Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić jučer je održao govor na 74. zasjedanju Generalne skupštine  Ujedinjenih nacija u New Yorku, istakavši da Bosna i Hercegovina aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regionu i da je u tom pogledu pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Ujedinjenim nacijama, Europskoj uniji i NATO savezu.

Obraćanje Komšića prenosimo u cijelosti:  

Gospodine predsjedniče,

gospodine generalni sekretaru,

ekselencije,

dame i gospodo!

Dozvolite mi, prije svega, da Vama, gospodine predsjedniče Muhamed-Banda, čestitam na izboru za predsjedavajućeg Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kao i da iskoristim priliku da se zahvalim gospođi Mariji Fernandi Espinoza Garsiji prethodnoj predsjedavajućoj Generalne skupštine.

Također, želio bih istaći važnost aktualnog trenutka, kada u veoma složenim političkim, a rekao bih i geopolitičkim okolnostima, naredne godine dočekujemo obilježavanje 75. godišnjice od osnivanja Ujedinjenih nacija, koje su u proteklom vremenu bile suočene sa brojnim izazovima. Zato smatram da su zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija,  oduvijek bila prilika da se lideri država okupe na jednom mjestu, kako bi zajednički razmijenili mišljenja i stavove o situaciji u svijetu, a posebno kako bi pokušali da pronađu optimalna rješenja za savremene globalne izazove i probleme.

U tom pogledu, Ujedinjene nacije su se i u 2019. godini suočavale sa eskalacijom sukoba u različitim područjima, sa vidnom migrantskom i izbjegličkim krizom, zatim terorizmom i nasilnim ekstremizmom, kao i drugim pojavnim oblicima nasilja, kojeg provode različite ekstremne grupe. Isto tako, suočili smo se i sa pitanjem implementacije Аgende za održivi ekonomski rast kao i održivi razvoj o čemu ćemo razgovarati i na ovome zasjedanju.

Ujedinjene nacije ustanovile su Politički forum na visokom nivou о održivom razvoju na kome politički lideri usuglašavaju preporuke po pitanjima održivog razvoja. Оvоgodišnje zasjedanje Foruma održano je u julu 2019. godine, gdje je moja država Bosna i Hercegovina, po prvi put predstavila dоbrоvоljni nacionalni izvještaj (Vоluntary Natiоnal Review – VNR) kao dio monitoringa realizacije ciljeva održivog razvoja u zemlji i time razmijenila svoja iskustva u okviru ubrzanja implementacije „Agende 2030.“

Prihvaćanjem „Agende 2030“  Bosna i Hercegovina se obavezala da će pokrenuti proces sistematskog praćenja i nadzora nad provođenjem ovog globalnog programa koji objedinjava socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije razvoja. Bosna i Hercegovina zastupa stav da je za uspješnu primjenu „Agende 2030“ potrebno postići dogovor о predvidivom, koherentnom i dovoljnom finansiranju za postizanje održivih razvojnih ciljeva.

Iz tih razloga, smatramo da bi se realizacijom ciljeva „Agende 2030“ trebalo snažnije i kvalitetnije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva, smanjivanju gladi u svijetu, zaštiti čovjekove okoline i suočavanju sa primjetnim klimatskim prоmjenama. Program održivog razvoja Ujedinjenih nacija i njegova transformacijska priroda, u Bosni i Hercegovini se doživljava kao šansa i poluga za promjene s ciljem sveobuhvatnog unapređenja socijalnih, ekonomskih i ekoloških aspekata života stanovništva. Zato izražavamo nadu da će se Pregled aktivnosti na implementaciji „Agende 2030“ za održivi razvoj okončati u Bosni i Hercegovini do kraja 2019. godine, kako bi bio podnesen na Političkom forumu na visokom nivou koji će se održati u narednim godinama.

Bosna i Hercegovina smatra da sadašnje vrijeme nudi posebnu priliku za promjenu toka razvoja na način da kreiramo samoodrživ ambijent koji će biti na dobrobit svih. Za Bosnu i Hercegovinu velika je čast što je kao suverena zemlja dijelom ove transformacijske Agende, odnosno naš doprinos daćemo kao član svjetske porodice zemalja. Uspješna saradnja sa Ujedinjenim nacijama daje nam podstrek za proces realiziranja „Agende 2030“ koja na taj način predstavlja priliku za Bosnu i Hercegovinu da sa ostalim članicama Ujedinjenih nacija podijelimo vlastito iskustvo, naučene lekcije, ali i izazove i prakse о važnim životnim pitanjima, te u tom pogledu doprinesemo jačanju međunarodne saradnje.

Aktivnosti u vezi sa procesom euro-atlantskih integracija u Bosni i Hercegovini, kao i usklađivanje bosanskohercegovačkog društveno-političkog sistema sa pravnom stečevinom Еuropske unije nalaze se u centru političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, jer je zemlja opredijeljena da nastavi sa aktivnostima na stabilizaciji prilika i ubrzavanju započetih reformskih procesa. U Mišljenju Europske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, izvršena je veoma precizna evidencija svih potrebnih reformi, kao što su one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanije postojeće sistemske diskriminacije građana moje zemlje, što je, nažalost, utvrđeno u određenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine ali isto tako i u odredbama različitih zakonskih akata, u čemu će Bosna i Hercegovina morati proći proces sazrijevanja kako bi došla na takav politički nivo da se takve, neophodne reforme mogu provesti bez većih društveno-političkih naprezanja.

Osim toga, Bosna i Hercegovina aktivno doprinosi regionalnim naporima na jačanju sigurnosti u regionu. U tome pogledu, želim vas uvjeriti da je Bosna i Hercegovina pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Ujedinjenim nacijama, Europskoj uniji i NATO savezu. Posebno smo odlučni u jačanju europskog sigurnosnog prostora, opredjeljeni smo čvrsto prema borbi protiv organiziranoga kriminala, borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, ilegalne migracije, kao i prema sigurnosti državnih granica u smislu upravljanja migracijama. Kada se radi о međunarodnim izazovima savremenog doba, Bosna i Hercegovina posebno ističe privrženost globalnim naporima u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.

Uz unutarnje reforme Bosna i Hercegovina se fokusira i na jačanje regionalne saradnje, posebno kada se radi о infrastrukturnim projektima i to u sektoru komunikacija, transporta i energije. Na međunarodnom planu, Bosna i Hercegovina je aktivna u okviru Ujedinjenih nacija, te organizacija poput OSCE-a, Vijeća Еurоpe, CEFTA-e, kao i u okviru drugih različitih regionalnih inicijativa. Želimo naglasiti da je Bosna i Hercegovina u prethodnom periodu imala zapaženo i aktivno predsjedavanje regionalnom inicijativom SЕЕCP i MАRRI, gdje je uložila dodatni napor i dala aktivni impuls regionalnom pristupu suočavanja sa aktuelnim izazovima.

Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i naših susjednih država nalaze se u samom vrhu prioriteta vanjske politike, na osnovnu čega bi trebalo proizaći stalno unapređenje saradnje, na temeljima zajedničkog interesa i načela ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštivanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Iz navedenog dalo bi se zaključiti da su odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim državama dоbri i intenzivni, međutim, radi partikularnih politika naših susjeda, povremeno smo svjedoci njihovim aktivnostima za ostvarivanje njihovih političkih interesa unutar Bosne i Hercegovine, čime se unosi nemir i proizvodi određena destabilizacija u mojoj zemlji, što nije dobro, niti doprinosi razvijanju željenih međusobnih dobrosusjedskih odnosa.

Ujedinjene nacije snose primarnu odgovornost za svjetski mir i sigurnost. Ne treba gubiti iz vida interaktivnu međuzavisnost i kompleksnost odnosa između mira i sigurnosti, razvoja i saradnje, posebno zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sa rastućim brojem konflikata koji postaju sve kompleksniji svjesni smo da se Ujedinjene nacije susreću sa brojnim izazovima, posebno na afričkom kontinentu i Bliskom istoku. U cilju iznalažena adekvatnog rješenja za brojne krize, Bosna i Hercegovina podržava napore Ujedinjenih nacija da osnaži sektor za preventivnu diplomaciju u okviru odjela za politička pitanja. Posebno je važno da se svi sporovi rješavaju na miroljubiv način, kako to kaže član 33. Povelje Ujedinjenih nacija, u kojem se izričito zahtijeva rješavanja sporova miroljubivim putem i sa dobrom voljom za njihovo rješavanje. Naravno, podrška takvom miroljubivom rješavanju različitih međudržavnih sporova su i rezolucije Ujedinjenih nacija, kao i rezolucije Vijeća sigurnosti.

Bosna i Hercegovina kontinuirano prati ove pojave i u skladu sa svojim mogućnostima, jača kapacitete u borbi protiv terorizma, međunarodnog kriminala i borbi protiv proizvodnje i trgovine drogama, kao i prisutne trgovine ljudima u okviru migracijskih kretanja. Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje nasilni ekstremizam i terorizam u svim oblicima, te smatra da su, bez obzira na njihov oblik, motivaciju i počinioce, sva djela ekstremizma i terorizma zločinačka i neopravdana. Bosna i Hercegovina se zalaže za punu implementaciju svih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje za cilj imaju da se osobe koje učestvuju u finansiraju, planiranju, pripremi ili izvršenju terorističkih djela dovedu pred lice pravde.

Imajući u vidu da su sigurnost i održiv razvoj u direktnoj korelaciji, kao i da Ujedinjene nacije imaju centralnu ulogu u procesu izgradnje mira i stvaranja osnovnih uslova za razvoj post-konfliktnih društava, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina podržava aktivnosti Ujedinjenih nacija na neposrednom angažovanju u pružanju pomoći za stabilizaciju post-konfliktnih društava putem izgradnje i jačanja institucija, posebno onih u oblasti vladavine prava, zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, sigurnosti, reintegracije i procesima pomirenja.

Bosna i Hercegovina izražava zabrinutosti zbog neprekidne eskalacije nasilja u svijetu, posebna na području Bliskog istoka, te koristim ovu priliku da pozovemo na prekid borbenih aktivnosti i iznalažene rješenja mirnim putem. Bosna i Hercegovina je principijelnog stava da su zaštita civila, poštivanje ljudskih prava i humanitarnog prava neophodan prioritet u međunarodnim odnosima.

Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je u pravcu očuvanja i unapređenja trajnog mira i sigurnosti u svim dijelovima svijeta. U međunarodnim odnosima, aktivnosti Bosne i Hercegovine zasnivaju se na principima koji su sadržani u Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom aktu iz Helsinkija i ostalim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi, te na općeprihvaćenim principima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je ratificirala ili sukcesijom preuzela najznačajnije međunarodne dokumente iz ove oblasti i spremna je, u cilju efikasne borbe protiv širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovu primjenu, na punu saradnju sa drugim zemljama, kako u okviru relevantnih multilateralnih organizacija i inicijativa, tako i na bilateralnom planu.

Bosna i Hercegovina, također, zastupa sve opće stavove koji idu u pravcu zalaganja i podržavana svih realnih i djelotvornih ideja koje će voditi krajnjem cilju, a to je svijet bez nuklearnog naoružanja.

U skladu sa obavezama koje proističu iz  odredbi Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija broj 1540, a u vezi sa sprečavanjem širenja оružja za masovno uništavanje i sredstava za njihovo prenošenje, Bosna i Hercegovina je usmjerena na ispunjavanje obaveza sa težištem na jačanju dijaloga i saradnje о neširenju naоružanja za masovno uništavanje, a u tom pogledu i na različite vidove regionalne saradnje.

Bosna i Hercegovina se izričito protivi pružanju bilo kakve podrške nedržavnim akterima i entitetima koji pokušavaju da razviju, pribave, proizvedu, posjeduju, transportuju, prenose ili koriste nuklearno, hemijsko ili biološko оružje i sredstva za njihovo prenošenje. Osim toga, aktivno i direktno dajemo svoj doprinos mirovnim misijama Ujedinjenih nacija, jednoj od najvidljivijih komponenti Ujedinjenih nacija. Kao suverena zemlja, kоja pridaje posebnu važnost mirovnim misijama, Bosna i Hercegovina svoje učešće i posvećenost održanju mira najbolje iskazuje učešćem u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija i NATO saveza. Bosna i Hercegovina pozdravlja opredijeljenost Ujedinjenih nacija prema podršci učešću žena u mirovnim misijama i sa posebnim zadovoljstvom želim istaći da smo jedna od rijetkih zemalja koja već duži period ispunjava zacrtane ciljeve, odnosno da u mirovnim misijama ima učešće preko 20% žena.

Posebno želim istači, da je Sporazum о suzbijanju seksualne eksploatacije i zlostavljanja  potpisan 10. januara 2019. godine između Ujedinjenih nacija  i Bosne i Hercegovine, čime se moja zemlja obavezala da će držati odgovornim svakog svog pripadnika, bilo da se radi о civilnom ili uniformiranom personalu, za sve oblike seksualne eksploatacije i zlostavljanje u mirovnim ili drugim humanitarnim operacijama Ujedinjenih nacija, uključujući i podršku politici nulte tolerancije prema ovoj vrsti devijantnog ponašanja.

Međunarodni pravni okvir je početna tačka za ostvarenje prava djeteta, a Međunarodna konvencija o pravu djeteta predstavlja osnovni instrument u cilju određivana zakonskog okvira i politike zemalja ugovornih strana Konvencije, a koji se fokusiraju na rješavanje pitanja prava djeteta. Program za saradnju UNICЕF-a i Bosne i Hercegovine za period 2015 – 2019. godine je posebno važan jer dodatno doprinosi implementaciji Konvencije о pravima djeteta, Konvencije о eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Konvencije о pravima osoba sa invaliditetom te ostvarivanje Razvojne agende za period poslije 2015. godine.

Rasna diskriminacija, kao i drugi oblici diskriminacije nedovoljno su uređeni Ustavom Bosne i Hercegovine iako su ove devijantne pojave pomenute kroz nekoliko obilježja krivičnih djela u okviru krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, kao i nižih nivoa vlasti, što jasno izražava opredjeljenje vlasti u Bosni i Hercegovini za poštivanje ljudskih prava svih građana koji u njoj žive kao i stalno nastanjenih stranaca ili stranaca kojim je odobren privremeni boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine uz uvažavanje svih principa međusobne tolerancije. Međutim, kao što sam ranije rekao, u Ustavu Bosne i Hercegovine ostale su pojedine odredbe o postojanju sistemske diskriminacije što je utvrđeno u četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, kao i u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Iz tih razloga, Bosna i Hercegovina mora obezbijediti ustavne reforme, kao i reforme različitih zakona, kojima se mora ispuniti europski standard, a to je jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine u svim aspektima života. Za tako nešto biće potrebno postići saglasnost domaćih političkih aktera, čime bi se otklonile prepreke za nastavak integracijskog procesa prema Europskoj uniji.

U oblasti koja se odnosi na trgovinu ljudskim bićima, sveobuhvatni i multidisciplinarni Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za period od 2016. do 2019. godine usmjeren je na unapređenje sistema za podršku borbe protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini. Ovaj plan ćemo dodatno modernizirati i pripremiti novi za naredni period.

Vladavina prava i međunarodno pravo čvrsto su utemeljeni u odredbama Povelje Ujedinjenih nacija, što je sami temelj ove organizacije. Bosna i Hercegovina posvećena je aktivnostima za unapređenje vladavine prava na svim nivoima – državnom, regionalnom i međunarodnom, odnosno čvrsto je opredijeljena u pravcu davanja svog doprinosa za izgradnju, jačanje i puno poštivanje normi međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Zato vas želim uvjeriti, da je Bosna i Hercegovina opredjeljena prema  poštivanju međunarodnih obaveza što je veoma važno za ostvarivanje našeg doprinosa sveobuhvatnom razvoju, očuvanju i održavanju mira, te unapređenju ljudskih prava, temeljnih sloboda  i podsticanju održivog razvoja.

Bosna i Hercegovina ostvaruje punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične tribunale, koji je preuzeo funkcije od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, uključujući sudske funkcije, izvršenje sankcija, relokaciju oslobođenih pojedinaca, zaštitu žrtava i svjedoka. Vlasti Bosne i Hercegovine ostaju pri opredjeljenju da sve osobe osumnjičene za ratne zločine na teritoriji bivše Jugoslavije, moraju biti izvedene pred lice pravde.

Bosna i Hercegovina, ovim putem, potvrđuje svoju opredijeljenost za nastavak pregovara о reformi Ujedinjenih nacija u skladu sa završnim dokumentom Svjetskog samita šefova država i vlada održanom u Njujorku 2005. godine. Reforma u sistemu Ujedinjenih nacija je neophodna, ali je takvu reformu potrebno provesti sa izuzetnom pažnjom, uz najširi konsenzus zemalja članica. Bosna i Hercegovina dijeli ocjenu da su zemlje u razvoju nedovoljno zastupljene u Vijeću sigurnosti, što bi bilo adekvatno mjesto da se čuju i razmatraju specifična pitanja i problemi zemalja u razvoju.

S obzirom na osjetljivost pitanja, Bosna i Hercegovina se zalaže za postizanje kompromisnog rješenja. Imajući u vidu da je broj istočnoevropskih zemalja više nego udvostručen, očekujemo da će reformirano Vijeće sigurnosti biti prošireno dodatnim mjestima za nestalne članice iz istočnoevropske grupe zemalja. Također, Bosna i Hercegovina daje podršku i većoj zastupljenosti afričkih zemalja, kao i malih i srednje razvijenih zemalja, uključujući male ostrvske zemlje.

(FENA/mr)