U sarajevskoj ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, delegacija entiteta Republika Srpska (RS) položila je cvijeće i zapalila svijeće za vojnike Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji su poginuli 3. maja nakon pucnjave prilikom povlačenja njihovih snaga iz Sarajeva. 

Delegacija inače polaže cvijeće 3. maja, ali, kako su kazali, počast su zbog vjerskih razloga iskazali danas.  

Savjetnik članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Boško Tomić kazao je je za njega veoma tužan trenutak, jer je zločin počinjen bez obzira na dogovor i prisustvo stranaca.

- Mislim da moramo stvarati ambijent gdje će se moći normalno doći na mjesto gdje se desio zloćin, i da počnemo da poštujemo jedni druge u zemlji u kojoj živimo i da tražimo da svi da odgovaraju oni koji su činili zločine – kazao je Tomić, negodujući zbog jakoh policijskih snaga u neposrednoj blizini.

Među najznačajnijim datumima u odbrani suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine je 2. i 3. maj. Drugog maja 1992. godine bivša JNA otvoreno je stala na stranu agresora te je potpomognuta paravojnim formacijama tadašnjeg SDS-a, srpskim dobrovoljcima i niškim specijalcima, izvršila žestok napad na institucije BiH. JNA je pokušala presjeći grad na dva dijela, a paralelno s tim zarobljen je predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović koji se vratio s pregovora u Lisabonu. 

Najprije je granatiran grad, da bi potom s tenkovima, transporterima i ljudstvom krenuli u napad na zgradu Predsjedništva tadašnje RBiH s ciljem osvajanja i svrgavanja novoizabrane vlasti, a kako bi međunarodnoj zajednici dokazali da ta vlast ne može rukovoditi ovom državom.

Pripadnici JNA 3. maja nisu ispoštovali dogovoreno te kako su iz kasarne na Bistriku izašli pod punom ratnom opremom, izazivajući incident pucanjem po građanima i braniocima, krećući u pravcu Skenderije gdje je bila dogovorena razmjena.

U razmjeni vatre je stradalo šest pripadnika JNA. To je jasno potvrdio u jednom od posljednjih intervjua 2002. godine i Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA.

Nažalost, u vezi s dešavanjima u bivšoj Dobrovoljačkoj i danas traju prijepori i različita tumačenja, a koji se, prije svega, tiču brojčanog stanja stradalih pripadnika JNA.

Ozbiljne kontroverze izaziva i činjenica da je pred bh. pravosuđem ponovno aktiviran 'slučaj Dobrovoljačka' te da se u Sudu vodi postupak protiv civilnih i vojnih dužnosnika tadašnje RBiH, usprkos činjenici da se u vezi s tim slučajem prethodno izjasnio Haški tribunal (ICTY), označivši kolonu JNA legitimnom vojnom metom.

(FENA/mm)