Naleti vozila na divljač u zadnje vrijeme prilično su česta pojava u našoj zemlji. Najčešća pitanja koja se postavljaju u ovom slučaju jesu ko je kriv za pričinjenu štetu i kome se obratiti za pomoć.

Problemi nastaju jer navedena tematika nije obrađena Zakonom o sigurnosti prometa na cestama BiH, kao ni Zakonom o cestama Federacije BiH potvrđeno je za Akta.ba iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Ipak postoje određene odredbe i članovi u okviru Zakona o cestama FBiH koji jasno navode ko snosi odgovornost ukoliko dođe do štete na vozilu u naletu na divljač.

Harun Kadić, iz odjela šteta Sarajevo osiguranja za Akta.ba je kazao, da je odgovornosti za naknadu šteta u zadnje vrijeme vrlo aktuelna jer smo svi svjedoci učestalosti nastanka ovakvih šteta.    
 

- U okviru svoje osiguravateljske djelatnosti naša osiguravajuća kuća kroz određene vrste osiguranja, susreće se sa štetama nastalim na vozilima od strane životinja ne isključivo divljači, na autocesti. U ovom slučaju naknada šteta prvenstveno je regulisana odredbama Zakona o cestama FBiH (“Službene novine FBiH”, br.12/10, 16/10 i 66/13) i to čl.20 – ukoliko se utvrdi da je šteta nastala usljed nedostataka na cesti, naknadu štete pruža upravitelj ceste tj. konkretno JP Autoceste FBiH - govori Kadić.

Ovakvo shvatanje proizilazi iz činjenice da je autoput, shodno pozitivnim pravnim propisima, posebno projektovana i izgrađena javna cesta te konkretno je i ograđena zaštitnom ogradom pa pojava životinja na takvoj cesti je okolnost koja bi se smatrala nedostatkom.

PROPISANE NADLEŽNOSTI

Članom 13. Zakon o cestama propisana je nadležnost pojedinih lica i ustanova za pojedine vrste cesta. Član 52. ovog Zakona navodi se da se pod zaštitom javnih cesta u smislu ovog Zakona podrazumijeva između ostaloga i zaštita od nekontrolisanog izlaska većeg broja ljudi, djece, te stoke i divljači na cestu.

Kada su ovakve štete u pitanju, a sve zbog nepoznavanja odgovornosti, dolazi do toga da se prvo govori da su za štete odgovorna lovačka udruženja, što je potpuno neispravno.

Ono što je poznato jeste da je lovačko društvo koje je korisnik lovišta ima dužnost da obezbijedi sredstva za nadoknadu šteta koje počini divljač u skladu sa Zakonom o lovstvu FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj: 4/06, 8/10 i 81/14).

Iz Saveza lovačkih organizacija u BiH (SLOBIH) su nam kazali da lovačko društvo-korisnik lovišta odgovara za štetu koju divljač čini na vodama i zemljištima na kojima se nalazi lovište član 68. Zakona o lovstvu FBiH.

Isti Zakon navodi da u lovište ne spadaju javni putevi član 6. Zakona o lovstvu FBiH, čime bi se odgovornost za navedene štete u ovom slučaju trebala prebaciti na druge odgovorne osobe, a i to samo u slučaju kada vozač nije kriv za udes.

Ovo podrazumijeva da je vozač koji je svojim vozilom ostvario kontakt sa divljači vozio u skladu sa saobraćajnim znakovima koji se nalaze na putu, te da, uslovno rečeno, nije kriv za nesreću.

Vožnja iznad ograničenja, neoprezna vožnja gdje postoji znak “Divljač na putu” kao i vožnja pod utjecajem opojnih sredstava samo su neki od razloga zašto se dešavaju takvi udesi.

- Isključivost u nadležnosti za štetu u lovištu iskazuje i član 70. Zakona o lovstvu FBiH gdje se navodi - “Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni preduzeo propisane mjere zaštite" - Ne treba zaboraviti spomenuti ni činjenicu da se kod nas desio problem sa izgradnjom autoputeva gdje je primjetan hroničan nedostatak umjetnih prelaza koji su u zapadnim zemljama napravljeni za potrebe migracije divljači. Jedan ovakav imamo u Zenici, umjetni tunel Klopče, dok se isto nije napravilo na dionici Visoko-Kakanj gdje redovno stradava divljač - kazali su iz SLOBIH.

Više informacija saznajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)