Budući da je posljednjih godina sprovedeno mnogo istraživanja o temi kliničke smrti, odnosno o iskustvima više hiljada ljudi koji su doživjeli iskustva tik do smrti, "Huffington Post" je sakupio nekoliko teorija o ovoj temi, koje su se pojavile tokom nekoliko proteklih godina.
1. Prvo je iskustvo dr. Ebena Aleksandera III., neurohirurga koji je 25 godina predavao na prestižnom Harvardu. Godine 2008. obolio je od rijetkog oblika bakterijskog meningitisa i pao u duboku komu. Nakon nekoliko dana vegetiranja se probudio, a sjećao se da je putovao kroz 'jezgro', gde je upoznao viziju boga.
Probudivši se, shvatio je da postoji još jedna egzistencija izvan ove naše. Naime, mnogi naučnici smatraju da prestankom moždane aktivnosti umire i um/duša. Ali, iskustvo dr. Aleksandera postavlja pitanje: kako je moždano mrtva osoba mogla da doživi duhovno iskustvo?
2. Psihijatar dr. Bruce Greyson smatra da iskustva kliničke smrti dokazuju da um može da funkcioniše i bez fizičkog tijela. Naime, Greyson je proučio više od stotinu iskustava kliničke smrti i izdvojio one koji su to iskustvo opisali kroz osjećaje mira, ljubavi i osjećaja 'napuštanja tjelesnog'.
Iako većina naučnika odbacuje ova iskustva kao halucinacije podstaknute stresom kroz koji prolazi mozak u tom stanju, Grejson tvrdi da ona dokazuju da um može da funkcioniše bez fizičkog tijela.
3. Biocentrist Robert Lanza tvrdi da mi zapravo ne umiremo: budući da su vrijeme i prostor alati pomoću kojih ljudi razumiju svijet oko sebe, i budući da bez svijesti oni ni ne postoje, ni mi zapravo ne umiremo. Smrt ne postoji u bezvremenskom, besprostornom svijetu, tvrdi Lanza.
4. Neurološkinja Wendi Wright vjeruje da su iskustva kliničke smrti samo rezultat ispuštanja endorfina u mozak, tako da kada se ove hemikalije ispuste, mogu se dogoditi različiti tipovi fenomena: osoba može vidjeti svjetlost, osjetiti smirenost ili može osjetiti da je okružena voljenim osobama.
Takve vizije, iako utješne za pojedince, samo su trikovi našeg mozga, tvrdi Wright.
Huffington Post/DEPO PORTAL/a.k.
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook