Vijeće Europske unije na današnjoj je sjednici usvojilo zaključke o proširenju, primivši na znanje dokument Europske komisije od 30. oktobra o politici proširenja EU, uključujući izvještaje o zemljama kandidatkinjama za članstvo, što podrazumijeva i Bosnu i Hercegovinu. Kao i više puta do sada, EU je putem zaključaka Vijeća EU izrazila punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, osudivši secesionističku retoriku iz bh. entiteta RS. Vijeće je pozvalo bh. vlasti da "bez odgađanja" podnese svoj plan reformi kako bi se odblokirala isplata iz Fonda za reforme i rast. Također, izražena je puna podrška misiji Visokog predstavnika i njegovom uredu u našoj zemlji.

U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Vijeće je pozdravilo odluku iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, temeljem preporuke Komisije od 12. marta 2024., uz naglasak da su potrebni dodatni napori za ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu za članstvo u EU, koje je Vijeće odobrilo 2019., uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća iz juna 2022.

Vijeće je također pozdravilo predanost političkog vodstva koje je postiglo “opipljive rezultate”, što je doprinijelo odluci o otvaranju pristupnih pregovora, ali, u isto vrijeme, “sa žaljenjem primjećuje da je reformska dinamika od tada usporena”.

- Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napredak na putu prema EU, poduzimajući odlučne korake za provedbu potrebnih reformi. Bosna i Hercegovina treba imenovati glavnog pregovarača i nacionalnog IPA koordinatora za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) III, kao i razviti nacionalni program za usvajanje zakonodavstva EU (acquis). Vijeće podsjeća na važnost usklađenosti svih usvojenih zakona sa zakonodavstvom EU i europskim standardima, uključujući preporuke Venecijanske komisije - navodi se u zaključcima.

Vijeće se osvrnulo i na nedavno održane izbore, koji su provedeni na temelju državnog izbornog zakona i bili su “konkurentni i učinkoviti, čime su riješene neke dugogodišnje preporuke ODIHR-a”.

- S obzirom na institucionalne mehanizme uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina mora provesti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebno provedbom presude Sejdić-Finci i srodnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Vijeće ponavlja svoj poziv za uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz iskren dijalog i u skladu s europskim standardima, kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Također podsjeća da neke odluke Ustavnog suda još uvijek nisu u potpunosti provedene. Ne smiju se poduzimati koraci koji bi otežali provedbu tih odluka ili dodatno produbili podjele - istaklo je Vijeće EU.

Naglašava se i nedvosmislena predanost EU europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

- Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od provokativne i podjeljive retorike i postupaka, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, da poštuju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana koji pripadaju konstitutivnim narodima i ostalima te da prekinu s veličanjem osuđenih ratnih zločinaca i aktivno promovišu pomirenje - poručuje se u dokumentu.

Zabrinutost zbog dešavanja u RS-u

- Vijeće izražava ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavstva i inicijativa u entitetu Republika Srpska koje suprotstavljaju europskom putu Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, i međunarodna osobnost Bosne i Hercegovine moraju se poštovati. Svaka akcija protiv tih načela imat će ozbiljne posljedice - podvukli su zvaničnici EU.

Dokument se također osvrće na reformu pravosuđa, ističući nedostatke u tom procesu.

- Uprkos ograničenom napretku u području pravosuđa, posebno donošenju izmjena zakona o integritetu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, Vijeće naglašava potrebu jačanja vladavine prava, uključujući donošenje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sudovima. Odluke Ustavnog suda moraju se u potpunosti poštovati - podvlači se u zaključcima.

“Određeni napredak” u borbi protiv korupcije

Vijeće je konstatovalo nedostatak napretka u slobodi izražavanja, medija i zaštiti novinara, te pozvalo Bosnu i Hercegovinu da osigura potpuno poštivanje, zaštitu i promociju slobode okupljanja, udruživanja i izražavanja te suzdržavanje od daljnjih akcija koje negativno utječu na njihovo ostvarivanje.

Kao pozitivno se ocjenjuje “određeni napredak” u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, posebno donošenje zakona o sprječavanju sukoba interesa i o pranju novca te potpisivanje sporazuma s Eurojustom o pravosudnoj suradnji s EU. Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da poduzme daljnje odlučne korake u ovim područjima, uključujući uspostavljanje bilježenja istraga i presuda, uključujući na visokoj razini, te donošenje Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Što se tiče ekonomskih kriterija, Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi svoju sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiscima i tržišnim silama unutar Unije te provede potrebne strukturne reforme.

Vijeće je pozdravilo poboljšanje upravljanja migracijama i poziva Bosnu i Hercegovinu da se u potpunosti uskladi s viznom politikom EU, te da donese Zakon o nadzoru granica. Vijeće pozdravlja napredak u pregovorima o statusnom sporazumu s Frontexom i poziva na njegovo brzo potpisivanje.

- U vezi s provedbom Plana rasta za Zapadni Balkan, Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da bez daljnjeg odgađanja podnese svoj plan reformi. Ovo je osnovni preduvjet za moguće isplate iz Fonda za reforme i rast, a Bosna i Hercegovina riskira gubitak važnih pogodnosti ako ne ostvari napredak - navodi se u dokumentu.

EU je putem zaključaka EU izrazila solidarnost s Bosnom i Hercegovinom nakon razornih poplava i klizišta od 3. oktobra 2024., podsjetivši da su službe EU pružile hitnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU uz sudjelovanje deset država članica, kao i putem misije EUFOR Althea.

- Vijeće pozdravlja obnavljanje mandata misije EUFOR Althea, koja nastavlja igrati ključnu ulogu u podršci vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane. Vijeće ponovno ističe važnost kontinuirane suradnje među međunarodnim akterima i izražava svoju podršku misiji Visokog predstavnika i njegovom uredu u ispunjavanju agende „5+2“. Vijeće ponavlja svoj poziv Bosni i Hercegovini da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa. Vijeće pohvaljuje punu usklađenost Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP) EU-a, što pokazuje jasnu predanost europskom putu zemlje. Potiče Bosnu i Hercegovinu da tu usklađenost održi i u potpunosti provede restriktivne mjere, uključujući one protiv Rusije i Bjelorusije - navodi se u zakljjučcima.

Podsjećamo, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Komisija je usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu zemlje za članstvo u EU u maju 2019. godine, sa utvrđenih 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti za otvaranje pristupnih pregovora. Vijeće EU je usvojilo Mišljenje i ključne prioritete u decembru 2019., što predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za detaljne reforme u oblastima demokracije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.

Komisija je u oktobru 2022. dala preporuku za kandidatski status Bosne i Hercegovine, a u decembru 2022. godine Europsko vijeće dodijelilo je BiH status zemlje kandidata. U decembru 2023. godine Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a u martu 2024. godine Europsko vijećeje i formalno donijelo odluku o otvaranju pregovora s našom zemljom.

(DEPO PORTAL/au)