Nakon što je javnost zainteresovala informacija Svjetska zdravstvena organizacija o praćenju slučajeva hantavirusnog plućnog sindroma na kruzeru pod nizozemskom zastavom, iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH stižu umirujuće, ali važne upute.
Stručnjaci naglašavaju da hantavirus trenutno ne predstavlja novu niti značajnu prijetnju za opću populaciju u našoj zemlji, gdje se povremeni slučajevi bilježe već decenijama, isključivo kod osoba izloženih glodarima.
Svjetska zdravstvena organizacija prati trenutnu situaciju vezanu za slučajeve hantavirusnog plućnog sindroma (HPS) na kruzeru pod nizozemskom zastavom od 2. maja 2026. godine.
Hantavirus je već decenijama prisutan u Bosni i Hercegovini, slučajevi se povremeno javljaju kod osoba izloženih glodarima, ali trenutno ne predstavlja novu niti značajnu prijetnju za opću populaciju – istakli su u odgovoru za Večernji list iz Službe za epidemiologiju.
Hantavirus je bolest koja se sa zaraženih glodara na ljude najčešće prenosi udisanjem kontaminiranih čestica iz njihovog izmeta, urina ili pljuvačke. Važno je naglasiti da se ova bolest ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. Kako ističu epidemiolozi, najveći rizik ne predstavlja boravak u prirodi, već zatvoreni i zapušteni prostori u kojima su prisutni tragovi glodara.
Najčešće se javlja u ruralnim područjima, a prvi simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i probavne tegobe. Ono što bolest čini opasnom jeste mogućnost naglog pogoršanja stanja koje prati razvoj teških respiratornih problema.
S obzirom na to da ne postoji specifično antivirusno liječenje, terapija je isključivo potporna, pa su pravovremeno prepoznavanje stanja i hospitalizacija ključni faktori jer smrtnost može biti visoka.
Dolaskom toplijeg perioda građani sve više vremena provode na otvorenom, što povećava rizik od kontakta s glodarima. Epidemiolozi zato savjetuju izbjegavanje direktnog kontakta s ovim životinjama i njihovim izlučevinama.
Poseban oprez potreban je prilikom čišćenja zatvorenih i zapuštenih prostora poput podruma, vikendica i štala. Takve objekte prije početka radova potrebno je obavezno temeljito provjetriti, a tokom samog čišćenja preporučuje se korištenje zaštitne opreme kako bi se spriječilo udisanje prašine koja može biti kontaminirana.
Iako trenutna epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini ne nalaže mjere opće uzbune, individualna odgovornost ostaje najbolji način zaštite. Građani trebaju biti svjesni rizika koji nosi boravak u zapuštenim prostorima te se, u slučaju pojave simptoma poput povišene temperature ili otežanog disanja nakon boravka u rizičnom okruženju, odmah javiti ljekaru.
Pravovremena medicinska pomoć i pridržavanje osnovnih higijenskih mjera ključni su za sprečavanje težih posljedica ove bolesti. Ono što je najvažnije kada je riječ o BiH jeste da nema mjesta panici.
Podsjetimo, panika je zavladala u svijetu nakon što su tri osobe preminule, a sumnja se na zarazu hantavirusom kod još nekoliko putnika na kruzeru MV Hondius koji plovi pod nizozemskom zastavom.
Brod, koji je putovao od Argentine prema Zelenortskim Ostrvima, zadržan je ispred tamošnje obale, a putnicima je zabranjen izlazak s broda. O slučaju zaraze na kruzeru istraga je u toku.
(Vecernji.ba/DEPO PORTAL/au)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook