Iznenadni i veliki šok pandemije koronavirusa i mjere zatvaranja sa ciljem njenog suzbijanja doveli su do ozbiljnog pada globalne ekonomije. Prema prognozama Svjetske banke, ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2%.[1] To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, saopštila je Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).

Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za 7% u 2020. godini. Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5%, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje šezdeset godina. Očekuje se pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6%, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.

Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala.

„Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova,” kazala je potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, finansije i institucije, Ceyla Pazarbasioglu. „Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću.”

Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2% u 2021. godini, odnosno na 3,9% za napredne ekonomije i 4,6% za EMDE. Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza. Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak 8% ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad 1%, sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro 5% ove godine.

Prognozira se da će ekonomija SAD ove godine doživjeti pad za 6,1%, kao odraz poremećaja koji se dovode u vezu sa mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom. Očekuje se pad proizvodnje u euro-području za 9,1% u 2020. godini, pošto je aktivnost bila teško pogođena širenjem bolesti. Očekuje se pad ekonomije Japana za 6,1%, budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.

„Recesija uzrokovana COVID-19 je jedinstvena u više aspekata i vjerovatno će biti najdublja recesija u naprednim ekonomijama od Drugog svjetskog rata i prvi pad proizvodnje u novim i ekonomijama u razvoju u najmanje šest decenija,” kazao je direktor grupe za izglede u Svjetskoj banci Ayhan Kose. „Aktuelna epizoda je već dovela do daleko najbržih i najvećih do sada zabilježenih padova globalnih prognoza rasta. Ako se možemo ravnati prema prošlosti, moguće je da dođe do daljeg pada rasta, što podrazumijeva da će kreatori politika možda morati da budu spremni da primjene dodatne mjere da podrže aktivnost.”

Analitički djelovi iz ovog izdanja Global Economic Prospects bave se ključnim aspektima ovog istorijskog ekonomskog šoka:

·         Koliko će biti duboka recesija izazvana COVID-19? Istraživanje koje obuhvata 183 ekonomije i period 1870-2021. sagledava globalnu recesiju sa istorijskog stanovišta.

·         Scenariji mogućih ishoda na planu rasta: Kratkoročne projekcije rasta podliježu neuobičajenom stepenu nesgurnosti; ispituju se alternativni scenariji.

·         Na koji način neformalnost pogoršava efekte pandemije? Zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije vjerovatno će biti gore u zemljama u kojima je u velikoj mjeri zastupljena neformalnost.

·         Izgledi za zemlje sa niskim nivoom dohotka: Pandemija uzima danak od najsiromašnijih zemalja, na planu ljudskih resursa i ekonomije.

·         Regionalne makroekonomske posljedice: Svaki region se suočava sa sopstvenim ranjivostima na pandemiju i s njom povezanu krizu.

·         Uticaj na globalne lance vrijednosti: Poremećaji globalnih lanaca vrijednosti mogu da pojačaju udare pandemije na trgovinu, proizvodnju i finansijska tržišta.

·         Trajne posljedice pandemije: Kod dubokih recesija postoji vjerovatnoća da nanesu dugoročnu štetu investicijama, da pogode ljudski kapital zbog nezaposlenosti i da pokrenu povlačenje iz globalnih trgovinskih i nabavnih veza (objavljeno 2. juna).

·         Niže cijene nafte: Niske cijene nafte, koje su rezultat nezabilježenog pada potražnje, vjerovatno neće zaštititi od efekata pandemije, ali mogu pružiti određenu podršku tokom oporavka (objavljeno 2. juna).

Pandemija naglašava hitnu potrebu za djelovanjem na planu zdravstvenih i ekonomskih politika, uključujući globalnu saradnju, kako bi se ublažile posljedice, zaštitile ranjive populacije i ojačali kapaciteti zemlje za sprečavanje i rješavanje sličnih događaja u budućnosti. Od ključnog je značaja za nova tržišta i ekonomije u razvoju, koji su posebno ranjivi, da ojačaju sisteme javnog zdravstva, rješavaju izazove neformalnosti i ograničenih zaštitinih mehanizama i sprovedu reforme u cilju generisanja snažnog i održivog rasta nakon što kriza prođe.

Ukoliko efekti pandemije potraju, nova tržišta i ekonomije u razvoju koje imaju fiskalni prostor i povoljne uslove finansiranja mogle bi razmotriti dodatne podsticaje. To bi trebalo da prate mjere kojima se pomaže kredibilno vraćanje srednjoročne fiskalne održivosti, uključujući mjere kojima se jača fiskalni okvir, unapređuje prikupljanje domaćih prihoda i efikasnost potrošnje, te povećava fiskalna i transparentnost u pogledu duga. Transparentnost svih finansijskih obaveza države, instrumenata koji su slični dugu i investicija predstavlja ključni korak u stvaranju privlačne investicione klime i mogla bi ostvariti značajan napredak ove godine, stoji u izvještaju Svjetske banke.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)