Piše: Dina GANIBEGOVIĆ
Vijeće Evropske unije 16. marta ove godine preporučilo je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) s Bosnom i Hercegovinom stupi na snagu nakon što je BiH ispunila tražene uvjete. Bosna i Hercegovina je s EU-om potpisala SSP još 16. juna 2008. godine, a njegova ratifikacija u svim zemljama članicama dovršena je u februaru 2011. godine, međutim, sporazum nije stupio na snagu jer se od BiH tražilo da provede još neke reforme.
Ipak, EU je u decembru prošle godine prihvatila novi pristup prema BiH, kojim je promijenjen redoslijed poteza koje Bosna i Hercegovina treba učiniti da bi se pomaknula s mjesta i krenula putem evropskih integracija. Novi pristup nije izbrisao obaveze koje BiH treba ispuniti na svom putu prema EU-u, nego su neke od njih ostavljene za kasnije, a na prvo mjesto su stavljene socijalne i ekonomske reforme kako bi se popravila izuzetno teška situacija u zemlji.
Imamo domaću ekspertizu, koja u kombinaciji s tehničkom i stručnom pomoći Evropske unije, može da brzo dovede do promjena. Nadam se da će svi relevantni činioci u BiH razumjeti trenutak u kojem se nalazimo i uložiti maksimum napora u kreiranje jasnog programa reformi. Vjerujem da će Ministarstvo vanjskih poslova BiH nastaviti da igra ključnu ulogu da bi BiH iskoristila historijsku šansu koja joj je pružena, kazao je Lagumdžija |
- Sada je vrijeme da bh. politički lideri preuzmu odgovornost i provedu obećane reforme kojim bi se stabilizovala ekonomija, otvorila nova radna mjesta, poboljšala efikasnost vlasti, ojačala vladavina zakona i borilo protiv korupcije. Procesom formiranja vlasti izgubili smo na vremenu, a već smo vidjeli neke pokušaje povratka na politička pitanja kojima je blokiran svaki napredak proteklih godina, a to nikome ne pomaže. Nema mjesta za dalje izgovore i dalje prepreke. Ali, ako vaši lideri budu uspješno provodili ove ključne reforme i poboljšavali živote građana ove zemlje, mi ćemo nastaviti pružati podršku daljem napretku na evropskom putu - kazao je nakon deblokiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju britanski ambasador u BiH Edward Ferguson.
I tadašnji ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija izuzetno je optimističan i uvjeren da je BiH u stanju da provede neophodne reforme.
- Institucionalni kapaciteti postoje. Imamo domaću ekspertizu, koja u kombinaciji s tehničkom i stručnom pomoći Evropske unije, može da brzo dovede do promjena. Nadam se da će svi relevantni činioci u BiH razumjeti trenutak u kojem se nalazimo i uložiti maksimum napora u kreiranje jasnog programa reformi. Vjerujem da će Ministarstvo vanjskih poslova BiH nastaviti da igra ključnu ulogu da bi BiH iskoristila historijsku šansu koja joj je pružena – kazao je tad Lagumdžija.
Velik zalogaj za bh. političare
Ipak, reforme koje se očekuju od BiH su zaista velik zalogaj za bh. političare, koji su već poslovično laki na obećanjima, pa je realno pitanje koje ostaje neizrečeno - koliko će dugo EU imati strpljenja za BiH?!
Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu da je važno da su potpisivanjem Izjave o opredijeljenosti sve političke stranke i lideri podržali proces pristupanja EU.
Potreban je novi duh za učinkovito provođenje reformi, koje su ključne ne samo za evropsku perspektivu zemlje, već i za značajno poboljšanje života ljudi. Ekonomske reforme treba postaviti na kolosijek. Treba ojačati vladavinu zakona. Osjećaj lične i opće sigurnosti je ključni element za ekonomski i društveni razvoj, istakao je McGuffie |
- Svi su se izjasnili da će se boriti protiv korupcije, jačati vladavinu zakona i privredu ponovo postaviti na svoje noge. To je duh koji je potreban za uspjeh. EU je spremna pomoći na sve moguće načine, ali suštinske odluke za napredak moraju doći iz Bosne i Hercegovine. Ako se ne bude radilo, BiH se neće kretati dalje na putu ka članstvu u EU – pojasnio je za DEPO Portal Andy McGuffie, portparol Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH.
Dodao je da je pravo pitanje - da li građani BiH gube strpljenje?
- Potreban je novi duh za učinkovito provođenje reformi, koje su ključne ne samo za evropsku perspektivu zemlje, već i za značajno poboljšanje života ljudi. Ekonomske reforme treba postaviti na kolosijek. Treba ojačati vladavinu zakona. Osjećaj lične i opće sigurnosti je ključni element za ekonomski i društveni razvoj – istakao je McGuffie, te napomenuo da svako ko radi u politici i institucijama ima odgovornost za provođenje socijalnih i ekonomskih reformi kojima će se otvoriti nova radna mjesta, javna sredstva racionalnije koristiti i olakšati poslovanje.
Potrebne fundamentalne promjene
S druge strane, Florian Bieber, profesor studija za jugoistočnu Evropu i direktor Centra studija za jugoistočnu Evropu na Univerzitetu u Grazu, u Austriji nije toliko optimističan, jer smatra da u BiH nema fundamentalnih promjena koje bi polučile željene rezultate.
Signali EU-a se mogu vidjeti samo kao ohrabrenje koje će podstaći političare da konačno krenu provoditi reforme, ali ne i kao priznanje za dosadašnje uspjehe, kojih je bilo jako malo. Sada je na političarima da iskoriste tu šansu i dokažu da je Bosna i Hercegovina vrijedna pažnje, istakao je Bieber. |
- Nove vlade ne obećavaju radikalne promjene u odnosu na dosadašnje stanje. Neke stranke su postale jače, druge slabije, treće su doživjele poraz, ali nema sveobuhvatne, fundamentalne promjene. Stoga je teško očekivati nešto temeljno novo od stranki koje su bile na vlasti nedavno, ali i ranije, tako da u vladama ne postoji novina koja obećava – pojasnio je Bieber.
On smatra da Bosna i Hercegovina još nije na putu koji vodi ka EU.
- Signali EU-a se mogu vidjeti samo kao ohrabrenje koje će podstaći političare da konačno krenu provoditi reforme, ali ne i kao priznanje za dosadašnje uspjehe, kojih je bilo jako malo. Sada je na političarima da iskoriste tu šansu i dokažu da je Bosna i Hercegovina vrijedna pažnje - istakao je Bieber.
Griješi li međunarodna zajednica?
Obzirom da BiH već godinama ne rješava probleme koji koče njen evropski put, kao što je provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci", postavlja se pitanje da li međunarodna zajednica griješi u pronalasku rješenja za BiH, te da li je ponovo pružena šansa za gubljenje vremena i energije?
Iz Delegacije EU ističu da je odgovornost za BiH prvenstveno na njenim liderima i da je prošlo vrijeme kada su međunarodni akteri ''prisiljavali'' BiH ili donosili odluke u ime ove zemlje.
- Taj mentalitet se mora promijeniti, a EU će nastaviti, kao i do sada, raditi u partnerstvu sa svima koji žele s nama sarađivati u interesu istih ciljeva. BiH je rekla da se želi priključiti EU. Mi ćemo pružiti svu našu podršku i pomoć da zemlji pomognemo u ostvarenju te ambicije – pojasnio je McGuffie za DEPO Portal.
Bieber smatra da ne postoji tako nešto kao što je zadnja šansa za BiH, ali je sigurno da je bespomoćnost EU, kad je riječ o Bosni i Hercegovini, velika i da nema previše interesa da se pokrenu posebne inicijative za tu zemlju.
- Ako se Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme ne pokrene sa mrtve tačke, pozicija EU će se sigurno promijeniti. Bosna i Hercegovina će imati šansu da pristupi Uniji, ali joj Unija pri tome neće pomoći - objasnio je.
Kriteriji su spušteni u slučaju "Sejdić-Finci", ističe Bieber, ali su istovremeno povećana očekivanja u području ekonomskih reformi.
Ovo je urađeno, smatra on, zato što EU zna da je u Bosni i Hercegovini socijalno nezadovoljstvo na viskom nivou, posebno nakon protesta 2014. godine. Zbog toga je važno da BiH ima ekonomske temelje.
Stranke sačuvale moć, jer 'niko nije odgovoran'
Bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown nedavno je javno kritikovao međunarodnu zajednicu jer već godinama u BiH podržava ''status quo'', umjesto da insistira na reformama.
Iz EU su kazali da su se i oni nadali da će Bosna i Hercegovina više napredovati u procesu evropskih integracija nego što je to trenutno slučaj, ali se nadaju da će nove vlasti brzo djelovati.
Po mom uvjerenju, politička klasa, političke filozofije, etnofilozofije nisu spremne da učine ništa što bi BiH približilo društvu evropskih naroda. BiH će biti nametnuta obaveza, primjera radi, reforme pravosudnog sistema, a etno-političke filozofije nisu spremne učiniti ništa da bi se taj sistem reformirao – dakako pod paravanom zaštite nacionalnih interesa, jer reforma pravosuđa podrazumijeva dovođenje na brisani prostor njih samih i realan rizik da završe tamo gdje takvi kao što su oni svugdje u svijetu završavaju zbog kriminala. Stoga, nisam specijalni optimista da će BiH napraviti sljedeći ozbiljan korak prema društvu evropskih naroda, kaže Slavo Kukić |
S druge strane, Bieber smatra da trenutno ne postoji unutrašnja sila, nikakva interna dinamika unutar političkog sistema koja bi obećavala promjenu u BiH.
- Da li će u budućnosti biti drugačije ovisi najviše o eksternim faktorima: bio to pritisak Evropske unije s jedne ili nezadovoljstvo građana Bosne i Hercegovine s druge strane. Ali ne smatram da će se desiti značajna promjena u smislu reformi koje će inicirati same vlade bez vanjskog pritiska ili utjecaja - kazao je Bieber, te istakao da je bazični strukturalni problem bh. politike što niko nije zaista odgovoran za donošenje odluka.
- Ovo olakšava nastanak situacije da se uvijek krivi neko drugi ukoliko nešto ne funkcioniše kako treba. Smatram da je upravo to način kako su stranke uspjele da sačuvaju svoju moć, govoreći da je onaj drugi na vlasti odgovoran zašto nešto ne funkcioniše. Po mom mišljenju, ovo stvara dinamiku u kojoj svi postaju sve više frustrirani radom stranki, ali svi oni na kraju ponovo budu izabrani i ponovo ulaze u vladu – pojašnjava.
Iz Delegacije EU, pak, polažu velike nade u novu vlast i njihovu sposobnost provođenja neophodnih reformi.
- Vlade se mijenjaju, ali ono što ostaje isto je činjenica da put ka Evropskoj uniji podrazumijeva sveobuhvatne reforme u svim područjima pravne stečevine koja pomažu BiH da postigne standard upravljanja i ekonomskog razvoja zemalja članica EU. U okviru cjelokupnog procesa pridruživanja, BiH će morati staviti na snagu niz reformi – uključujući i ustavne reforme – i ispuniti cijeli niz uslova, i to ne samo ekonomskih. Želimo da vaša nova vlada vodi ovaj poduhvat, a mi ćemo podržati one koji se usmjere ka boljoj budućnosti. Građani Bosne i Hercegovine žele bolji život, žele radna mjesta i žele da vide svoju zemlju u Evropskoj uniji. Mi to također želimo – istakao je McGuffie.
Ipak, profresor Slavo Kukić smatra da je SPP dobra vijest za građane BiH, ali da će predstojeći dio priče biti puno teži.
- Po mom uvjerenju, politička klasa, političke filozofije, etnofilozofije nisu spremne da učine ništa što bi BiH približilo društvu evropskih naroda. BiH će biti nametnuta obaveza, primjera radi, reforme pravosudnog sistema, a etno-političke filozofije nisu spremne učiniti ništa da bi se taj sistem reformirao – dakako pod paravanom zaštite nacionalnih interesa, jer reforma pravosuđa podrazumijeva dovođenje na brisani prostor njih samih i realan rizik da završe tamo gdje takvi kao što su oni svugdje u svijetu završavaju zbog kriminala. Stoga, nisam specijalni optimista da će BiH napraviti sljedeći ozbiljan korak prema društvu evropskih naroda - smatra Kukić.
Šta ako jedini ostanemo izvan EU?
Ukoliko BiH propusti ovu šansu koju je dobila od EU, moguće je da BiH ostane jedina zemlja u regiji koja nije u EU. Iz Delegacije EU nisu željeli govoriti o tom spekulativnom scenariju i šta bi se desilo kad bi BiH ostala jedina zemlja u regiji koja je izvan EU.
- Veoma se nadamo da se taj scenarij neće desiti i radimo zajedno sa vlastima u BiH da ga izbjegnemo. Ljudi u BiH zaslužuju da dijele poboljšane standarde života koje su zemlje članice EU uspostavile tokom proteklih decenija. Bosna i Hercegovina mora pokazati da je sposobna prenijeti i provoditi propise EU i da je njena privreda dovoljno snažna da podnese ekonomski pritisak jedinstvenog tržišta. To zahtijeva širok raspon reformi - zaključio je McGuffie.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
VEZANI TEKSTOVI:
http://depo.ba/clanak/127626/nije-sve-bas-tako-crno-i-u-bih-se-moze-doci-do-sigurnog-posla
http://depo.ba/clanak/122016/tracak-nade-u-novom-zakonu-kako-se-zaposliti-u-bih-bez-stele-i-partije
http://depo.ba/clanak/121690/bakirovo-obecanje-ludom-radovanje-moze-li-bih-nakon-izbora-dozivjeti-ekonomski-preporod
Tekstove iz prethodnog ciklusa na temu 'Evropske integracije i budućnost BiH' možete pročitati OVDJE.
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook