Zbog naknadnih naučnih istraživanja Vinko ne želi otkrivati lokalitet jer će, kako je kazao, struka reći svoje i želi očuvati područje od devastacije.
Ono što je sasvim sigurno je to da je Ljubas ovih dana najtraženija osoba u svom gradu. Mobitel zvoni bez prekida, poznanici, novinari, struka, svi žele doznati nešto više.
Premda se nećkao, ipak je, pored manjih fragmenata koje nam je donio na uvid, otišao s nama do mjesta na kojemu, skriven od pogleda, drži svoj dragocjeni nalaz. Riječ o tri poveća zuba sa dva reda tupih šiljaka:
„Pronašao sam ove komade koji su bili vrlo neobični. Imao sam osjećaj da su organskog porijekla i malo više tragajući na tom jednom lokalitetu, pronašao sam još sličnih uzoraka. Mislio sam da je to vrijedno pažnje i konsultirao sam se sa prijateljima. Da li smo na tragu nečega senzacionalog, da li je senzacionalno? Struka neka kaže da li je to to“, kaže Vinko.
Uz njega su i dvojica Duvnjaka, Denis Radoš, mr. geografije, asistent na Odjelu za geografiju Univerziteta u Zadru, i Stipan Dilber, mr. arheologije koji radi u muzeju u Zadru. Tvrde da se najvjerojatnije radi o pretku slona:
„U prvi tren nismo bili sigurni o čemu se radi. Prvo smo pomislili da je možda sigovina ili nešto anorganskog podrijetla, međutim kada smo usporedili ova tri zuba koja smo imali, primijetili smo određenu pravilnost, raspored ovih šiljaka. U razgovoru sa našim kolegama čini se da se radi o mastodontu, jednom pretku slona koji je živio na ovim područjima.“
„Poslali smo slike kolegama paleontolozima koji su nam potvrdili naše sumnje da se radi o nekoj vrsti mastodonta. Mi smo prije mislili da je zub od mamuta. Oni su nam potvrdili da je to mastodont, da je još stariji pod mamuta.“
Konačni sud o ovom nalazu daće ipak paleontolozi, a ako nauka potvrdi da je riječ doista o ostacima drevnog slona, ne isključuje se ni dolazak stručnjaka za paleontologiju iz Evropske unije i Amerike, koji za ovakvim fosilnim ostacima tragaju na svim kontinentima.
Otkriće će biti od ključne važnosti za naučnu rekonstrukciju života u ovom dijelu jugoistočne Evrope od prije 15 i više miliona godina.
(Slobodnaevropa.org/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook