U sarajevskoj Vijećnici, u organizaciji Centra kulturnih aktivnosti Charlama zajedno sa partnerima, održana je bh. premijera dokumentarnog filma "Posljednja YU Dokumenta" Jasmina Durakovića.

Dugometražni dokumentarni film "Posljednja YU dokumenta" je priča o "YU dokumentima", umjetničkom projektu izniklom na sarajevskoj sceni ‘80-ih godina prošlog stoljeća - od serije malih izložbi do velikog bijenala održanog u Skenderiji 1987. i 1989. godine.

- Pa kao neko ko je radio s nekim od učesnika tog projekta, mislim prije svega na Aleksandra Sašu Bukvića i Jusufa Hadžifejzovića, u jednom trenutku sam shvatio da mi zapravo imamo jako malo infromacija o tom događaju danas, a radi se o jednom od najvećih događaja koje su obilježile 80-te u Sarajevu. To je bio kulturno-umjetnički projekat koji je izbacio Sarajevo na mapu umjetničkih tendencija tadašnje Jugoslavije i nesumnjivo najveći događaj koji se tada dešavao. To je bilo vrijeme kad su ljudi u Sarajevu vjerovali da mogu da urade sve pa i veliko bijenale suvremene umjetnosti. Takvih priča ima još u Sarajevu, a ovo je jedna od najvećih. Druga stvar je što sam ja htio da napravim priču i o ljudima koji su sve stvarali, a to su dvojica velikih umjetnika Bukvić i Hadžifejzović, tako da je ovaj film i posveta tom vremenu, tom događaju, ali i tim umjetnicima", naveo je Duraković.

Film je nastao u produkciji CKA Charlama i DEPO-a, a svoju svjetsku premijeru imao je ove godine na Martovskom festivalu dokumentarnog i kratkog filma u Beogradu.

- Drago mi je da je Jasmin napravio ovaj film i da će ostati zabilježeno. Prije 40 godina smo to radili, toliko ispred vremena u Bosni i Hercegovini - bio je kratak Hadžifejzović.

Napomenut ćemo da se Aleksandar Saša Bukvić razbolio i preminuo prije završetka snimanja filma.

Nakon premijere filma, u Klubu Collegium Artisticum otvorena je izložba likovnih i vizualnih umjetnika Hamzalije Muhića, Bojana Stojčića, Kasje Jerlagić i Danila Krese. Kustos izložbe je Jusuf Hadžifejzović, jedan od osnivača "YU dokumenata", dok je sam koncept izložbe isti kao prije 40 godina. Tako će radovi izabranih umjetnika biti postavljeni na zid Kluba Collegium Artisticum i povezivati aktuelnu scenu sa tradicijiom.