Istraživanje je objavljeno povodom 20. godišnjice proglašenja nezavisnosti Hrvatske i Slovenije od Jugoslavije formirane pod Josipom Brozom Titom nakon Drugog svjetskog rata, piše AFP.

U ratovima koji su uslijedili nakon tih događaja poginulo je 130.000 ljudi, milioni su raseljeni, no, navode u članku, udžbenici iz istorije još uvijek se prepiru oko uzroka i ciljeva brutalnih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu.

 Prenose komentar srpske povjesničarke Dubravke Stojanović koja upozorava da su takvi udžbenici "sporogoruća vatra na kojoj se jako dugo i strpljivo kuha mržnja".

Petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj uče da je vojna operacija "Oluja" kojom je završio rat bila oslobođenje "okupiranog teritorija (od strane Srba) što je pokazalo zavidnu sposobnost hrvatske vojske". Tek usputno spominju da je ta akcija također protjerala mnoge hrvatske Srbe "koji su se uplašili suočavanja s posljedicama zločina koje su počinili", citira AFP.

Srpski udžbenici djecu uče kako je rat u Hrvatskoj završio time što je "hrvatska vojska protjerala više od 220 hiljada Srba".

Isključivo patnja 'naših' i odgovornost 'njihovih'

Razgovarali su s profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu Damirom Agičićem, koji smatra da u regiji nedostaje "multi-perspektivni pogled na nedavnu istoriju".

"Dominantan broj autora današnjih udžbenika piše isključivo o patnjama njihovih nacija (etničkih grupa) i krivnji druge strane", kaže istoričar Agičić.

Slično je i u Bosni i Hercegovini. Hrvatski udžbenici za početak rata uzimaju trenutak kada su "srpske snage započele agresiju na Bosnu". Djeca bosanskih Srba uče kako je "rat vođen između tri nacionalna neprijatelja: Muslimana, Srba i Hrvata".

Analiza nevladine udruge Fond za otvoreno društvo pokazala je da sve tri etničke skupine u Bosni često koriste stereotipe kada opisuju druge dvije skupine:

"Prema tome, Bošnjaci (Muslimani) vide sebe kao utemeljiteljsku naciju Bosne, dok druge dvije skupine (Srbi i Hrvati) su prikazani kao oni koji pokušavaju razrušiti državu".

Ksenofobi, etno-centristi i nacionalisti

Studija je pokazala i kako "Srbi sebe vide kao stalne žrtve", dok se "Hrvati osjećaju diskriminiranim od drugih". Zaključuju kako istorijskii udžbenici na taj način "sprječavaju proces integracije etničkih skupina kao što je ilustrirano u izjavama studenata da 'Bosna postoji samo na papiru'".

Istoričarka Stojanović naglašava kako mlade generacije s takvim udžbenicima odrastaju uz "grozne stereotipe".

"Konzervativniji su po pitanju prošlosti i svojih komšija nego 60-godišnjaci. Veći su ksenofobi, etno-centristi i nacionalisti od onih koji su vodili ratove devedesetih godina", upozorava ona.

AFP/DEPO PORTAL/a.k.