No, iz hrvatskog Državnog zavoda za statistiku (DZS) napominju kako je to samo prividan pad jer se u međuvremenu promijenila statistička definicija ukupnog stanovništva, javila je Hina.

"Ti podaci nisu usporedivi s rezultatima popisa stanovništva 2001. godine jer je u međuvremenu metodologija popisivanja usklađena s međunarodnim standardima. Ako bi se na rezultate iz popisa iz 2001. primijenila metodologija iz 2011. pokazalo bi se da je sadašnji broj stanovnika Hrvatske na gotovo istoj razini kao i prije deset godina", istaknuo je ravnatelj DZS-a Ivan Kovač.

Prema rezultatima popisa, u Gradu Zagrebu živi 792.875 stanovnika, što je 18 posto ukupnog stanovništva, a potom slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 455.242 stanovnika.

Najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska (51.022) i Požeško-slavonska županija (78.031). Osim Zagreba, gradovi s više od 100.000 stanovnika još su samo Split (178.192), Rijeka (128.736) i Osijek (107.784).

Popis također pokazuje da u Hrvatskoj ima 1.535.635 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica, od čega je 85 posto (1.923.522) stanova za stalno stanovanje. Tijekom deset godina broj stambenih jedinica povećao se za 376.648, odnosno za 20 posto.

Podaci o etničkoj i konfesionalnoj strukturi stanovništva bit će objavljeni tek u prvoj polovici iduće godine.

(FENA/md)