Piše: Mirna DUHAČEK

Uoči predstavljanja Izvještaja o monitoringu Popisa stanovništva, stanova i kućanstava u BiH 2013. godine, koji je nastao kao rezultat projekta građanskog monitoringa popisa 'PopisMonitor', u Bosni i Hercegovini ponovo se aktuelizira pitanje vjerodostojnosti dobijenih podatakata.

Naime, prezentirajući preliminarne rezultate popisa u BiH, zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH Slavka Popović je kazala da su u BiH popisani 3.791.622 osobe, 1.163.387 domaćinstava i 1.617.308 stanova, ali da će taj broj u konačnici biti dosta manji. Ona je procijenila da će konačni rezultati, nakon 'statističkog čišćenja podataka' pokazati da u BiH živi manje od 3,5 miliona stanovnika.

Ova izjava odmah je podigla prašinu u javnosti, a direktor Fondacije Popis 2013 Adnan Jašarević Agenciju za statistiku BiH je optužio da relativizira rezultate:

- Napominjem, da se ovdje govori o nekakvom smanjenu broju stanovnika BiH za oko 300.000, što je nevjerovatno. Na osnovu čega neko može izbrisati toliki broj ljudi koji su uredno popisani. Kontrole tokom popisa su bile rigorozne i nema nikakvog osnova za tolike korekcije – kaže Jašarević.

Ono što Jašarević ne govori je da su porodice masovno popisivali svoju djecu, rođake, braće i sestre, koji decenijama ne žive u BiH po instrukcijama raznih fondacija i udruženja, pa i njegovog. Najlogičniji raskorak u preliminarnim rezultatima popisa stanovništva i konačnim, koje bismo trebali imati do kraja godine, vjerovatno se može naći i u popisivanjima svekolike rodbine - pojednici se nisu mogli dogovoriti ko će popisati koga, pa je popisivao svako koga je stigao.

KO MANIPULIŠE PODACIMA? Tako su razna, uglavnom bošnjačka udruženja i fondacije, koje su bile aktivne uoči popisa stanovništva, davali instrukcije kako se popisati, pa makar to značilo i 'zaobilaziti istinu'. Jer kako drugačije nazvati uputu:

Razna, uglavnom bošnjačka udruženja i fondacije,  uoči popisa stanovništva u BiH davali su instrukcije kako se popisati, pa makar to značilo i 'zaobilaziti istinu'

- Nipošto ne popunjavati: Formular pod nazivom “Obrazac za popis lica koja žive u inostranstvu duže od 12 mjeseci (POPISNICA P-1 IN)” i ne slati ga na adresu Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Ko popuni ovaj formular neće biti evidentiran na popisu kao dio stanovništva Bosne i Hercegovine. Vi možete biti u inostranstvu i 30 godina, to nije važno, važno je da li dolazite u matičnu zemlju na godišnji odmor, ili za praznike. Ako dolazite, a naš narod uglavnom dolazi, onda se smatra da ste odsutni kraće od 12 mjeseci iz zemlje i koristite obrasce koje koriste i ostali grđani koji žive u Bosni i Hercegovini. To su POPISNICA P-1 i POPISNICA P-2. Što prije popunjene formulare poslati rodbini u matičnu općinu iz koje ste protjerani, da oni predaju popisivaču i da popisivač s njih prepiše vaše podatke. U jednoj kući u Bosni i Hercegovini mogu se popisati do četiri porodice.

Dakle, baš te fondacije i udruženja dovele su do situacije da moramo 'pročišćavati statističke podatke', jer one su (opstruirale i) instruirale dio stanovništva da ugroze najznačajniji projekt u poslijertatnoj BiH (koji uz to i mnogo košta? tako što će davati lažne podatke.

Međutim, direktor Fondacije Popis 2013 Adnan Jašarević kaže kako postoje mnogi interesni centri koji bi da 'manipuliraju podacima', te da riječ 'čišćenje', koja je upotrijebljena, budi veoma negativne konotacije posebno kada je riječ o Bošnjacima:

- Bojimo se da se iza ovakvih izjava kriju namjere da se broj bh. državljana relatizivira, a posebno se ta opasnost odnosi na broj popisanih Bošnjaka u Republici Srpskoj – zaključuje Jašarević, ne shvatajući da je Republici Srpskoj popisivanjem Bošnjaka koji tamo decenijama ne žive, napravljena divovska usluga tamošnjim vlastima, jer će po rezultatima popisa ispasti da tamo maltene nije bilo etničkog čišćenja, da je Bošnjaka u RS mnogo više nego Srba u Federaciji i da se veći broj protjeranih vratio na svoja prijeratna ognjišta, što jednostavno ne odgovara realnoj slici.

Ko onda ovdje manipulira podacima - Agencija za statistiku BiH svojim 'čišćenjem podataka' ili udruženja i fondacije koje su instruirale građane BiH i dijasporu kako da se popišu, pa makar to značilo i, eufemistički rečeno, 'zaobilaženje istine'?

KAKO SE VRŠI STATISTIČKO ČIŠĆENJE PODATAKA? Budući da je Popis stanovništva u BiH i, konkretno, 'statističko čišćenje podataka', izazvalo brojne komentare u bh. javnosti, u Agenciji za statistiku BiH dobili smo objašnjenje kako se čišćenje vrši:
 

- Statističko čišćenje podataka vrši se tako da se sav popisni materijal prvo skenira, u izvornom obliku, kakav je došao sa terena. Nakon toga prolazi kroz softverske logičke i kontrole kontigenata čime se otkrivaju dupliciteti i izbjegava svaki subjektivizam, odnosno bilo čiji uticaj na rezultate. Dakle, statistitčko čišćenje podataka popisa prikupljenih na terenu radi se sa ciljem da se obradom dobiju stvarni, odnosno relevantni podaci o jedinicama popisa - objasnila je za DEPO PORTAL Mirsada Adembegović, porptaprolka Agencije za statistiku BiH.

Ona dodaje da statistika obezbjeđuje relevantne podatke za sve korisnike statističkih podataka, te da će tako i rezultati Popisa, najvećeg statističkog istraživanja, omogućiti svim korisnicima relevantne podatke za planiranje i realizaciju ekonomskih i socijalnih razvojnih politika na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko distrikta BiH i općina; za naučna istraživanja; izradu projekata za korištenje sredstava iz EU i drugih fondova i za druge potrebe.

- Osim toga, podaci iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine u BiH, koji su prikupljeni i obrađeni prema najvišim evropskim i svjetskim standardima, biće međunarodno uporedivi i priznati - dodaje Adembegović.

POLITIZACIJA POPISA: Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić svojevremeno je za DEPO portal izjavio da je 'politizacija popisa njegov najveći propust':

- Etnonacionalno i konfesionalno izjašnjavanje je trebalo biti ignorirano, da bi cijeli posao popisa bio vraćen u sferu struke. Ovako, potrošen je ogroman novac za buduće politikantske bodove i konflikte taman kad je priča o ugroženosti naroda počela polako da blijedi, da biva sve više neuvjerljiva. Sad smo dali političkim elitama materijala za pet šest narednih izbora, što općih, što lokalnih – smatra prof. Asim Mujkić.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)

VEZANI TEKSTOVI:

Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...

Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!

Štela jača od morala: Kako bh. studenti podmićuju profesore da bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvu?!

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...

Od očaja i gladi do pobune: Kako su nas lagali da je prosječna plata u BiH preko 800 KM, a nije čak ni bijednih 600 maraka?!

Doktore, evo mali poklon za tebe: Treba li ljekarima davati mito?!

Ostale vezane tekstove na temu evropskih integracija i budućnosti BiH možete pročitati OVDJE.