Našu regiju od Turske preko Grčke i Albanije do Hrvatske, Slovenije i Italije posljednjih je dana uzdrmalo više jakih i umjerenih potresa od kojih su neki imali magnitude veće od 4,5 prema Richteru. Šta se to događa? Je li ovaj zastrašujući niz možda pokrenuo nedavni razorni potres u Čileu te je li on najava nekog većeg?
U utorak su brojni hrvatski, slovenski i europski mediji i stručni portali prenijeli vijesti o podrhtavanjima tla koja su zabilježile lokalne i europske seizmološke službe, piše Tportal.hr. Najviše pozornosti privukao je jaki potres magnitude 4,7 s epicentrom oko 36 km sjeverno od Opatije koji se osjetio u cijeloj Sloveniji te u povećem dijelu zapadne i sjeverne Hrvatske. No seizmografi su dan ranije u Jadranskom moru zabilježili još jedan snažan potres magnitude 4,6, a 18. travnja jedan od 4,4 u Grčkoj.
Prema jednoj novoj znanstvenoj studiji, ovi bi potresi možda mogli biti povezani s razornim potresom od 8,0 koji je 1. aprila pogodio Čile.
Naime, geofizičar Ross Stein iz U.S. Geological Surveyja odaslao je 12. aprila svojim kolegama e-mail koji je počeo ovim riječima: 'Dečki, čini se da se protekle sedmice širom svijeta javilo mnogo velikih potresa.'
Znanstvenici već godinama znaju da seizmički valovi jednog potresa mogu pokrenuti podrhtavanja negdje drugdje. Ovaj proces naziva se dinamičkim okidačem. Stein je još 2012. sudjelovao u jednom istraživanju koje je pokazalo da je postotak jakih potresa u svijetu porastao nakon izuzetno moćnog od 8,7 u Indijskom oceanu. Povećanje je trajalo oko sedam dana, a nakon toga je učestalost pala ispod prosječnih vrijednosti.
Thorne Lay, profesor seizmologije na University of California u Santa Cruzu, utvrdio je pak da se broj velikih potresa magnitude 8,0 ili veće u posljednjih desetak godina utrostručio u odnosu na razine iz 1900-ih.
Stein, Lay, ali i brojni drugi stručnjaci stoga su odlučili budno pratiti razvoj događaja nakon nedavnog potresa u Čileu. Njihovu su pozornost posebno privukli potres od 7,2 na pacifičkoj obali Meksika 18. aprila te potres od 7,5 u Papui Novoj Gvineji dva dana kasnije.
Lay je utvrdio da je broj jakih potresa magnitude veće od šest u razdoblju od 1. do 18. aprila porastao u odnosu na srednje vrijednosti prvog tromjesečja 2014. No budući da ovaj skok nije bio velik, znanstvenici ne mogu biti sigurni je li riječ o slučajnoj anomaliji ili dinamičkom okidaču.
Istraživanje dinamike potresa tek je u povojima, a znanost je tu suočena s brojim problemima. Prije svega u većem dijelu svijeta ne postoje dovoljno guste mreže uređaja koji bi mogli bilježiti sve veće potrese, dobar dio njih odigrava se na velikim dubinama u oceanima i morima, a osim toga manje od tri posto potresa ima neke mjerljive učinke na području na kojem se zbivaju. Konačno, mehanizam djelovanja seizmičkih valova prilično je nejasan.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook