DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Bakirovo obećanje, ludom radovanje: Može li BiH nakon izbora doživjeti ekonomski preporod?!

Front14.11.14, 15:15h

Bakirovo obećanje, ludom radovanje: Može li BiH nakon izbora doživjeti ekonomski preporod?!
Nakon izbora čini se da bi angažman članica Evropske unije u našoj zemlji mogao biti znatno veći, a zacrtana ekonomska reforma zemlje počela da se sprovodi. Može li BiH sa dna konačno krenuti putem kakvog-takvog ekonomskog preporoda naša je nova tema u okviru istraživanja "Evropske integracije i budućnost BiH"


Posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi značajan zastoj na putu ka Evropskoj uniji, što je potvrdio i posljednji izvještaj EU o našoj državi koji je obojen negativnmi ocjenam, a posebno poražava činjenica što je BiH u njemu označena kao jedina zemlja u regiji koja ne bilježi značajniji napredak.


Zaostajanje naše zemlje u procesu evropskih integracija u stopu prati i ono ekonomsko. Sa BDP-om per capita od svega 4,620 dolara, enormnom stopom nezaposlenosti koja prelazi 44% te najlošijim evropskim indeksom po lakoći poslovanja, BiH ostaje prikovana za samo dno Evrope.


KO JE GLAVNI KRIVAC: Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Kenan Ešref Rašidagić glavnog krivca za ovako negativne trendove u Bosni i Hercegovini prvenstveno vidi u jednoj ličnosti i jednoj stranci – Miloradu Dodiku i SNSD-u.

 

kenan-esref-rasidagic
Kenan Ešref Rašidagić: Zemlja u kojoj je potrebno da vanjski akteri interveniraju da bi osigurali da ona funkcionirala samim tim dokazuje da nije spremna za članstvo u Europskoj uniji.

-    Moramo shvatiti da je osnovni razlog zaostajanja BiH na putu EU integracije nespremnost političke elite iz Republike Srpske, odnosno SNSD-a i Milorada Dodika, da Bosnu i Hercegovinu učine funkcionalnom državom što je neophodan preduvjet za dalje napredovanje na putu u EU. Njihova strategija svodi se na dugoročno iznurivanje države, blokadu svih neophodnih procesa i institucija, sve sa ciljem dokazivanja da je BiH nefunkcionalna i neodrživa država i da je jedini put za rješavanje ovih problema njena disolucija. To su samobilačke politike iz razloga što dugoročno iznurivanje države uništava njene ekonomske, političke i svake druge prospekte, a ne donosi dobro nikome izuzev vladajućim elitama koji koriste ovakve strategije, pojašnjava Rašidagić za DEPO Portal.


Nakon nekoliko izgubljenih godina i značajnog zaostajanja naše države za zemljama regije, ključno pitanje koje se u ovom trenutku nameće je da li Bosna i Hercegovina nakon izbora konačno može krenuti s „mrtve tačke“ i početi bilježiti značajniji napredak? Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić krajnji je skeptik:


- Sklon sam uvjerenju kako je odnos političkih snaga, uspostavljen posljednjim izborima, takav da upućuje na mogućnost procesa sa suprotnim predznakom – ili očuvanje status quoa ili, što je još gore, nastavak procesa daljeg dezintegriranja BiH i kao države i kao društva.


IPAK, MOŽE LI BIH KRENUTI SA DNA: No, nakon izbora čini se da bi angažman članica Evropske unije u našoj zemlji mogao biti znatno veći, s ciljem pružanja pomoći u procesu približavanja EU. Najavljuje ovo i zajednička incijativa ministara vanjskih poslova Velike Britanije i Njemački koji su od budućih vlasti u Bosni i Hercegovini zahtijevali da se pismeno obavežu da će provoditi reforme koje su neophodne za napredak naše zemlje. Ipak, naši sagovornici ističu da EU ne treba imati nerealna očekivanja:

 

-    Ne vjerujem u pritisak EU. Razlog je vrlo jednostavan – EU je konglomerat različitih političkih i geopolitičkih interesa. A to, u slučaju BiH – i uz činjenicu da se u političku arenu definitivno vratila Rusija – znači i krajnju jalovost u zajedničkom i organiziranom pritisku na njezinu političku klasu. Osobno, dakle, jako sam sklon tezi kako potencijal za učinkovitiji pritisak posjeduju jedino SAD. Hoće li ga, međutim, primijeniti ili ne, sasvi je drugo pitanje, ističe Kukić.

slavo-kukic-depo-tv
Slavo Kukić: Ne vjerujem u pritisak EU. Razlog je vrlo jednostavan – EU je konglomerat različitih političkih i geopolitičkih interesa.


Sličnog stava je i Rašidagić, koji tvrdi da bez bez postojanja jasne volje vladajućih domaćih političkih garnitura Evropska unija ne može bitnije utjecati na napredak naše zemlje:


-    Vodeći dužnosnici EU u više navrata u posljednjih par godina izjavljivali da je pitanje postizanja unutarnjeg koncenzusa u problemima koji se tiču EU integracija unutarnja stvar BiH i njenih političara. U prijevodu - zemlja u kojoj je potrebno da vanjski akteri interveniraju da bi osigurali da ona funkcionirala samim tim dokazuje da nije spremna za članstvo u Europskoj uniji.  


No ono što bi, pak, prema Rašidagiću Bosni i Hercegovini moglo omogućiti da u narednom periodu ostvari pozitivne rezultate i uspješniji društveni ambijent jeste, na prvom mjestu, formiranje vlasti bez onih snaga koje, prema njegovom mišljenju, za ključni cilj imaju kočiti napredak Bosni i Hercegovini:


-    Jačanje SDS-a i PDP-a u Republici Srpskoj daje određene nade da bi se suicidalna politika SNSD-a - u slučaju da ih se uspije potisnuti sa vlasti - mogla biti zamijenjena racionalnijim pristupom u kojem bi primarni bili interesi građana BiH a ne interesi uskih stranačkih elita. A interes svih građana BiH definitivno jeste ulazak u Europsku uniju.


NADA U EKONOMSKU REFORMU: Formiranjem političkog saveza na državnom nivou između pet stranaka (SDA, Demokratska fronta, PDP, SDS i NDP), svi su izgledi da u naredne četiri godine u vlasti na državnom nivou nećemo gledati SNSD. Pored toga, stranke koje su potpisnice saveza usaglasile su se da će provesti niz reformi koje bi našoj zemlji trebali omogućiti napredak, a već je dogovorena hitna izmjena u državnom Parlamentu postojećeg zakona o PDV-u.

 

Mladen Ivanić nova
Mladen Ivanić: Izmjenom Zakona o PDV-u dat će se daha privrednim subjektima da mogu malo da žive i da mogu da imaju veću finansijsku slobodu.

Novina je da se uvodi plaćanje PDV-a po naplati potraživanja i odnosi se na mala poduzeća. U toj kategoriji su firme koje imaju manje od 50 zaposlenika, čija je prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine manja od milion maraka i čiji je ukupan godišnji prihod manji od dva miliona mraka.Također, izmjenama Zakona ukinulo bi se pravo na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena. Novina je i pomicanje roka za plaćanje PDV-a s 10. u mjesecu na zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec.


Lider PDP-a Mladen Ivanić smatra da će se ovom izmjenom dati "daha privrednim subjektima da mogu malo da žive i da mogu da imaju veću finansijsku slobodu".


Ističe da će za razliku od prethodnih vlasti, ovaj savez stranaka se fokusirati na one stvari oko kojih postoji konsenzus te će nastojati zajedničkim radom omogućiti bolji život svim građanima:


-    Imamo jasan zajednički cilj da se smanji javna potrošnja, da se budžeti učine stabilnijim. Mi smo se, inače, dogovorili da teške teme ostavimo po strani, da idemo sa onim što je prihvatljivo svima. Mislim kako će one biti veoma pozitivno primljene i da će to biti dobro za Bosni u Hercegovinu jer će BiH imati drugačiju sliku o sebi. Sve gluposti o kojima Dodik priča je očito ili ono što je njemu bilo traženo ili nešto što je rezultat njegovog starovremenskog razmišljanja.


Na provođenju ekonomskih reformi posebno insistira Demokratska fronta, koja je ulazak vlasti na bilo kom nivou uslovila prihvatanjem seta mjera koje predlažu. Njihov prijedlog je podijeljen u tri ključne oblasti: euroatlantske integracije, ekonomske reforme i borba protiv kriminala i korupcije. Najavljene izmjena Zakona u PDV-u upravo je bio postavljeni cilj ove stranke:


-    Ovim zakonom se tvrtkama daje više vremena za izmirenje poreznih obveza i zapravo se postupnim smanjivanjem visine i broja nameta najizravnije rasterećuje gospodarstvo, naglašavaju iz Demokratske fronte.

bakir-izetbegovic-2-aa

Bakirovo obećanje, ludom radovanje


Iako predložene ekonomske mjere i predloženi program na kojem insistira Demokratska fronta za cilj imaju olakšavanje poslovanja u BiH i stvaranje daleko boljih uvjeta za zapošljavanje ljudi, teško je vjerovati da se predizborni entuzijazam Bakira Izetbegovića može realizirati.


Toga je svjestan i on sam, pa u svakoj novoj izjavi povećava vremenski rok u kome će bh. građanima obezbijediti 100.000 novih radnih mjesta.


Tako se prije izbora ovo pompezno obećanje odnosilo na period od tri godine, netom nakon izbora na period od osam godina, a danas već na cijelu deceniju.


Naime, komentirajući izjavu u kojoj je obećao otvaranje novih 100.000 radnih mjesta, Izetbegović je naglasio da je mislio na period od 10 godina te da smatra da to nije pitanje mogućnosti ili nemogućnosti, već da je to "nešto što se mora uraditi".


Hoće li tako i biti, vrijeme će pokazati, ili će biti po onoj staroj narodnoj – obećanje, ludom radovanje!       

 

PRVI KORACI KOJI OHRABRUJU: Osim toga, kada je riječ o ekonomskim reformama mjere Demokratske fronte podrazumijeva prije svega i smanjenje nameta na privatni sektor kao i smanjenje javne potrošnje. Tako DF predlaže umanjenje doprinosa za 1% (od sadašnjih ukupno 4%) na teret poslodavca za obavezno zdravstveno osiguranje, kao i ukidanje doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca od 0,5 %. Predloženo smanjenje treba da rezultira ulaganjem tog novca od poslodavaca u novo zapošljavanje. DF također predlaže i smanjenje plata zaposlenih na svim nivoima vlasti.


Iz ove stranke ističu da su među potpisnicama sporazuma postoji volja za provođenjem predloženih mjera i pojašnjavaju:

 

-    Mi smo ulazak u vlast jasno uslovili usvajanjem konkretnih koje smo predložili u našem programu. Naš cilj je kroz narednih nekoliko godina raditi na provođenju onih reformi koje će svim građanima Bosne i Hercegovine omogućiti bolji i sigurniji život, i posebno nas raduje činjenica što smo među potpisnicima sporazuma našli podršku za ovakve mjere.


Pozitivno mišljenje o predloženom setu reformi Demokratske fronte ima i Slavo Kukić, no izraža djelomičnu bojazan da mjere u konačnici neće u potpunosti biti provedene u praksu:


-    Demokratska fronta izišla s prijedlogom konkretnih mjera za početak procesa reformi u BiH – među njima i čitavim paketom mjera koje su usmjerene prema procesu euroatlantskih integracija, kao i ekonomskih reformi. Pa, vidjećemo njegoviu sudbinu. Bojim se međutim da bi on, a po srijedi je doista ozbiljan materijal za zajedničko političko djelovanje, mogao završiti kao i mnogi dosadašnji – u košu.


Ostaje da se vidi da li će nakon nekoliko izgubljenih godina nove vlasti u Bosni i Hercegovini konačno biti spremne da rade na provođenju ključnih ekonomskih i političkih reformi, te da li će građani u narednih nekoliko godina zaista doživjeti da barem i djelić pompeznih obećanja koje su slušali u predizbornim kampanjama konačno bude ostvaren. Prvi potezi nakon izbora donekle ohrabruju, jer pokazuju, ako ništa, barem deklaritivnu spremnost legitimnih političkih faktora da se konačno uhvate u koštac sa najznačajnijim problemima s kojima se suočava naša zemlja.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/Foto:Oslobođenje)

 

VEZANI TEKSTOVI:

 

http://depo.ba/clanak/119902/evo-zasto-arapi-i-turci-tri-puta-vise-investiraju-u-srbiju-i-hrvatsku-nego-u-bih

 

http://depo.ba/clanak/119736/ima-li-to-igdje-u-svijetu-zasto-socijalnu-pomoc-u-bih-primaju-i-oni-kojima-ona-uopste-ne-treba

 

http://depo.ba/clanak/119408/evo-zasto-propadaju-bh-firme-hoce-li-bih-poput-hrvatske-i-srbije-mijenjati-placanje-pdv-a

 

http://www.depo.ba/clanak/119107/porezi-dole-zarade-gore-kako-da-svaki-bh-radnik-ima-minimalnu-platu-od-1-000-km

 

 

Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.

 

 

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook