Trgovačke prevare često se temelje na obmanjivanju potrošača kroz lažna obećanja o kvaliteti proizvoda ili usluge kako bi ih se navelo na kupnju. Uobičajeni oblici takvih prevara uključuju prikrivanje stvarnih troškova ili dodatnih naknada, koje kupci često otkriju tek nakon što je transakcija već obavljena.
Kako bi se zaštitili, potrošači trebaju provjeriti vjerodostojnost trgovaca, pažljivo proučiti uvjete kupnje i osloniti se na recenzije drugih korisnika.
A je li vam se ikada dogodilo da se zaputite u trgovinu kako biste kupili samo najosnovnije potrepštine, da biste na izlasku shvatili kako ste napunili puna kolica svakakvim namirnicama i potrepštinama? Ako je vaš odgovor da, postoji mogućnost da ste nasjeli na jedan od brojnih trikova kojima se trgovci koriste kako bi vas natjerali da potrošite više, piše Faktor.
Fora s kolicima
Svježe voće i povrće na ulazu u trgovinu tu je s razlogom, jer se kupnjom u startu kupac potiče da se odvaži potrošiti nešto novca, a ne nezdravu hranu. Trgovci dobro znaju da mnogi roditelji u kupovinu dolaze s djecom, pa se trude da mališanima slastice na policama uvijek budu nadohvat ruke, a za kinder jajima često moraju čučnuti. Još samo da vidimo tu mamu ili tatu koji će se uspjeti izvući bez suza i galame, a da mališanima ne kupe ono što im je zapelo za oko.
Premiještanje robe
Konstantno premještanje robe s jedne police na drugu, kako bi ljudi iznova tražili ono što im treba i usput kupili ono što im nije ni palo na pamet, jedna je od čestih zamki kojima se služe prodavači u cijelom svijetu. Ako ste mislili da su se mlijeko i jaja slučajno našli na kraju dućana, prevarili ste se. Trgovci ove životne potrepštine namjerno stavljaju na kraj kako bi potrošači morali proći kroz cijelu trgovinu kako bi došli do njih i usput bili uhvaćeni kako kupuju nešto što im u tom trenutku možda i ne treba.
Magneti na vagama - teži proizvod
Trgovci često primjenjuju trikove kako bi potaknuli veću potrošnju kod nas.
Prvi trik je pakovanje skupih proizvoda poput pršuta u teži, masniji papir.
Drugi trik je podizanje cijena, a zatim davanje popusta kako bi se stvorio dojam uštede.
Treći trik uključuje korištenje magneta na vagama na tržnicama kako bi se izmjerila veća težina proizvoda.
Trikove povrđuju i istraživanja naučnika
Kupci vole misliti da su jako lukavi i da znaju prepoznati dobru priliku. Ali trgovci su uvijek korak ispred i vrlo uspješno koriste čitav arsenal trikova kako bi vas naveli da kupite više i platite skuplje.
Tako istraživanje američke organizacije Consumers’ Checkbook koja već gotovo pola stoljeća prati stvarne cijene u trgovinama, pokazuje da su sniženja uglavnom iluzija.
U 21 od 24 analizirana lanca, akcijske cijene bile su trajne. Dakle, "redovna" cijena nije ni postojala.
Iluzija popusta
Stalna sniženja stvaraju osjećaj hitnosti - kupi sad jer sutra će biti skuplje. No, sutra će biti ista cijena, samo pod drugim nazivom.
Umjesto akcije, bit će to jesenja rasprodaja ili zimski popust. Isti proizvod, ista cijena, nova etiketa. A ako na etiketi piše "minus 60 posto, ko bi uopće gubio vrijeme na poređenje s cijenama u drugim trgovinama? Trgovci vas žele odvratiti od racionalnog uspoređivanja.
Lažne redovne cijene i umjetna nestašica
Trgovci znaju da vas psihološki privlači osjećaj da ste uhvatili dobru priliku. Zato stavljaju prekrižene cijene i upozorenja poput "posljednji primjerak" ili "niske zalihe". U stvarnosti, robe ima koliko hoćete. Taj osjećaj hitnosti dodatno pojačavaju "posebne ponude" za "posebne kupce" jer ste roditelj, penzioner, dugogodišnji član. Dovoljno da povjerujete da ste privilegovani, a zapravo ste samo još jedan kupac u planu prodaje.
Probni periodi i skriveni troškovi
Besplatni probni mjesec, prvi mjesec za pola cijene, "bez obaveze", a onda, prije nego što primijetite, pretplata skače. Na isti način banke, operateri i kartičarske kuće računaju na vašu inertnost, na to da nećete provjeravati stare ugovore ni preplaćene usluge. Slično vrijedi i za putovanja. Stranice za rezervacije često ne prikazuju pune cijene smještaja. Tek kad dođete do plaćanja, iskoče obavezne naknade i resorz free.
Cijene koje "zvuče" jeftinije
Cijena od 9,99 konvertibilnih maraka nije niža od 10 maraka, ali vaš mozak misli da jest.
Jer najviše pažnje pridajemo prvoj cifri s lijeva. Isti trik koristi i nasumično zaokruživanje cijena - 328,46 djeluje kao matematički precizno izračunata najniža moguća cijena, a ne kao psihološki mamac.
Ni grupne cijene nisu bezazlene, naprimjer "4 za 10 maraka" zvuči kao popust, iako komad zapravo košta isto kao i jedan po 2,50. No ko će to računati dok gura kolica?
Kad trošak nije "stvaran" novac
Plaćanje aplikacijom, karticom, poklon-bonom ili virtuelnim računom umanjuje osjećaj da trošite. Isto načelo vrijedi i za kockarnice s plastičnim žetonima. Kad ne vidite novčanice, ne osjećate gubitak. Gift kartice dodatno učvršćuju vezu s određenim brendom. I što je najbolje za trgovce, milijarde eura godišnje ostanu neiskorištene jer na kartice jednostavno zaboravimo.
Nema tajne formule. Ako želite dobar deal, jedino što pomaže je uporediti cijene. Sve ostalo je igra u kojoj su pravila napisali oni koji žele da kupite još samo jednu stvar koja vam, uglavnom, ne treba.
(DEPO PORTAL/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook