Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Bosna i Hercegovina je zemlja pivopija i to potvrđuju svi relevantni podaci, ali to nije dovoljno da spasi domaće proizvođače omiljenog alkoholnog pića u državi. Čak suprotno, domaće pivo sve teže izlazi na kraj sa konkurencijom na tržištu i sve teže nalazi put do potrošača. Zašto?

-    BiH je zaista zemlja pivopija, što potvrđuje podatak da iz godine u godinu od svih vrsta alkohola država najviše uvozi upravo to piće. Za pivo je samo prošle godine izdvojeno 140 miliona KM (oko 70 miliona eura). Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je prošle godine za alkohol iz uvoza potrošeno oko 183 miliona maraka, a više od tri četvrtine tog novca dato je za pivo, pojašnjava za DEPO Portal Zlatan Pejić, direktor Pivare Tuzla i dodaje da je vrijednost uvezenog piva veća od izvoza čak 82 puta.

MILIONI MARAKA ZA PIVO IZ SRBIJE, HRVATSKE I SLOVENIJE: Naš sagovornik precizira i da je tokom 2013. godine iz BiH izvezeno pivo u vrijednosti od oko 1,7 miliona maraka, dok je istovremeno, među uvezenim alkoholnim pićima, najviše piva dolazilo iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Prošle godine je, prema podacima Spoljnotrgovinske komore, iz Srbije uvezeno piva u vrijednosti od 69,4 miliona marka, iz Hrvatske 55,5 miliona, a iz Slovenije 8,6 miliona maraka.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je prošle godine za alkohol iz uvoza potrošeno oko 183 miliona maraka, a više od tri četvrtine tog novca dato je za pivo, pojašnjava za DEPO Portal Zlatan Pejić, direktor Pivare Tuzla i dodaje da je vrijednost uvezenog piva veća od izvoza čak 82 puta.

-    Njihova marketinška aktivnosti i logistička snaga ugrožavaju opstanak domaće pivarske industrije zbog očite neravnopravnosti u tržišnoj utakmici. Zbog smanjenja kupovne moći potrošača dolazi do porasta važnosti marketinškog oglašavanja na odluku potrošača o vrsti piva što povećava potrebu jačih investicija u marketingu. Tržište piva još uvijek je u razvoju što pokazuje i prosječno niska cijena piva u odnosu na zemlje EU, naglašava Pejić.

Govoreći o problemima koji najčešće prate proizvodnju piva u BiH, ali i njegovu distribuciju i prodaju, direktor Bihaćke pivovare Edin Ibrahimpašić ističe sljedeće:

-    Određeni broj firmi pa tako i pivovara iz očaja, a na rubu egzistencije, izlaz vide u proizvodnji privatnih marki za trgovačke lance jer veća preduzeća iz toga sektora najčešće nisu zainteresirane za takvu proizvodnju. U ovakvoj cjelokupnoj teškoj situaciji dodatno nas opterećuje država sa stvorenim velikim parafiskalnim nametima koji se obračunavaju na ukupan prihod preduzeća kao da to preduzeće nema nikakvih troškova, tako da i uz negativno financijsko poslovanje preduzeće mora plaćati kojekakve takse i ostale namete.

Nicholas Penny, direktor Banjalučke pivare smatra da međunarodne pivarske kompanije imaju ogromnu finansijsku prednost, imaju više resursa i širok portfolio brendova i proizvoda, što za posljedicu ima situaciju u kojoj „stežu“ lokalne pivare i drže ih na koljenima.

-    Industrija piva je lokalni biznis u svim zemljama. Prosječni globalni uvoz piva je 6%. Uvoz piva u Bosni i Hercegovini je najviši u Evropi , čak 65%. Uvoz u Hrvatskoj i Srbiji je manji od 5%.
Ono što bi trebalo da bude neprihvatljivo građanima BiH je da ove globalne kompanije ne ulažu u proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Mega korporacije su iskoristile otvoreno tržište u Bosni i Hercegovini kako bi izbjegle investiranje u BiH, navodii Nicholas Penny.  

ŠTA DONOSE IZMJENE ZAKONA O AKCIZAMA: Stoga su nedavni amandmani na Zakon o akcizama, u kojim se preporučuje uvođenje diferencirane stope akcize na pivo, od strane bh. proizvođača dočekani sa odobravanjem. Međutim, ova stopa za sobom povlači i svojevrsnu fiskalnu diskriminaciju stranih u odnosu na domaće proizvođače, čime se direktno krše odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - Prelaznog sporazuma između EU i BiH.

Nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o akcizama u suprotnosti s relevantnim odredbama Direktive o usklađivanju struktura akciza na alkohol i alkoholna pića kao i sa Privremenim sporazumom o trgovini i trgovinskim pitanjima  između BiH i EU u dijelu koji se odnosi na zabranu fiskalne diskriminacije, kaže za DEPO Portal Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica DEI u BiH.

I tu je nastao problem... Primjedbe na izmjene Zakona uputila je Evropska komisija, a pojašnjava ga Direkcija za evropske integracije u BiH:

-    Imajući u vidu sadržaj predloženih izmjena Zakona o akcizama, te zaključke Evropske komisije sa sastanka 5. Privremenog pododbora za trgovinu Direkcija je u mišljenju utvrdila da je Nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o akcizama u suprotnosti s relevantnim odredbama Direktive o usklađivanju struktura akciza na alkohol i alkoholna pića kao i sa Privremenim sporazumom o trgovini i trgovinskim pitanjima  između BiH i EU u dijelu koji se odnosi na zabranu fiskalne diskriminacije, kaže za DEPO Portal Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica DEI u BiH.

Direktor Bihaćke pivovare smatra da novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama nema negativnih strana jer prije svega tretira jednako i strane i domaće proizvođače piva, bez ikakvih razlika:

-    Međutim, oni sa manjom proizvodnjom od 400.000 hl piva/godinu imat će akcizu obračunatu po sniženoj stopi, pa će se razlike u cijeni proizvodnje „malih“ i „velikih“ donekle smanjiti tj. dobiće se malo „zraka ispod površine vode“ . S druge strane to će omogućiti državi povećanje prihoda u budžet od akciza na pivo jer će se od ovih „većih“ naplatiti više poreza od akcize za ovu razliku do 0,35 KM/hl piva. Otprilike proračun je da će to biti na godičnjem nivou cca preko 20.000.000 KM dodatni prihod u budžet, navodi Ibrahimpašić.

U ČEMU JE NAJVEĆI PROBLEM: I direktor Pivare Tuzla smatra da su izmjene Zakona o akcizama itekako dobre za bh. pivare, ali ne kako je to predlagao Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje koji je prihvatio prijedlog Savjeta ministara. Zbog čega?

-    Zato što Nacrt izmjena Zakona o akcizama propisuje dvije akcize na pivo, i to 0,20 KM po litru za pivare sa trogodišnjim prosjekom proizvodnje do 400.000 hektolitara, te 0,25 KM za pivare čiji proizvodni prosjek premašuje taj nivo. Njeno minimiziranje na svega 0.05 po KM obezvrijedio je smisao ove zakonske izmjene... Razlike u visini akciznog opterećenja omogućila bi malim pivarama znatno povećanje konkurentnosti i slobode cjenovnog prilagođavanja te povećanje proizvodnje a time i stvaranje uslova za povećanje profitabilnosti i likvidnosti koji je najveći problem kompanije, smatra Zlatan Pejić.

Drugim riječima, ugrozili bi se veliki proizvođači piva na domaćem tržištu, jer bi njihova porezna opterećenja bila preteško breme za pivovare, koji i tako posluju u iznimno teškim uvjetima. 

Ovaj zakon je u potpunosti usklađen sa evropskim pristupom ka stimulisanju potrošačkog izbora i regionalnog razvoja. Većina zemalja u EU primjenjuje manje akcize za manje pivare kako bi postigli pomenute ciljevi. Ova mjera će regionalne pivare učiniti konkurentnijim na tržištu Bosne i Hercegovine. Promjene koje predviđaju Izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH ne krše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To su namjerne interpretacije lobista, smatra direktor Banjalučke pivare Nicholas Penny.

Stoga je Komisija za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prihvatila amandman na Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama BiH kojim se propisuje akciza za pivo u iznosu od 0,35 KM po litru za proizvođače piva iznad 400.000 hl a ostali se dijele u tri akcizne kategorije, pa je za proizvođače do 50.000 hektolitara predviđena akciza od 0,10 KM, do 100.000 hektolitara 0,15 KM i za proizvođače do 200.000 hektolitara 0,20 KM.

Pojašnjavajući zašto različite akcize imaju svoje utemeljenje u praksi drugih evropskih država, direktor Banjalučke pivare ističe:

-    Akcize za male pivare smanjene su u više od polovine zemalja EU. Najbolji primjer je Njemačka u kojoj postoji 1.000 pivara, a proizvodnja piva je ogromna industrija koja zapošljava stotine hiljada ljudi. Prednost izmjena ovog Zakona je što će podstaći potrošački izbor, održaće male regionalne pivare u životu i pomoći će ekonomiji Bosne i Hercegovine.

KAKO DA DOMAĆE PIVO BUDE SPAŠENO, A PROPISI EU ISPUNJENI: O takvom rješenju potrebno je razgovarati sa predlagačem domaćeg propisa, navode u Direkciji za evropske integracije i dodaju:

-     S tim u vezi podsjećamo na zaključke 5. sastanka Privremenog podobora o trgovini održanog početkom prošle godine, u kojima su predstavnici Evropske komisije naglasili da, ako i kada smanjenje akciza bude odobreno (maksimalno KM 0,15 / l), ne smije postojati različit tretman domaćih i stranih firmi, te gornja granica treba biti ista kao u EU. Nadalje, sniženu akcizu bi na koncu trebalo primjenjivati na male nezavisne pivare koje predstavljaju samo mali dio domaće proizvodnje.

S druge strane, domaći pivari smatraju da BiH, koja nije članica Evropske unije, niti ima kandidatski status, samim time nije ni obavezna u potpunosti uskladiti cjelokupno zakonodavstvo s propisima EU.

-    BiH je preuzela obavezu u procesu stabilizacije i pridruživanja postupno usklađivati svoje zakonodavstvo, i predložene izmjene Zakona upravo slijede ovaj princip postupnog usklađivanja, uvodeći inovacije u odnosu na važeća rješenja, usklađene s načelima i duhom relevantnih propisa Evropske unije i njenih članica. Bosna i Hercegovina ovim namjerava i Zakon o akcizama postupno usklađivati sa relevantnom regulativom Evropske unije i u narednom periodu, paralelno s napretkom u procesu EU integracija, ali i u skladu s vlastitim interesima i potrebama, uvažavajući specifičnosti i održivi razvoj svoje privrede, pojašnjava Edin Ibrahimpašić.

S tim se slaže i direktor Banjalučke pivare koji smatra:

-    Ovaj zakon je u potpunosti usklađen sa evropskim pristupom ka stimulisanju potrošačkog izbora i regionalnog razvoja. Većina zemalja u EU primjenjuje manje akcize za manje pivare kako bi postigli pomenute ciljevi. Ova mjera će regionalne pivare učiniti konkurentnijim na tržištu Bosne i Hercegovine. Promjene koje predviđaju Izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH ne krše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To su namjerne interpretacije lobista. Ipak, Zakon o akcizama BiH morao bi se mijenjati prije ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Npr.  akcize bi trebale da budu bazirane na sadržaj alkohola, a ne količinu piva.  Takve izmjene zakona bi bile korak u pravom smijeru do potpunog sklada. 

NA ČEMU INSTIRA EVROPSKA KOMISIJA: Glasnogovornik Delegacije Evropske unije Andy McGuffie ocijenio je da novi Nacrt zakona o akcizama nije usklađen sa zahtjevima Evropske unije i mogao bi dovesti do kršenja člana 20. Privremenog sporazuma između EU i Bosne i Hercegovine.

Evropska komisija također insistira na definiranju gomje granice proizvodnje koja treba biti ista kao u EU tj. 200 000 hl godišnje, da stopa ne može biti viša od 50% standardne akcize (maksimalno 0,15  KM) te da ne smije postojati različit tretman domaćih i stranih firmi.

Mi, građani BiH, državljani Bosne i Hercegovine, prije svega moramo koristiti - a to znači i kupovati domaće proizvode. Niti jedna država, velika ekonomska sila  a niti ona manja, nisu nastale i opstale biti velikim, a da su njihovi građani preferirali kupnju uvoznih proizvoda. Upravo suprotno, kompanije su crpile snagu i osvajali nova ino tržišta upravo snagom vlastitog domaćeg tržišta, ističe direktor Bihaćke pivare Edin Ibrahimpašić.

No, i pojedini bh. ekonomski analitičari smatraju da ocjene o neusklađenosti predloženih izmjena akciza sa relevantnom regulativom Evropske unije, kao i mogućnosti kršenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te narušavanja konkurencije na tržištu potencijalnom diskriminacijom, nisu sasvim utemeljene.

„Zajednica i Bosna i Hercegovina suzdržaće se od i ukinuti gdje postoji svaku mjeru ili praksu unutarnje fiskalne prirode koja uvodi, direktno ili indirektno, diskriminaciju između proizvoda jedne strane i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane“, stav je Vanjskotrgovinske komore BiH.

-    Predloženim izmjenama ne uvodi se „direktno ili indirektno, diskriminaciju između proizvoda jedne strane (iz Bosne i Hercegovine) i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane (iz Evropske unije ili bilo koje druge države)“, kategorično tvrdi ekonomski analitičar Igor Gavran.

Ipak, DEI napominje da su se u trgovinskom dijelu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH i Evropska unija obavezale da neće uvoditi količinska, fiskalna i ostala ograničenja koja bi mogla rezultovati diskriminacijom proizvoda druge strane u međusobnoj trgovini.

Evropska komisija načinila je analizu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama koju je DEI u decembru 2013. godine proslijedila u Vijeće ministara i oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Prema informacijama kojima DEI raspolaže, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o akcizama je još u parlamentarnoj proceduri.

Slučaj pivare u Madeiri Kada je riječ o praksi u pojedinim državama članicama, u mišljenju o usklađenosti Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o akcizama DEI je navela da je Vijeće EU odobrilo izuzeće od pomenute Direktive (92/83/EZ) i primjenu snižene stupe akcize na pivo koje proizvode male nezavisne pivare u  regiji Madeira u Portugalu, čija ukupna proizvodnja ne prelazi 300.000 hektolitara godišnje.  Pravo na sniženu stopu na količinu koja prelazi 200.000 hektolitara, propisanih Direktivom, primjenjuje se samo na lokalnu potrošnju piva u Madeiri. Olakšica je odobrena zbog dodatnih troškova skladištenja, prevoza sirovina i ambalaže s kojima se suočavaju pivare u Madeiri kao najudaljenijoj regiji Portugala. Izuzeće je odobreno na šest godina i isteklo je 31. decembra 2013. godine.

ZAŠTO TUĐE VOLIMO VIŠE NEGO SVOJE: Izmijenjeni Zakon o akcizama, ukoliko bude izglasan u parlamentarnoj proceduri, ali i prihvaćen od strane Evropske komisije, tek je početak borbe za domaće pivo. Problem je još u nečemu, smatraju sagovornici DEPO Portala:

 -    Općenito, mi, građani BiH, državljani Bosne i Hercegovine, prije svega moramo koristiti - a to znači i kupovati domaće proizvode. Niti jedna država, velika ekonomska sila  a niti ona manja, nisu nastale i opstale biti velikim, a da su njihovi građani preferirali kupnju uvoznih proizvoda. Upravo suprotno, kompanije su crpile snagu i osvajali nova ino tržišta upravo snagom vlastitog domaćeg tržišta, ističe direktor Bihaćke pivare Edin Ibrahimpašić.

Dodaje i da kada govorimo o famoznoj Direktivi koja omogućava uvođenje diferencirane stope posebog poreza na pivo,  ona ima svoje razloge i genezu još od 1992. godine upravo u tome da bi se zaštitio manji proizvođač piva u najezdi globalizacije i to u onom negativnom smislu zatvaranja posustalih proizvodnji i otpuštanje radnika u srcu Europe.

Zašto bi se onda to pravo nama osporavalo? Zamislite zemlje u kojima svako veće selo ima svoju pivovaru - Njemačka, Austrija, Belgija, Češka... Šta bi se dogodilo sa tim pivovarama da nisu prišli modelu diferencirane stope za „male“ i „velike“ proizvođače?!

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)

VEZANI TEKSTOVI:

Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!
  
Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...

Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!

Štela jača od morala: Kako bh. studenti podmićuju profesore da bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvu?!

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.