Priredila: Suzana VUKMIR
Procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da od hepatitisa C boluje oko jedan odsto ukupne populacije u BiH, odnosno oko 44 hiljade ljudi, dok je hepatitisom B zaraženo oko dva odsto populacije, odnosno oko 80.000 ljudi. To znači da u našoj zemlji ima preko 100 hiljada oboljelih od hepatitisa B i C, ali je malo otkrivenih, zato što su simptomi izuzetno blagi, te se prisustvo virusa teško otkriva.
Predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa (B18) Zdenko Simonović apeluje na sve koji mogu da pomognu udruženju da nastavi svoje djelovanje. Imaju prostoriju, objasnio je, ali nemaju sredstva za režije, tako da ako ne nađu donatora, prostoriju moraju da vrate Gradu.
- Donaciju za plaćanje režija i troškova imali smo od jedne švajcarske firme, no zbog nekih novih načina poslovanja, nisu u mogućnosti da nas finansiraju, jer su sad postali akcionarsko društvo – objasnio je za BLIN MAGAZIN Simonović.
Konkurisali su, kaže, za udruženje od interesa za Grad Banjaluku i RS, međutim odabrana su druga udruženja koja su po njihovim kriterijumima bitnija.
Ističe da Udruženje „B18“ ima oko 70 članova iz cijele BiH, te da je ovo vrlo bitna stvar za cijelu zajednicu, da to nije samo pitanje oboljelih.
- Međusobno razmjenjujemo iskustva i širimo svijest o tome šta su to hepatitis B i C. U svijetu ima oko 500 miliona oboljelih, što bi značilo da svaka dvanaesta osoba boluje od hepatitisa, a slogan „Da li sam ja broj 12?“ jasno govori o veličini problema, za razliku od HIV-a o čemu se priča na velika zvona, a kojim je zaraženo oko 40 miliona ljudi u svijetu – rekao je, naglasivši da preko 10 i više puta ima oboljelih od hepatitisa B i C nego od HIV-a.
U Republici Srpskoj registrovano je oko 1.000 pacijenata oboljelih od hepetitisa B i C. Simonović pita gdje su ostali.
- To su ljudi koji mogu biti nosioci virusa da ne znaju da ga imaju, mogu biti opasni za okolinu, tako da je to veći problem, jer nenamjerno mogu da inficiraju druge osobe – kaže Simonović, koji je i sam obolio od hepatisa C krajem 1995. godine.
Liječenje ovih opakih bolesti izuzetno je skupo. Pacijenti su sve troškove donedavno snosili sami, no zahvaljujući djelovanju ovog udruženja liječenje je postalo dostupnije svima. Terapije je, priča Zdenko, prije osam – devet godina koštala oko 24.000 KM.
- Nakon dvije godine rada našeg udruženja izborili smo se za to, tako da je sada kompletna dijagnostika, liječenje pacijenata od hepatitisa B i C sad dostupna i besplatna za sve pacijente kojima je potrebna ta terapija – istakao je.
Udruženje oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa (B18) je osnovano 2004. godine i od tada do danas, ističe Simonović, uspješno je djelovalo. No, pita se šta će se desiti sa udruženjem i ogromnom populacijom oboljelih ukoliko ova organizacija od velikog značaja, i za zdrave, i za bolesne, prestane da radi. Članovi su Evropske asocijacije koja broji 24 udruženja iz 19 evropskih država. Članovi su Svjetske hepetitis alijanse, koje broji udruženja iz oko 200 svjetskih država sa svih kontinenata.
|
Kako se zaštiti? Vakcinacija je najefikasnija protiv hepatitisa B. Javite se u Institut za zaštitu zdravlja, kaže Simonović, urade se testovi i ukoliko je osoba negativna, prima vakcinu u tri doze. Vakcinacija košta 18 KM puta tri, a vakcina je izuzetno efikasna i smatra se da je osoba zaštićena za cijeli život. |
| Šta je hepatitis B i C, kako se liječe, kako se sa njima može živjeti? Simonović objašnjava da su to dvije sasvim različite bolesti, dva različita virusa. Zajedničko im je to što oba napadaju jetru i zato se zovu hepatitis. - Hepatitis B je uglavnom polno prenosiva bolest, a hepatitis C rijetko se može dobiti polnim putem, uglavnom se dobija putem krvi, krvnih derivata i slično. To je ugrubo način na koji se prenosi. Kod određenog broja pacijenata oboljelih od hepatitisa C oko 20 do 30 odsto se ne zna na koji način se prenosi – priča Simonović. S obzirom da je riječ o dvjema različitim bolestima, liječe se na različite načine. Simonović podsjeća da je hepatitis C izlječiva bolest u visokom procentu. Hepaptitis B ako uđe u hroničnu fazu, uglavnom se smatra da je neizlječiv, a vakcina protiv ovog hepatitisa od 2001. godine je obavezna. - Vakcinacija je najbolja prevencija od hepatitisa B. Postoji dosta lijekova za liječenje hepatitisa B i dosta su skupi. Na mjesečnom nivou koštaju od 100 KM do nekoliko hiljada KM u zavisnosti od vrste lijeka. Te tablete se piju čitav život – kazao je, dodajući da su određeni lijekovi starije generacije jeftiniji. - Nakon nekoliko godina virus stvara rezistenciju, mutira i prelazi u sasvim drugi oblik, a onda se stvaraju dodatne komplikacije, tako da su lijekovi novije generacije dosta efikasniji, ali su su izuzetno skupi. Pošto postoji oko 50 različitih virusa hepatitisa C, ne postoji vakcina protiv ove bolesti. Što se tiče terapije, genotip jedan je najteži oblik, terapija traje 48 sedmica, a uspjeh liječenja je oko 50 odsto – rekao je. Objašnjava da su genotip dva i tri blaži oblici. Dužina terapije je 24 sedmice, a uspješnost liječenja je oko 90 do 95 odsto. Terapija traje godinu dana, zasniva se na dvojnoj terapiji u vidu injekcija koje se primaju jednom sedmično i tableta koje se piju svaki dan, a cijena na godišnjem nivou je oko 30 hiljada do 40 hiljada maraka. |
(BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook