naveo je da od analizirane 74 institucije, Bošnjaci su u debalansu u čak 62 institucije, uzimajući u obzir postotke i broj koji im pripada prema zakonima BiH.

Po njegovim riječima, posebno je uočljivo i zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, što ugrožava kvalitet proporcionalne zastupljenosti na rukovodećim radnim mjestima, a nameće kvantitet u odnosu na ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

- Trend etničkog zapošljavanja u institucijama BiH ukazuje na to da su Bošnjaci trenutno u većem i ozbiljnijem debalansu nego u ranijem periodu. Ako se ovaj očiti trend debalansa zastupljenosti Bošnjaka i Ostalih u institucijama BiH nastavi i problem ostavi po strani, uskoro će biti nemoguće ni dugoročno bilo šta popravit – smatra Emrić.

Naveo je nekoliko, kako je kazao, eklatantnih primjera.

- U Upravi za indirektno oporezivanje zaposlena su 164 Srbina više od zakonom utvrđenog broja, Hrvata je 121 više, dok je Ostalih 68 manje, a Bošnjaka je zaposleno manje za čak 217. Posebno zabrinjavajuće i alarmantno stanje je u institucijama BiH sa sjedištem u Mostaru, pa tako u Centru za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja 47 posto je Hrvata, 35 posto Srba i Bošnjaka samo 18 posto, a Ostalih nema - kazao je Emrić.

Dodao je da u instituciji Ombudsmena za zaštitu potrošača, od devet zaposlenih, sedam je Hrvata i samo jedan Bošnjak.

- Ni stanje u institucijama sa sjedištem u Sarajevu nije puno bolje, iako u glavnom gradu BiH, općepoznato je, živi i radi najveći broj Bošnjaka. Očekivano je da je tu situacija drugačija, ali nije – naveo je Emrić.

Iznio je primjer kako je zapošljavao bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.

- On je za samo dvije godine u potpunosti promijenio etničku strukturu zaposlenih u tom ministarstvu, u kojem su za dvije godine stalni radni odnos zasnovale 32 osobe, a od toga je 28 Srba, odnosno 90 posto. Podaci pokazuju da je ministar finansija i trezora Srđan Amidžić za dvije godine zaposlio 31 osobu, a radni odnos zasnovale su 23 osobe koje se izjašnjavaju kao Srbi. U Ministarstvu finansija i trezora od 162 zaposlena, Srba je 47 posto, a Bošnjaka samo 33 posto, odnosno 27 manje zaposlenih Bošnjaka od zakonom utvrđenog broja. U Ministarstvu vanjske trgovine i njegovim upravnim organizacijama zaposleno je 65 Srba više, a Bošnjaka je za 53 manje od zakonom utvrđenog broja – naveo je Emrić.

On je predložio i nekoliko zaključaka.

U jednom od predloženih zaključaka navodi se da Predstavnički Dom Parlamentarne skupštine BiH konstatira da je u 67 institucija BiH, u kojima mora biti osigurana proporcionalna nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika, u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva na dan 20.12.2024. godine zaposleno 7.966 osoba.

Od tog ukupnog broja zaposlenih, suprotno odredbama Ustava i zakona BiH, je: 20 posto Hrvata više ili 246 Hrvata više; 17,6 posto Srba više ili 431 zaposleni Srbin više; 16,6 posto Bošnjaka manje ili 664 Bošnjaka manje i 4,5 posto Ostalih manje ili 13 ostalih manje, u odnosu na zakonom utvrđen postotak i broj.

- Drugi zaključak, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavezuje sve institucije BiH na dosljedno provođenje odredbi Ustava i zakona BiH, kojima je propisana proporcionalna nacionalna zastupljenost u institucijama na državnom nivou na način da se prioritetno primaju u radni odnos one osobe koje pripadaju konstitutivnom narodu i ostalima koji nisu dovoljno zastupljeni u strukturi zaposlenika, državnih i policijskih službenika svake pojedine institucije – kazao je Emrić.

Njegov treći zaključak predviđa da Predstavnički dom PSBiH obavezuje Vijeće ministara i sve institucije BiH na tromjesečni moratorij svih novih imenovanja i zapošljavanja, kako bi se stvorili uslovi za zakonom utvrđenu proporcionalnu zastupljenost zaposlenih.

Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da se radi „ o jednom pamfletu koji je paušalan, parcijalan, sa selektivnim i puno netočnih podataka“.

- Zanimljivo je unutar svega toga da se u ovom dokumentu intenzivno probrojavaju 'krvna zrnca' od ljudi koji se inače zalažu za građansku BiH - naveo je on.

Ocijenio je da je ovo „selektivan dokument, nepotpun, jer u njemu nedostaje najveći dio zaposlenih u institucijama BiH, Oružane snage BiH, koje u skladu sa posebnim zakonskim propisima imaju imperativno popunjavanje, a mi ga ovdje nemamo“.

- Tek tada bi možda vidjeli kako stvari uistinu i u potpunosti stoje. Ali ja ću se priključiti ovom selektivnom pristupu pa ću nabrojati 17 institucija BiH gdje su Hrvati u deficitu - kazao je Kožul.

To su: Ured za zakonodavstvo, Fond za povratak, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Institut za mjeriteljstvo (od 57 - tri uposlena Hrvata), IDDEEA, SIPA, Direkcija za civilno zrakoplovstvo, Središnja harmonizacijska jedinica, Agencija za rad i zapošljavanje, Institut za standardizaciju, Agencija za forenziku, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Služba za poslove sa strancima.

- Sud BiH - od 203 zaposlena 26 Hrvata, 12,8 posto; Bošnjaci plus Ostali 64 posto. Tužilaštvo BiH - od 236 zaposlenih 31 Hrvat, 13,1 posto; Bošnjaci plus Ostali 61 posto. VSTV - od 88 zaposlenih je 10 Hrvata, 11,3 posto; Bošnjaci plus Ostali 70 posto. Zašto kažem Bošnjaci plus Ostali, jer se u ovom dokumentu na isti način, sa istom brigom govori o Bošnjacima i Ostalima. Dodati ću tu Vrhovni sud Federacije BiH - od 44 zaposlena suca su četiri Hrvata, 9 posto; Bošnjaci plus Ostali 68 posto. I o tome bi bilo dobro raspravljati, dodati možda institucije u Federaciji BiH, razgovarati o BH Gasu, Federalnoj upravi policije, Željeznicama FBiH i posebno namjenskoj industriji – kazao je, između ostalog, Kožul.

Poslanik Jasmin Imamović (SDPBiH) je kazao da se „ očigledno radi o višedecenijskom kršenju zakona i Ustava“.

Imamović je predložio zaključak da se zaduži Kolegij Predstavničkog doma PSBiH da ovu informaciju i stenogram sa današnje sjednice dostavi Tužilaštvu BiH.

- Danas ću ostaviti otvoreno pitanje ko je sve izvršio zakonom zabranjenu zloupotrebu i svjesno prekršio zakon. To treba da istraže organi gonjenja, a u javnosti se postavlja i pitanje ko je to dopustio – kazao je Imamović.

Predložio je i zaključak da Predstavnički dom PSBiH traži od Agencije za državnu službu da hitno, ne čekajući krajnje zakonom propisani rok, uspostavi registar zaposlenih, kako to propisuje Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, te da se javno objave imena i prezimena zaposlenih uz izostavljanje onih podataka koji se po zakonu ne mogu javno objaviti, da bi uz poštovanje principa transparentnosti to u vidu imali i državni organi i javnost, mediji i građani.

Poslanica Sanja Vulić (SNSD) je kazala da Klub SNSD-a ne prihvata ove podatke „jer su manipulativni“.

- Koja god institucija je poslala, treba da da odgovor na koji način je došla do tog podatka, kako su utvrdili ko kojoj nacionalnosti pripada. Ne prihvatamo brojeve kao autentične, jer nije dostavljeno kako se do njih došlo - kazala je Vulić.

Dodala je da ne može da prihvati sve što su kolege rekle kada je u pitanju položaj Srba i Hrvata, „jer da je tako, da su Hrvati u tom ravnopravnom i sjajnom položaju, kako to kolege govore, da ih je previše u institucijama, ne bi se sve ovo vreme borili za ravnopravnost, ne bi se borili da na legitiman i legalan način biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH“.

- Na šta se pozivate, na popis iz 2013. godine. Moram reći da Republika Srpska nikada nije prihvatila popis iz 2013. godine - kazala je Vulić.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić (NIP) je kazao da danas razgovaraju o vrlo ozbiljnoj temi, koju su predlagači pripremili na vrlo ozbiljan, analitički način.

- Materijal obiluje velikim brojem vrlo argumentovanih i meritornih podataka, barem od strane onih institucija koje su te podatke dostavili. Činjenica da danas imamo veliki broj prijavljenih diskutanata, pa i oprečne stavove o ovoj temi, govori da postoji problem. Imamo problem kada govorimo o obaveznom pridržavanju proporcionalne zastupljenosti zaposlenih u institucijama i tijelima u institucijama BiH, posebno onima koje imenuje Vijeće ministara BiH.

Ovo je jedan od načina kako da se suočimo sa tim problemom – kazao je Zvizdić.

Dodao je da ovo svakako ne bi trebala biti tema koja bi se mogla svrstati pod bilo kakve populističke diskusije ili međustranačke sukobe, nego bi trebala biti tema „kako da dođemo do rješenja i do obavezujućih principa kojih će se držati rukovodioci svih institucija BiH, kako bi ovaj debalans bio anuliran i kako se ovakve stvari više ne bi dešavale“.

- Posebna tema unutar ovoga materijala i unutar današnje rasprave treba da bude ono što se mora razlikovati, a to je disproporcija u etničkoj zastupljenosti uposlenih u institucijama, što je jedan segment ove priče, i pitanje etničke zastupljenosti rukovodećih pozicija u institucijama države BiH, što treba da bude drugi jednako važan, pa čak i važniji segment ove ukupne priče. Mislim da je ta disproporcija, kada govorimo o rukovodećim pozicijama u institucijama BiH, daleko veća i daleko ozbiljnija, nanosi veću štetu nego što je pitanje ukupnog broja uposlenih po različitim  institucijama, odnosno njihovu etničku pripadnost - kazao je Zvizdić.

Poslanička rasprava, tokom koje je predložen veliki broj zaključaka, je završena, a o svakom od njih će se poslanici izjasniti nakon što obave raspravu i o prestalim tačkama dnevnog reda.

(FENA/ad)