U izdanju tuzlanskog Off-seta objavljena je knjiga prof. dr. Nisvete Alispahić „Ratna pisma jedne majke“, koja će biti promovirana u srijedu, 11. februara, u 18 sati u Galeriji „Mandžić“ u Tuzli. Riječ je o jedinstvenoj ratnoj hronici (1992-1995), budući da su kroz pisma koja jedna majka piše kćerki u izbjeglištvo, opisani historijski događaji i ratna svakodnevnica.
U predgovoru knjizi Indira Kučuk Sorguč, između ostalog, piše:

-    Sve velike ratne priče na svijetu ispričane su kroz obiteljski objektiv. Tek na toj najtananijoj emotivnoj razini možemo osjetiti stvarnost ratnih strahota. A žica koja nosi najdublju osjećajnost jeste ona koja veže majku za kćerku. Upravo kroz ovaj emotivni okvir imamo priliku proviriti u ratnu svakodnevnicu Tuzle. To majka, koja je u Tuzli, piše pisma kćerki, koja je u izbjeglištvu, u Londonu. Pisma su nadomještaj za izgubljeni dodir, riječ, zagrljaj. Pisanje je izraz ljubavi. Majka dok piše, kao da razgovara sa svojom kćeri. Zato joj piše dugo. Piše joj o svemu. Pokušava joj preslikati ratnu stvarnost. (...) Pred nama se otvaraju kućna vrata tuzlanske obitelji Alispahić. Majka Nisveta, koja je autor ove knjige, ugledna je ginekologinja, šefica Klinike i univerzitetska profesorica. Njen suprug je književnik Nijaz Alispahić, umjetnički direktor Narodnog pozorišta Tuzla. Njihov sin je Fatmir Alispahić, novinar i pjesnik.

Kćerka Selma Alispahić bila je kao vanserijski talenat, najmlađa diplomirana glumica u Jugoslaviji i već do rata ostvarila je nekolike glavne uloge (npr. „Dama s Kamelijama“, „Lejla“, i dr.), kao glumica Narodnog pozorišta Sarajevo. Posljednji dan prije opsade Sarajeva, Selma uspijeva doći u Tuzlu, i posljednji dan prije prekida koridora za Hrvatsku, Selma se, na insistiranje obitelji, uspijeva prebaciti do Londona. Za nju tada počinje njena izbjeglička, a za njenu obitelj njihova ratna neizvijesnost. Dramu jedne obitelji, koja je, kao i mnoge, do 1992. živjela jednim stabilnim i sadržajnim životom, moguće je iščitati iz pisama prof. dr. Nisvete Alispahić. Ova pisma su ujedno više od te osjećajnosti, utoliko što nam donose ratnu hroniku izvan uobičajenih hroničarskih formi i stilova, već u onom izvornom, gotovo razgovornom obliku, kako se o događajima i pojavama priča u njihovoj blizini. Teško da postoji direktniji ulazak u slike i prilike ratnog vremena i ambijenta, od ovog koji dobijamo kroz pisma pisana s ciljem da budu razgovor, da prenesu sliku od cjeline do detalja, i da svjedoče majčinsku ljubav koja je tako snažna da jedva staje u slova i u riječi – napisala je Indira Kučuk Sorguč.

Nisveta Alispahić rođena je u Tuzli (11.02.1935.), gdje je završila Gimnaziju kao jedan od najboljih učenika generacije. Medicinski fakultet završila je u Beogradu 1961, a specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva 1969. godine. Prva je Bošnjakinja ginekolog u Tuzli. Postdiplomski studij završila je u Sarajevu. Magistrirala je 1978, a doktorirala 1989. godine. Radila je u Tuzli, a jedno vrijeme i u Gradačcu (1971-1978). Bila je direktor OOUR-a Bolnička zaštita majke i djeteta pri Kliničkom centru u Tuzli (1978-1984), a potom je bila na čelu Ginekološko-akušerske klinike (1984-1998). Od 1984. pa 1998. bila je šef Katedre za predmet Ginekologija – akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Prof. dr Nisveta Alispahića posebno se bavila problematikom steriliteta. Pri Klinici je osnovala Odsjek za ispitivanje i liječenje steriliteta. Bila je šef tog Odsijeka i Specijalističke ambulante. Tokom radnog vijeka, prof. dr Nisveta

Alispahić se, pored angažmana na Klinici i sa studentima, bavila zdravstvenim prosvjećivanjem žena, uređivala radijske emisije, odlazila na sela, držala predavanja i organizirala stručne skupove sa temama o planiranju porodice. U toku agresije na BiH organizirala je Pokretnu ginekološku ambulantu u kojoj je pružana pomoć ženama i djeci u udaljenim selima i u izbjegličkim naseljima. U mirovini je od 1998. godine.

Knjiga „Ratna pisma jedne majke“ je najveća zbirka ratnih fotografija Tuzle, budući da je ilustrirana sa 120 fotografija čiji je autor poznati fotoreporter Amel Emrić.

Book trailer za knjigu kreirala je prof. dr. Selma Rizvić, šef Odsjeka za elektronski grafički dizajn BHRT.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)