Piše: Fikret Mehović

(stručnjak za globalnu sigurnost)

Erdogan je veoma praktično odgovorio na upozorenje koje je izrekao vizionar i osnivač pokreta Milli Goruš, rahmetli Necmettin Erbakan, kada je dvadeset godina prije početka rata u Siriji rekao da jednog dana kada počnu nemiri u Siriji, budite sigurni da Sirija je samo sredstvo a Turska krajnji cilj. Od tada počinje i nužno približavanje Turske Rusiji, jedan historijski zaokret od Zapada, iako Rusija nikada nije imala problema sa stvaranjem kurdske države na Bliskom Istoku. Kurdi su u svojoj dugogodišnjoj historiji više puta ratovali za Rusiju protiv Osmanlijskog i Perzijskog carstva. Nažalost, Kurdi i danas ratuju za druge da bi dobili državu, međutim ovaj put imaju jakog saveznika.

Upravo je Erbakan, kao Erdoganov politički mentor, jedini mogao ostaviti njemu nešto u amanet. A što se tiče Bosne i Hercegovini, koju je Erbakan na svaki način podržavao sukobljavajući se tada s tvrdim sekularnim vojnim vrhom Turske, Erdogan je nastavio Erbakanovim putem i stvorio moćnu i uticajnu Tursku koja je ključni igrač, ne samo na prostoru koji pokriva, a Turska ima jedan od najvažnijih geostrateških pozicija na svijetu, već i u zapadnoj Europi i Aziji. 

Meka moć u diplomatiji je veoma moćno sredstvo privlačenja drugih da slijede vaš pravac. Meka moć je moć kulture, a danas sve više ekonomskog investiranja u jednu zemlju. SAD su veoma vješto koristile meku moć, posebno u periodu Hladnog rata, poslije kojeg meka moć gubi na značaju, bar za SAD. Mnogi mrze SAD, ali nemaju problem s koka kolom, hamburgerima i holivudskim filmovima. Turska meka moć je veoma prisutna uglavnom u zemljama bivšeg SSSR gdje se nalaze turkofone države i preko kojih Turska pokušava ostvariti jak utjecaj u centralnoj Aziji. Istovremeno, ove zemlje posjeduju velike rezerve prirodnog gasa i nafte. Također, na prostorima Balkana posebno u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Albaniji turska meka moć je pristuna zbog kulturne sličnosti i historijskih veza. Ove zemlje spadaju pod osmanlijsku ostavštinu.

Republika Turska pod mentorstvom Erdogana je otvorila 23 fabrike u Srbiji. Nijednu u regionu Sandžaka, dok neki njezini investitori bježe iz Bosne i ostavljaju ogromne dugove. U Kosovu Turska je uložila u autoput koji povezuje Kosovo i Albaniju, ali najmanje u samoodrživost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije Kosova. Zbog ovih fabrika Erdogan je veoma drag i rado viđen gost u Beogradu. Na ovaj način Turska ostvaruje uticaj na režim u Beogradu s ciljem pronalaženja mirnih rješenja za nagomilane probleme među zemljama bivše SFRJ. Turska s Erdoganom na čelu igra veoma konstruktivnu ulogu u mirovnoj misiji na Balkanu. Istovremeno, Turska poštuje međunarodno pravo. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u svojem obraćanju videopozivom u sklopu samita platforme za Krim je jasno i nedvosmisleno poručio kako smatra da Krim u potpunosti pripada Ukrajini. 

Zašto nema više investicija na područjima gdje žive Bošnjaci i Albanci je jednim velikim djelom kriva i domaća politika koja je komplikovanim zakonima i administrativnim procedurama odbila mnoge investitore. Premda još ne znamo šta će točno biti od projekta autoput Beograd-Sarajevo koji je inicijativa Republike Turske i koji Turska u značajnoj mjeri finansira. Nadamo se da će realizacija projekta uskoro početi i povezati dva velika grada čime Turska želi zbližiti njezine narode i ekonomski ojačati ove zemlje. 

Turska može omogućiti da se Bosna i Hercegovina autoputom poveže s Sandžakom, Kosovom i Albanijom. Bošnjaci i Albanci imaju istu tešku i krvavu prošlost, međutim ekonomskim povezivanjem mogu imati blistavu budućnost. Mislim da je pravo vrijeme da se javno govori o projektu autoputa Sarajevo, Novi Pazar, Priština i luka Drač u Albaniji. Na ovaj način može se stvoriti jedna nova ekonomska veza sa svijetom i ekonomski oživjeti ovi prostori. Kako bi zli starci iz Srpske akademije nauka i umjetnosti rekli - “Zelena transferzala”.

Ovaj dio Zapadnog Balkana mogao je biti zelen, ali ne samo od muslimana već i od američkih dolara koji bi dolazili legalnim poslovima, dali nadu mladima da ima života na ovim prostorima kroz stvaranje mnogih radnih mjesta. Na isti način bi se i turistički potencijali ovih prostora, koji su zaista veliki, otvorili prema stranim posjetiteljima. 

(DEPO PORTAL/md)