S dolaskom hladnijih jesenjih dana mnogi građani ponovo razmišljaju o tome kako zagrijati dom, a pritom izbjeći previsoke račune za energente. Jedno od pitanja koje se svake godine iznova postavlja jeste treba li grijanje tokom noći potpuno isključiti ili ga ostaviti uključenim kako se prostorije ne bi previše ohladile. Iako se često može čuti da ponovno zagrijavanje hladnog prostora troši više energije, stručnjaci upozoravaju da stvari nisu baš tako jednostavne.

Britanska organizacija Energy Saving Trust, koja se bavi energetskom efikasnošću i savjetovanjem domaćinstava o smanjenju potrošnje energije, objavila je preporuke o pravilnom korištenju grijanja tokom hladnijeg dijela godine. Njihovi stručnjaci objašnjavaju da ne postoji univerzalno pravilo koje važi za svaku kuću ili stan, jer mnogo toga zavisi od vrste sistema grijanja, izolacije objekta i svakodnevnih navika ukućana.

Za domove koji se zagrijavaju pomoću klasičnog centralnog grijanja s bojlerom, preporuka je prilično jednostavna. Grijanje bi trebalo programirati tako da se uključi otprilike pola sata prije jutarnjeg ustajanja, a isključi oko pola sata prije odlaska na spavanje. Na taj način prostorije će biti ugodne kada su ukućani budni, dok se tokom noći izbjegava nepotrebno zagrijavanje. Stručnjaci naglašavaju da stalno održavanje visoke temperature u takvim sistemima u pravilu povećava potrošnju energije.

Međutim, situacija nije jednaka u domovima koji koriste toplotne pumpe. Za razliku od klasičnih sistema s bojlerom, toplotne pumpe često postižu najbolju efikasnost kada rade duže vrijeme i održavaju relativno ujednačenu temperaturu. Zbog toga njihovo potpuno isključivanje tokom noći ne mora donijeti očekivanu uštedu, a u nekim slučajevima efikasnije je ostaviti sistem uključenim uz odgovarajuće postavke.

Važnu ulogu ima i temperatura na koju je podešen sobni termostat. Energy Saving Trust preporučuje raspon od 18 do 21 stepen Celzijusa kao ravnotežu između ugodnog boravka i racionalne potrošnje energije. Čak i malo smanjenje podešene temperature može utjecati na ukupnu potrošnju tokom sezone grijanja. Naravno, potrebe se razlikuju od domaćinstva do domaćinstva, a posebno treba voditi računa o starijim osobama, maloj djeci i ljudima sa zdravstvenim poteškoćama.

Stručnjaci upozoravaju i na čestu zabludu prema kojoj je grijanje potrebno držati uključenim tokom cijelog dana kako bi se izbjegla velika potrošnja pri ponovnom zagrijavanju prostorija. Kod klasičnih sistema s bojlerom takav pristup uglavnom nije ekonomičniji. Dok se prostor zagrijava, toplina neprestano izlazi kroz zidove, prozore i druge dijelove objekta, pa održavanje temperature i onda kada nikoga nema kod kuće može značiti nepotrebnu potrošnju.

Osim pravilnog podešavanja termostata, na račune za grijanje mogu utjecati i jednostavne navike u domaćinstvu. Naprimjer, radijatori ne bi trebali biti zaklonjeni velikim komadima namještaja ili debelim zavjesama jer to može otežati prijenos topline u prostoriju. Također je korisno provjeriti rade li svi radijatori pravilno te ih, ako je potrebno, odzračiti prije početka intenzivnije sezone grijanja.

Jedna od mogućnosti dodatne uštede jeste i korištenje termostatskih ventila na radijatorima. Oni omogućavaju prilagođavanje temperature pojedinim prostorijama, pa se dnevni boravak ili dječija soba mogu zagrijavati na ugodniju temperaturu, dok hodnik i druge prostorije ne moraju biti jednako topli.

Moderni programabilni termostati dodatno olakšavaju upravljanje grijanjem jer omogućavaju određivanje rasporeda uključivanja i isključivanja prema navikama ukućana.

Ipak, pri pokušajima štednje ne treba zanemariti uslove stanovanja i zdravlje. Pretjerano hlađenje prostorija, posebno u loše izoliranim domovima, može doprinijeti pojavi kondenzacije, vlage i plijesni. Zato je važno pronaći ravnotežu između štednje i održavanja prihvatljive temperature u prostoru.

Zaključak stručnjaka jeste da se kod klasičnog centralnog grijanja uglavnom isplati prilagoditi rad sistema vremenu boravka u domu, dok kod toplotnih pumpi prednost često ima ravnomjerniji rad. Upravo poznavanje vlastitog sistema grijanja može biti prvi korak prema manjim zimskim računima, prenosi Dnevno.hr.

(DEPO PORTAL/af)