Nakon što je Sud BiH u odgovoru na upit Raporta potvrdio da pravne posljedice presude Miloradu Dodiku podrazumijevaju i zabranu obavljanja dužnosti predsjednika SNSD-a, po sili zakona, sada se otvaraju nova pitanja.

Prije svega kako je onda Centralna izborna komisija BiH ovjerila prijavu SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima u RS s potpisom Milorada Dodika?

Nejasno je i kako je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH tu odluku CIK-a potvrdilo odbijajući žalbu Nebojše Vukanovića, na to što je presuđeni Dodik kojeg 'kače' i pravne posljedice presude potpisao kao predsjednik SNSD-a tu prijavu.

Podsjećamo, iz CIK-a BiH, i to šest članova Komisije koji su bili za ovjeru SNSD-a s Dodikovim potpisom, pravdali su takve stavove s time da su oni iz Osnovnog suda u Banja Luci, gdje je registriran SNSD kao politička stranka, dobili potvrdu da je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a.

Za šest članova CIK-a to je bilo dovoljno da opečate SNSD-ovu prijavu. Uzalud je član CIK-a Suad Arnautović, koji je jedini bio protiv ovjere SNSD-a s Dodikovim potpisom, objašnjavao da prema pravnim posljedicama presude Milroadu Dodiku, on ne može više biti predsjednik SNSD-a i da ta prijava po njegovom mišljenju s Dodikovim potpisom ne može biti ovjerena.

Šta će uraditi CIK?

Sada je Sud BiH, koji je jedina adresa s koje je moglo doći tumačenje o tome koje sve posljedice presude Dodik trpi, potvrdio da Dodik ne može biti ni predsjednik političke stranke, jer je to službena dužnost u okviru pravnog lica, a njemu je zabranjeno bilo kakvo službeno djelovanje.

Veoma je važno što je Sud BiH u odgovoru Raportu naveo da Dodik ne može biti na čelu političke stranke iz bilo kojih izvora da se ona finansira.

Znači, prestanak službene dužnosti na poziciji predsjednika SNSD-a nema nikakve veze ni s tim što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ukinuo finansiranje SNSD-a iz budžeta što su neki tumačili na način da je Schmidt na taj način spasio Dodiku poziciju čelnika SNSD-a.

Sad smo vidjeli da Sud BiH pravne posljedice presude ne dovodi u vezu s izvorom finasiranja stranke i sve da je Schmidt svojim potezom bio u misiji spašavanja Dodika, to nije obavezujuće za one koji trebaju provesti presudu i njene posljedice.

S druge strane, CIK BiH se proglasio nenadležnim za to da odlučuje ko je na čelu SNSD-a sve dok pred sobom imaju potvrdu registracionog suda, u ovom slučaju Osnovnog suda u Banjoj Luci da je Dodik predsjednik te stranke što je za njih bilo dovoljno da ovjere učešće SNSD-a na izborima s Dodikovim potpisom.

Sada proizilazi da je CIK BiH od Osnovnog suda u Banjoj Luci tražio podatak ko je predsjednik SNSD-a, da su im iz tog suda odgovorili da je Milorad Dodik i CIK BiH, odnosno njegovih šest članova su to prihvatili zdravo za gotovo i bez dodatnih pitanja.

Međutim, imajući u vidu da je Sud BiH u odgovoru Raportu odnosno tumačenju pravnih posljedica presude naveo i to da je CIK BiH u obrazloženju odluke o prestanku mandata Miloradu Dodiku, pored ostalog naveo i da su od Suda BiH uz presudu dobili i akt o pravnim posljedicama presude koje su taksativno pobrojali, sada traži i da se osvijetli i ta činjenica.

Ako je CIK BiH bio nadležan da samo provede presudu iz koje je proizašlo oduzimanje mandata Dodiku, zašto je u obrazloženju te odluke naveo i pravne posljedice presude?

Je li CIK BiH trebao od Osnovnog suda u Banjoj Luci tražiti informaciju o tome jesu li oni upoznati s pravnim posljedicama presude Miloradu Dodiku i je li CIK BiH imao obavezu da osigura usklađenost registra političkih subjekata sa zakonskim posljedicama presude Suda BiH?

Hoće li Sud ujednačiti mišljenja o presudi Dodiku

Ako je kompletnom CIK-u BiH, za njegovih sedam članova bilo poznato da iz presude na osnovu koje su oni oduzeli mandat Miloradu Dodiku proizilaze i druge pravne posljedice presude i čak su to naveli u obrazloženju svoje odluke, znači li to da su onda na te činjenice, njih šest u CIK-u, osim Suada Arnautovića ‘zažmirili’ kada su dobili ‘potvrdu’ iz Osnovnog suda u Banja Luci da je Dodik predsjednik i napravili se da tu nema drugih, vanrednih okolnosti i da takvu potvrdu trebaju uvažiti kao i potvrde za sve ostale stranke.

Znači, suštinsko pitanje je je li CIK BiH bio u obavezi da se bavi i provedbom pravnih posljedica presude, ali da je to njegovih šest članova ili namjerno ili pod nečijim pritiskom izbjeglo.

Rasvijetliti slučaj do kraja

Raport saznaje da će se ovo pitanje potencirati za raspravu i u Predstavničkom domu PSBiH i CIK BiH sada može očekivati mnogo neugodnih pitanja, koja i jesu neophodna da se ova situacija razriješi.

S druge strane, upitna je i odluka Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH od prošlog petka s kojom su oni odbili žalbu Nebojše Vukanovića na odluku CIK BiH da ovjeri učešće SNSD-a na prijevremenim izborima u RS uz Dodikov potpis.

Raport je već pisao o naklonosti dijela sudija u tom odjeljenju prema Dodiku.

Iako je Sud BiH u saopćenju od subote naveo da je riječ o rješenju koje ‘predstavlja odgovor na trenutno faktičko stanje prema kojem osuđeni Milorad Dodik ima svojstvo predsjednika političke stranke koju predstavlja, sve dok je u svojstvu lica ovlaštenog za zastupanje citiranog političkog subjekta, upisan u sudski registar’, imajući u vidu posljednje tumačenje iz Suda za Raport o pravnim posljedicama presude Dodiku i ovakva odluka i rješenje su upitni.

Pogotovo, jer je i u subotnjem saopćenju Sud BiH podsjetio da je CIK-u BiH dostavio 1. augusta akt i o pravnim posljedicama presude na izvršenje i evidentiranje kao ‘nadležnom organu za regulaciju i nadzor izbornog procesa u BiH kako u pogledu izrečene mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, tako i u pogledu pravnih posljedica osude koje nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti odluke, s obzirom na činjenicu da je osuđeni Milorad Dodik, pored funkcije predsjednika RS, i predsjednik političkog subjekta SNSD‘.

Ovo je jasna implikacija da je Sud BiH imao od CIK-a očekivanja da provede i pravne posljedice presude koje se odnose na Dodikov status stranačkog predsjednika.

Međutim, iako je razriješena dilema može li Dodik ili ne može biti predsjednik SNSD-a, a ne može, evidentno je da je tumačenje Suda BiH trebalo doći mnogo ranije što bi sigurno preveniralo brojne posljedice.

Kako u vezi s odbijanjem žalbe Nebojše Vukanovića, tako i sad već upitnog djelovanja CIK-a, odnosno njegovih šest članova, koji je na sebe navukao sumnju da je djelovao u korist Milorada Dodika.

I o tome će u narednom periodu, kako je nezvanično potvrđeno iz nekoliko političkih stranka Raportu. biti razmatrani naredni koraci, a ne isključuju se ni krivične prijave protiv članova CIK-a, kako bi se ovaj slučaj do kraja rasvijetlio.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)