Vršilac dužnosti šefa Delegacije Evropske unije u BiH Renzo Daviddi izjavio je danas na sastanku s predstavnicima medija da je i dalje zabrinut što bh. vlasti još nisu postigle dogovor u vezi instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA 2011, no da će zvaničnici EU u našoj zemlji dati sve od sebe da postignu neki dogovor dok još ima vremena.
Proces programiranja aktivnosti koje bi bile realizirane iz datih EU fondova je otpočeo ranije tokom ove godine i trebao je biti okončan do 1. jula, međutim uključeni akteri iz BiH do sada nisu postigli sporazum u pogledu projekata koji bi se finansirali iz ovih EU fondova, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
Daviddi ocjenjuje da BiH tako rizikuje da izgubi 96 miliona eura pomoći na štetu njenih građana.
Konkretno, IPA sredstva se usmjeravaju na jačanje demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provođenje ekonomskih reformi, promoviranje poštivanja ljudskih i prava manjina, te jednakosti polova, pružanje podrške razvoju građanskog društva i unaprjeđenje regionalne saradnje, kao i doprinos održivom razvoju i smanjenju siromaštva.
Nepostojanje političkog dogovora o Općem fiskalnom okviru 2011. - 2013. godine također utiče na isplatu pomoći u iznosu od 100 miliona eura u okviru makrofinansijske pomoći EU.
Ipak, 97 posto sredstva koja su predviđena za 2007. godinu potrošena su (48 miliona eura), te 82 posto IPA-a za 2008. godinu. Od 2007. godine do danas je BiH dodijeljeno 295 miliona eura pomoći, a od 2007. do 2013. godine BiH ima pravo na pomoć EU u vrijednosti od oko 660 miliona eura. Kad se to preračuna, BiH će moći dobiti oko 100 miliona eura godišnje iz IPA fondova.
Daviddi je na sastanku pojasnio i načine na koje EU dijeli ova sredstva.
![]() |
Za svaki projekat potrebno je ispuniti određene uslove. Puna podrška i saradnja s korisnikom sredstava je neophodna kako bi se pametno trošio novac poreznih obveznika EU. Neke prepreke su zakonodavne prirode, kao što je Zakon o popisu stanovništva. |
- Postoje dva modela odnosno dva načina na koja EU troši ova sredstva. Prvi je centralizovani, kakav je na snazi u BiH, gdje je naručilac poslova šef Delegacije EU odnosno svi sporazumi i ugovori su pod njegovom nadležnošću, dok je drugi - decentralizovani model kakav se primjenjuje u zemljama koje su ispunile potrebne uslove, kao što je to npr. slučaj sa Slovenijom, a uskoro i sa Hrvatskom, gdje je EU sigurna da nadležnost može prepustiti lokalnim vlastima.
No, to u BiH nije slučaj zbog niza faktora, prvenstveno zbog Zakona o javnoj nabavci koji nije usklađen s pravilima EU, tu su još i problemi interne revizije, te mnoge druge stvari bez kojih ovaj proces u BiH nikad neće preći u decentralizaciju, kaže Daviddi.
U nastavku svog izlaganja, V.D. šefa Delegacije EU U BiH izjavio je da su on i njegove kolege poprilično razočarani neodgovornošću bh. vlasti da nešto učine po ovom pitanju.
- EU nema ništa s tim, ako BiH za 20 godina ne postigne uslove za decentralizaciju, i dalje će biti u istom položaju. Mi se trudimo da u posljednje četiri godine izvršimo transfer nadležnosti ali s žalošću moram priznati da se nismo pomakli s nule.
Govoreći o beneficijama ovih fondova naglasio je da je procedura dobijanja sredstava veoma spora, a najviše vremena se potroši tokom pregovora o potpisivanju Sporazuma o finansiranju. Dodao je da najviše nesuglasica postoji oko projekata koji se odnose na jačanje državnih institucija, ali i tokom pregovaranja u drugim projektima kao što je izgradnja Koridora Vc.
Sa bh. vlastima, kako je izneseno na sastanku, jako je teško uspostaviti komunikaciju čak i kad se čini da se stvari odvijaju u najboljem redu.
- Vrijeme pripreme jednog projekta traje od 12 do 18 mjeseci tako da bi sve strane mogle detaljno proučiti sporazum prije nego stave svoj potpis na isti, no nama se dešava da već kad projekat uđe u proceduru Evropske komisije, da se neki bh. dužnosnik pobuni oko stavke zbog čega se projekat stavlja na čekanje. Trenutno se zbog takvih poteza na čekanju nalazi šest projekata. Kako je moguće da odjednom treba mijenjati dokument iako ga je Vijeće ministara prethodno odobrilo? Dosta nam je tog stava bh. vlasti budući da smo godinama mi ti koji se trude, dok s druge strane nema nikakvog konsenzusa. Shvatam složenost situacije u BiH ali ne shvatam zašto se u ovom slučaju ne može pronaći jedan mehanizam koji bi funkcionisao, što bi uveliko pomoglo bh. građanima. Jer demotivirajuća je činjenica da BiH tehnički ima pristup tom novcu, ali nema strukture koji će to realizirati, pojasnio je Renzo Daviddi.
- Zato smo odlučili ojačati tim Delegacije EU u BiH, a od 1. septembra timu se pridružuje još 40 stručnjaka. Sredstva možda neće biti izgubljena, ali rješenja još nema na vidiku. Do kraja ovog mjeseca trebamo održati još niz sastanaka s predstavnicima vlasti te pokušati pronaći zajednički jezik.
(DEPO PORTAL/em)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook