Paradoks prevencije

Glavnom njemačkom virologu prijete smrću: Intenzivne njege su nam poluprazne, za mnoge sam negativac...

Nedjeljni magazin27.04.20, 16:19h

Glavnom njemačkom virologu prijete smrću: Intenzivne njege su nam poluprazne, za mnoge sam negativac...
A do “imuniteta krda” proći će još dosta vremena, ističe gospodin Drosten, jer za to je potrebno da 60-70 posto populacije ima virusna antitijela dok rezultati testova pokazuju da smo u Evropi i SAD-u još uvijek na jednoznamenkastim brojkama

 

Christian Drosten, koji upravlja Institutom za virusologiju u Berlinskoj bolnici Charité, bio je jedan od onih koji su identificirali virus Sars 2003. godine. Kao voditelj referentnog laboratorija za koronaviruse njemačkog javnozdravstvenog instituta, postao je vladin ključni stručnjak za srodni virus koji uzrokuje trenutnu pandemiju.

 

U ekskluzivnom intervjuu za britanski The Guardian navodi da su klinike za intenzivnu njegu u Njemačkoj poluprazne zašto što su rano i široko započeli dijagnostiku i zaustavili epidemiju, preciznije “doveli reprodukcijski broj (ključnu mjeru za širenje virusa) ispod 1.

 

Sada se uspostavio, kako ga ja nazivam, “paradoks prevencije”. Navodi da su ljudi tvrdili da je vlada pretjerano reagirala. I zabrinut je da bi zbog pritiska javnost moglo doći do prebrzih reakcija u ublažavanju mjera na razini saveznih država što bi dovelo do rasta reprodukcijskog broja i onoga što ga najviše brine, drugog vala zaraze.

 

Na pitanje bi li nastavak izolacije iskorijenio zarazu, dr. Drosten odgovara:

 

- U Njemačkoj postoji skupina zagovornika produženja izolacije. Oni smatraju da bi se time reprodukcijski broj spustio ispod 0,2 i sklon sam podržati ih. Ali, još nisam u potpunosti siguran. Reprodukcijski broj je samo prosjek, indikator. Ne govori ništa o džepovima visoke prevalencije, poput domova starijih građana, gdje će duže trajati iskorjenjivanje bolesti i gdje bismo mogli vidjeti brzu obnovu zaraze, čak i ako se izolacija produži.

 

Praćenje kontakata

 

Njemački virusolog ističe da bi ograničavanje obnove zaraze moglo ostvariti samo praćenjem ljudskih kontakata.

 

- Sada imamo dokaze da se gotovo polovica infekcija realizira prije nego što osoba koja prenosi zarazu razvije simptome - a ljudi su zarazni dva dana prije toga. To znači da su tragači za kontaktima, koji rade s pacijentima kako bi identificirali one koji su bili izloženi, u trci s vremenom. Potrebna im je pomoć da uhvate sve potencijalno izložene što prije je moguće - a to će zahtijevati elektroničko praćenje kontakata”.

 

A do “imuniteta krda” proći će još dosta vremena, ističe gospodin Drosten, jer za to je potrebno da 60-70 posto populacije ima virusna antitijela dok rezultati testova pokazuju da smo u Evropi i SAD-u još uvijek na jednoznamenkastim brojkama.

 

- Problem je što testovi nisu pouzdani zbog lažnih pozitivnih. Nije riječ samo o imunitetu krda. On pretpostavlja potpuno miješanje stanovništva, ali postoje razlozi - koji su djelomično povezani s društvenim mrežama koje ljudi stvaraju - zašto se cjelokupna populacije ni u jednom trenutku ne može zaraziti. Mreže se mijenjaju i novi su ljudi izloženi virusu. Tako se mogu potaknuti valovi infekcije. Drugi čimbenik koji bi mogao utjecati na imunitet krda je da li drugi koronavirusi - primjerice oni koji uzrokuju prehladu - nude zaštitu protiv ovog. Ne znamo, ali moguće je”.

 

Ne može svako testirati sve

 

Dr. Drosten nije siguran bi li sve zemlje mogle testirati baš svakog stanovnika.

 

- Čak i u Njemačkoj, s našim ogromnim kapacitetom testiranja i većinom usmjerenim prema ljudima koji prijavljuju simptome, nismo imali stopu pozitivnosti iznad 8%. Stoga mislim da bi ciljano testiranje moglo biti najbolje, za ljude koji su stvarno ranjivi - osoblje u bolnicama i domovima za starije, primjerice. To još nije u potpunosti provedeno čak ni u Njemačkoj, iako se tome približavamo. Drugi bi cilj trebali biti pacijenti u prvom tjednu simptoma, posebno stariji koji u ovom trenutku prekasno dolaze u bolnicu - kad su im usne već plave i trebaju intubaciju. Trebamo sistem nadzora kako bismo redovito uzorkovali stanovništvo i pratili razvoj broja reprodukcije”.

 

Njemački virusolog priznaje da se još uvijek ne zna dovoljno o sezonalnosti virusa te navodi da su na Harvardu zaključili da bi mogao oslabiti tokom ljeta, ali da će učinak biti malen. Vjeruje također da je pandemije počela u Kini. Ali, ne smatra da je zaraza krenula s otvorene tržnice u Wuhanu.

 

- Vjerovatnije je da je počela tamo gdje je životinja - domaćin posrednik - uzgajana.

 

Ne smatra ljuskavca (pangolin) domaćinom posrednikom. Podsjeća da se u literaturi o SARS-u navodi da je virus pronađen kod mačaka cibetki, ali i kod kunopsa (racoon dog).

 

- To su mediji previdjeli. Kunopsi su masovna industrija u Kini, uzgajaju se na farmama i hvataju u divljini zbog krzna. Da mi je neko dao nekoliko stotina hiljada dolara i besplatan pristup Kini da pronađem izvor virusa, tražio bih na mjestima gdje se uzgajaju kunopsi.

 

Nulti pacijent

 

Na pitanje hoće li biti korisno identificirati nultog pacijenta, prvog čovjeka zaraženog ovim virusom, dr. Drosten rezolutno odgovara - Ne. “Nulti pacijent je gotovo sigurno zaražen virusom koji je vrlo sličan prvim sekvencioniranim virusima. Mislim da se čak ne bi moglo tvrditi da će nam to pomoći u sprječavanju budućih pandemija koronavirusa, jer će čovječanstvo biti imuno na sljedeći koronavirus povezan sa SARS-om zato što je bilo izloženo ovom. Ostali koronavirusi bi mogli predstavljati prijetnju, a glavni je kandidat virus respiratornog sindroma na Bliskom istoku (Mers). Ali, da bismo razumjeli tu prijetnju moramo proučiti kako se Mers virusi razvijaju u devama na Bliskom Istoku”.

 

Njemački virusolog zatim navodi kako su koronavirusi skloni prebacivanju s jednog na drugog domaćina kad za to postoji prilika. “Takve mogućnosti stvaramo kroz naše neprirodno korištenje životinja - stoku. Uzgajane životinje su izložene divljim životinjama, drže se u velikim skupinama koje mogu pojačati virus, a ljudi imaju s njima imaju intenzivan kontakt - primjerice konzumiranjem mesa - tako da sigurno predstavljaju moguću putanju nastanka koronavirusa. Deve na Bliskom istoku smatraju stokom, a one su domaćin virusa Mers kao i ljudskog koronavirusa 229E - jedan od uzroka prehlade - dok su goveda bila izvorni domaćini za koronavirus OC43, koji je drugi uzrok prehlade.

 

The Guardian je zatim pitao: “Oduvijek se smatralo da gripa predstavlja najveći rizik od pandemije. Je li to još uvijek slučaj?”

 

“Svakako, ali ne možemo isključiti drugu pandemiju koronavirusa. Nakon prvog izbijanja ebole, 1976. godine, ljudi su mislili da se više nikada neće vratiti, ali za to je bilo potrebno manje od 20 godina”, odgovara dr. Drosten. I zatim navodi da je znanost koja se razvila oko ovog koronavirusa nije dovoljno kvalitetna. “U februaru - u februaru - je bilo mnogo zanimljivih znanstvenih radova koji još nisu recenzirani. Sada možete pročitati 50 prije nego što pronađete nešto što je zapravo solidno i zanimljivo. Jako se mnogo istraživačkih resursa rasipa.

 

O Merkel

 

Nije se moglo izbjeći ni pitanje o njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i njenom jako dobrom upravljanju krizom. Šef Instituta za virusologiju u Berlinskoj bolnici Charité to objašnjava: “Ona je jako dobro informirana, a pomaže i to što je znanstvenica i zna s brojevima. Ali mislim da se to uglavnom svodi na njezin karakter - njezinu promišljenost i sposobnost uvjeravanja. Možda je jedna od odlika dobrog vođe to što ovu situaciju ne koristi kao političku priliku. Dobar lider zna koliko bi to moglo biti kontraproduktivno.

 

Kad je riječ o reakciji Ujedinjene Kraljevine na zarazu, njemački virusolog naglašava testiranje koje je provedeno prekasno. “Englesko javno zdravstvo moglo je dijagnosticirati bolest vrlo rano - radili smo s njima kako bismo napravili dijagnostički test - ali pokretanje akcije u Njemačkoj su dijelom potaknule tržišne snage pa je sve išlo brzo. Za razliku od Ujedinjene Kraljevine. Sada stječem dojam da je Ujedinjena Kraljevina na pravom putu i da koordinira testiranja bolje nego Njemačka”.

 

Intervju je zaključen sljedećim pitanjem: “Što vas drži budnim noću?”

 

“U Njemačkoj ljudi vide da bolnice nisu prenapučene i ne razumiju zašto trgovine moraju biti zatvorene. Gledaju samo ono što se događa ovdje, a ne situaciju u, recimo, New Yorku ili Španiji. Ovo je paradoks prevencije, a za mnoge Nijemce ja sam negativac koji osakaćuje ekonomiju. Dobivam prijetnje smrću o kojima izvještavam policiju. No, više me zabrinjavaju ostale e-poruke, od ljudi koji kažu da imaju troje djece i da se brinu za budućnost. Nisam ja kriv, ali to me drži budnim noću.

 

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 5

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!