MILIJARDA VLADE KM I KORONA VIRUS

Krediti, PDV, akcize... moraće se plaćati, nelikvidne firme čeka stečaj! Ko će spriječiti da se (opet) ne pokrade javni novac?!

Biznis Klub04.04.20, 19:07h

Krediti, PDV, akcize... moraće se plaćati, nelikvidne firme čeka stečaj! Ko će spriječiti da se (opet) ne pokrade javni novac?!
I ova utakmica sa koronom nije izgubljena. Protivnik se može pobijediti u drugom poluvremenu ako budemo imali motivisane igrače i dobre trenere

 

 

Piše: prof.dr. Izudin Kešetović, član Kruga 99


Pokušaji Vlade FBiH da mjerom od 1 (jedne) milijarde KM, ublaži posljedice krize izazvane nepogodom prijeteće zaraze,  imaju za početak i svoju kvantifikaciju. To je ta 1 milijarda KM koja bi se „našla“. To je oko 50% fiskalnog kapaciteta Budžeta FBiH,  ako bi se izuzeli doprinosi koji su namijenjeni za penzije. Kako penzioni sistem funkcioniše na principu  protočnog bojlera i kako je kao budžetska pozicija sa visokim stepenom obaveznog  izvršenja, onda bi se moglo s pravom  tvrditi da se radi o velikim sredstvima. Ako se tome doda servisiranje vanjskog duga koji je na prvom mjestu obaveza, jasno je da su utvrđena dva osnovna  prioriteta:


- Prvi je javni dug
- Drugi su penzije


S toga ova jedna milijarda KM dobiva na značaju jer se pored nje pojavljuju pozicije koje su najosjetljivije a imaju karakter transfernog davanja, vezane za prava po osnovu isplata koje imaju karakter dohodaka boračke populacije


Za početak bi mogli reći “sasvim dovoljno”, jer se radi o tzv. tekućem računu koji se na kraju bilansira i iskazuje kao višak ili manjak.


Sve prilike govore da će manjak sredstava biti izvjestan i da će u novčanim tokovima nedostajati likvidnih sredstava. Vlade oba entiteta će morati kao i ranije koristi instrument kratkoročnog zaduživanja kod banaka. U kom obimu i kod pod kojim uslovima ostaje pitanje.


Upravo se ovdje ili na ovom pitanju kroji sudbina mjera od 1 milijarde KM u koje su svi uprli oči kao „mačak na vruću kašu“. Rekli bi s pravom - da se ta 1 milijarda KM sada pusti u opticaj „cvrknula bi kao voda na vrelom ulju“. Sve prilike govore da tako neće biti. Pitajmo se zašto. 


Prvo, u igri je Razvojna banka FBiH čiji je objektivni kapacitet jedne filijale ili šaltera poslovne banke. 


Drugo, broj pretedenata na subvencije za poslovnu aktivnost u dijelu održavanja proizvodnog kapaciteta dosta je fluidan i nejasan. 


Garancijski fond u kombinaciji sa Razvojnom bankom FBiH podrazumjeva nešto drugo i to veoma bitno. Rekli bi „ražanj gotov,  a zec u šumi“. Ostaje pitanje kako privoljeti zeca da dođe na ražanj. Ovdje se u ulozi zeca javljaju banke.


Sve su prilike da populistički pristup vlasti smišlja alhemiju za banke po kojoj je moguće kredite plasirati a da ih istovremeno nije potrebno vraćati. Ne možemo reći da to ne može. Kaže se „može i drvena peć, ali za jednu upotrebu“. Takvih je pokušaja bilo i ranije. Obično su značili urušavanje sistema. I dok se vlast muči kako da „ulovi zeca“, i da riješi problem da „vuk bude sit, a ovce na broju“ javlja se drugi apetiti. Oni će se brzo pretočiti u ideju da se investicioni potencijal pretoči u kredite, a da subvencije budu potraživanja.


Postavlja se logično pitanje: kako? Rekli bi po istoj formuli koja se koristi ovih 25 godina. Po sistemu distribucije novca u obliku kredita i pokrića dijela plata zaposlenih  uz obezbjeđenje garancija iz budžeta i isplata preko Razvojne banke i Trezora  FBiH, čime bi se  krug zatvorio. Rizici u ovim operacijama su minimalni. Novac bi došao na mjesto i ne bi bilo problema. 

 

Problem će se javiti u povratu tog novca. Napuhani portfolio Razvojne banke FBiH bi brzo „ ispuhao“ kao što su i oni “reslovi kredita” koje smo dobijali kao donacije u periodu poratne obnove. Razvojna banka FBiH i dalje je ostala mjesto raspoređivanja partijskih kadrova po filijalama u kantonima u kojima sjede besposleni kadrovi sa dobrim platama. Garancijski fond bi doživio sudbinu famozne Direkcije za naknadu šteta zbog poplava iz 2014. godine. Novac koji bi se upumpavao preduzećima kao stimulans za održavanje nivoa zaposlenosti radnika bi otišao u potrošnju i plate i ponovo bi se vratio u sistem preko doprinosa kao prihod budžeta.


Sve u svemu, kako su govorili novonastali tajkuni, „nemoj me pitati za prvi milion“. Pod pretpostavkom da Vlada FBiH usvoji ove mjere bez Parlamenta FBiH, sasvim je jasno da je neće niko niti pitati, kao i što danas niko ne zna gdje je otišao ogroman novac po osnovu kredita i donacija.


Tvrdnja mnogih da ima novca je tačna i nije tačna. Tvrdnja da je dobar dug je tačna i nije tačna. Svima je jasno da je novac u bankama. Svima je jasno da je MMF ima novac. Upravo u ovome se kriju sve zagonetke i odgovori.


Na pitanje da li  novca ima u bankarskom sektoru, odgovor bi bio potvrdan.


Koliko, čijeg i kakvog novca, drugo je pitanje. Oni koji znaju monetarnu analizu ili pak tvrde da se razumiju u bilanse banaka morali bi znati tokove i upotrebe novca.To se sve lijepo može vidjeti na bilansnim šemama koje izvode Centralna banka BiH i poslovne banke. Sve se jasno vidi kao na snimku. Problem je u tome kako ko čita. 


Ima jedno pravilo koje važi za bilanse banaka - da se oni čitaju s desna na lijevo. Slično arapskom pismu. To znači prvo se gledaju izvori (pasiva), a onda sredstva (aktiva). Kako ne bi duboko otišli u računovodstvo i sve zamutili, reći ćemo istinu. Istina je da stabilnost CB BiH počiva na deviznim rezervama, dok stabilnost poslovnih banaka počiva na adekvatnosti kapitala. Tek sada nastaju muke jer bi svi jurnuli na novac da nije ova dva kriterija. To mu liči kao kada vjerni pas čuva svoje stado. 


Uzeti milijarde KM iz deviznih rezervi je postao hit kvazi ekonomista i analitičara. Dijeliti kredite koji se ne vraćaju je oproban instrument. Šta to znači? Devizne rezerve i stopa adekvatnosti kapitala su brana za štampanje i pljačku depozita građana i preduzeća, dok je stopa obavezne rezerve brana za kontaminirane ili neperformansne kredita, što je siguran put rušenja banaka. 


Kraj je poznat i mnogima se luči pljuvačka na samu pomisao ovakvog fatalnog čina, jer bi bila šansa mnogima da se obogate kao kada se rušio JU-dinar.


Pošto smo „isprepadani“  moramo reći narodu da bi  ovo bio kraj. Mnogi kažu „samo neka se ne puca“. Naravno, da se ne puca! Ko li će objasniti dok se ne puca ovih 25 godina da se narod stalno pljačka. Jedni, probrani, postaju sve bogatiji  u pljački. Malo  im postalo napljačkanog u tranziciji pa hoće da postanu vlast, jer tada je najmanji rizik pljačke. Naime, tada se pljačka po zakonu.


Pametna vlast ima sve da napravi i dobro i loše


Pitanje 1 milijarde KM spasa Vlade FBiH može biti i oprošteno. Po brojnim savjetnicima premijera i ministara je to i očekivati. Šta bi čovjek morao očekivati od loših studenata. Obično dobijemo glup odgovor. Ovo je ponekad i hrabro reći,  jer se ne zna koja je diploma validna ili nije. Znamo da veliki broj onih koji su u vlasti  imaju takve neprovjerene papire pa kada zatreba, dobro ih je imati, a nije bilo ni mnogo skupo. 


U osnovi i nije to važno. Bitno je da i papirni novac ili potraživanje mogu biti bezvrijedni. Ta 1 milijarda KM nas neće mnogo unazaditi jer smo po ekonomiji na zadnjem mjestu u Evropi, a po dohotku građana u rangu siromašnih afričkih zemalja.


Ovdje se nameće nedostatak pravih rješenja koja se mogu izvesti veoma brzo.


Moguća rješenja:


Prvo, konvertibilnost KM ne smije biti upitna.


Drugo, krediti se moraju plaćati.


Treće, na nelikvidne se primjenjuje stečaj i postupak predstečajnog poravnjanja.


Četvrto, parafiskaliteti i sva davanja po osnovu direktnih poreza (porez na dobit i porez na dohodak) se moraju odložiti s varijantom otpisa ili  pokrića.


Peto, porez na promet tzv. PDV-e i akcize se moraju plaćati jer su taj teret podnijeli građani. Za nenaplaćene indirektne poreze mora se uvesti hitni i od države plaćen postupak namirenja kroz predstečajni postupak.


Šesto, pod hitnom postupku usvojiti Prijedlog zakona o stečaju.


Sedmo, sa bankama dogovoriti preuzimanje neperformansnih kredita, kako bi se povećala stopa adekvatnosti kapitala i stvorio novi investicioni kapital.


Osmo, sa bankama dogovoriti finansijsku konsolidaciju firmi koje bi  ušle u proces restrukturiranja.


Deveto, finansijski potencijal iz osiguravajućih društva, koji se izdvaja, usmjeriti kao dug države izdavanjem obveznica.


Deseto, nedostatak sredstava za likvidnosti sredstava nadomjestiti kroz instrumente monetarne politike CB BiH, obaranje obavezne rezerve i korištenja rezervi u rezervnim valutama kroz kvantitativne instumente monetarne politike kao što su: operacija na finansijskom tržištu, diskontnih  stopa; kao i valiteni instrument - selektivna kreditna politika.


I na kraju, nova kreditna zaduženja kao javni dug koristiti samo za razvojne programe putem konzorcija poslovnih banaka i Razvojne banke FBiH.
Te spriječiti sve oblike krađe javnog novca kroz primjenu krivičnih zakona.


U konačnici...


Iznos od 1 milijarde KM s početka teksta ima simboličko značenje. Sve prilike da će se ista „ovako ili onako“ potrošiti. Ostaje pitanje šta dalje. U stvari sada bi trebalo razmišljati da krizna rješenja budu osnov novog sistema.


BiH društvo i država će pretprpiti štete i taj teret će podnijeti narod.
Suštinsko pitanje je kako taj narod zadržati i pružiti mu nadu da ovdje ima uslova za dobar život.


Ovo je rizično vrijeme


Kredibilitet vlasti kod naroda je slab, osim klijentele ili uhljeba koja im produžava mandat. Na kraju i ta klijantela ima svoju granicu „dostojanstva“ i neće biti sigurna da se zadrže stečene poluge vlasti. 


Pametna vlast bi sada tražila da je neko još pametniji nego što su oni zamijeni. Pošto se ovo čudo nije desilo i u obliku je nestvarnog, svaka druga varijanta bi bila lošija kao moguće rješenje.


Na kraju, i ova utakmica sa koronom nije izgubljena. Protivnik se može pobijediti u drugom poluvremenu ako budemo imali motivisane igrače i dobre trenere.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

 



Komentari - Ukupno 14

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još