Pripremio: Đorđe KRAJIŠNIK

Uprkos stalnim pritiscima, te svakodnevnevnom praćenju i špijuniranju Nikola Kašiković je nalazio načina da izvrdava vlastima i jača svoju kulturnu i propagandnu aktivnost. Pri tome Kašiković je, kako po izvorima koje je koristio prilikom pisanju svoje studije o Vili navodi Dejan Đuričković, pokazivao da ima izvanderno razvijen osjećaj za političko taktiziranje i branjenje.

Tačnije, Kašiković je uprkos svim svojim aktivnostima uspio ostati zakonski ne sankcionisan, te ne prekršiti ni jednu zakonsku odredbu koja bi dala povoda austrougarskim vlastima da ga po bilo kom osnovu krivično gone i tuže.

Česta putovanja u Srbiju Vilin urednik je vlastima pravdao razlozima koji se tiču strogo samog časopisa. Dakle, u izvještajima o putovanjima Kašiković je navodio da u Srbiju putuje kako bi naplatio ranija dugovanja pretplatnika, koje je Vila istina imala u Srbiji, te iz razloga širenja kruga čitalaca, samim tim i potencijalnih pretplatnika.

Ipak, vlasti ni najmanje nisu vjerovale Vilinom uredniku, pa s toga ni trenutka nisu skidali oko s njega i neprestano su preko svojih povjerenika kako u BiH, tako i u Srbiji budno motrili svaki njegov korak i potez.

O sumnjama austrougarske vlasti vezanim za Nikolu Kašikovića najbolje svjedoči jedan od izvještaja Vladinog povjerenika za grad Sarajevo u kojem između ostalog stoji: “Na osnovu mnogobrojnih tajnih izvještaja iz ranijih godina može se (...) zaključiti da se stvarni razlog njegovih brojnih putovanja sastojao iz političke misije i da je on bio posrednik između Srbije i ovdašnjih nezadovoljnika.” (1)

Kako Đuričković u svojoj studiji dalje navodi, iz dokumenata koji su ostali iza austrougarskih vlasti, te na osnovu raznih drugih izvještaja i podataka može se zaključiti da su vlasti u velikoj mjeri bile u pravu kada su sumnjale da Kašiković, pored toga što u Srbiju ide kako bi obezbijedio Vilin opstanak i dalje je promovisao, ima u Srbiji i političke veze. To je zapravo iz današnje perspektive gledano potpuno razumljivo. Sasvim je jasno da Bosanska vila, imajući u vidu tadašnji položaj Srba u Bosni i Hercegovini, nije bila osnovana jedino iz razloga popularizacije književnosti putem koje bi se izvršilo podizanje nacionalne svijesti, te izveo Srpski narod u BiH iz mraka nepismenosti ne prosvjećenosti.

Vila je zapravo današnjim rječnikom rečeno imala na umu da angažovanim kulturnim radom, samim tim i radom na popularizaciji pisane riječi među bh. Srbima, izvrši i dalekosežnije političke uticaje, te da pored kulturne obrazbe naroda doprinese i njegovoj političkoj emancipaciji.

“S druge strane, čini se da je blizu istine konstatacija Vladinog povjerenika za grad Sarajevo, iznesena u pomenutom izvještaju Zemaljskoj vladi, da “uopšte nije vjerovati da on ima od ‘Bosanske vile’ tako velike prihode da bi se sam mogao izdržavati i da bi, pored toga, mogao izdržavati petočlanu porodicu, omogućivši, uz to, svakom djetetu vrlo lijepo školovanje”; i da je djelimično primao pomoć iz Srbije, “i to vjerovatno od same srpske vlade.”(2)

Ovaj izvještaj zemaljske vlade o pomoći koju je Vilin urednik vjerovatno primao iz Srbije, i to direktno od tadašnje srpske vlade, ide u prilog činjenici da je Bosanska vila bila shvaćena kao projekat od suštinske važnosti za cijeli srpski narod, ne samo za Srbe u BiH. Dakle, Vila je doživljavana kao jedino slobodno i neokupirano srpsko ostrvo u tadašnjoj okupiranoj BiH koje je po svaku cijenu valjalo braniti i sačuvati od nasrtaja neprijateljski nastrojenog austrougarskog kolonizatora.

Takođe, pored činjenice da je uspostavljao političke veze sa Srbijom poznato je da je Kašiković u okviru tih svojih aktivnosti dobar dio svog rada posvetio i obavještajnom poslu. Pod tim se prije svega podrazumijeva da je u tom period pored putovanja u Beograd i druge srpske gradove održavao redovne kontakte sa srpskim obavještajcima u Bosni i Hercegovini, te da je, ako ništa bar posredno, bio dio tadašnjeg srpskog konzorcija za špijunažu. Njegov zadatak, kako se vidi iz kasnije objavljenih dokumenata, je bio da vlasti u Srbiji obavještava o aktivnostima austorugarskih vlasti u BiH. Stoga je on, održavajući redovne kontakte sa srpskim obavještajcima, često dostavljao dokumente i saznanja koja su se ticala povjerljivih političkih i vojnih aktivnosti okupatorske vlasti.

Iz navdenog se može zaključiti da je Nikola Kašiković u tadašnjem Sarajevu i BiH  bio čovjek od velikog ugleda, te da je posredstvom takvog svog položaja mogao doći u posjed velikog broja veoma važnih političkih i vojnih dokumenata. To samo doprinosi donošenju zaključka o širini i opsegu rada koji je ovaj srpski intelektualac preuzeo na sebe, te svjedoči o veličini njegove misije i podviga u borbi protiv austrougarskog zavojevača.

Do koliko značajnih informacija je zaista mogao doći najbolje pokazuje njegovo pismo koje je uputio vlastima u Srbiji, a koje se tiče grupisanja i organizovanja austrougarske vojske na granici sa Srbijom. U tom pismu Kašiković između ostalog govori o broju vojnika, artireljiji i drugih vojnih arsenala koje austorugarska vojska posjeduje, te navodi pravce kretanja i kote na kojima su smještene neprijateljske trupe.

“Kao što se vidi, Kašiković je, kao društveni radnik, svim svojim bićem, zdušno i bezrezervno, bio predan borbi srpskog naroda u Bosni i Hercegovini protiv okupacionog režima, koji je nastojao da uguši srpsku nacionalnu misao i da joj potkreše krila prekidanjem svih veza sa Srbijom, od koje su Srbi u Bosni I Hercegovini jedino očekivali pomoć”(3)

(BLIN MAGAZIN/tg)

VEZANI TEKSTOVI:

(10) BOSANSKA VILA 1885-1914.: Sukobi Nikole T. Kašikovića sa austorugarskim vlastima (1)

(9) BOSANSKA VILA 1885-1914./NIKOLA T. KAŠIKOVIĆ - SARAJLIJA (2): Radio predano na podrijevanju i rušenju austrougarskog okupatora u BiH
(8) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Nikola T. Kašiković kao urednik 'Bosanske vile' (1)
(7) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Bosanska vila za uređivanja Nikole Šumonje
(6) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Bosanska vila za uređivanja Božidara Nikašinovića
(5) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Prvi broj Bosanske vile (koncept i sadržaj)
(4) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Rad na pokretanju časopisa
(3) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Austrougarska okupacija i njen uticaj na razvoj društvenih i kulturnih prilika u BiH
(2) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: Otvaranje prvih štamparija i pokretanje listova
(1) BOSANSKA VILA 1885.-1914.: BIH neposredno pred austrougarsku okupaciju
MEDIJSKI PROJEKTI: Zašto feljton o časopisu Bosanska vila?