U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine danas je otvorena izložba "Tri života sarajevske Hagade" koja prati put Hagade od Španije, preko Italije do Sarajeva, gdje je našla trajni dom u toj muzejskoj instituciji. 

Izložba, čiji su autori Aleksandra Bunčić i Mirsad Sijarić, otvorena je povodom 131. rođendana Zemaljskog muzeja BiH. 

- Postavka rasvjetljava i prati put sarajevske Hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupio Zemaljski muzej krajem 19. stoljeća. Izabrane stranice Hagade, kao i komparativni materijal koji čini arhivska građa, stranice drugih srednjovjekovnih rukopisa te predmeti iz arheološke i herbarijske zbirke, pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog jevrejskog rukopisa - istakla je na otvorenju postavke Aleksandra Bunčić. 

Dodala je da izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korištene za oslikavanje srednjovjekovnih rukopisa, te dokumenti o putovanju Hagade u Beč, gdje je prvi put urađena njena stručna analiza. 

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić istakao je da se izložbom potcrtava ne samo umjetnička i estetska posebnost sarajevske Hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i u širem smislu, njena kulturno-historijska važnost i uloga knjige u duhovnom životu Jevreja uopšte. 

- Poseban segment izložbe čine dosadašnja izdanja sarajevske Hagade, uključujući prvo iz 1898. godine te posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine - naveo je Sijarić. 

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je da je izložba sarajevske Hagade pravi duh Bosne i Hercegovine. 

- Tri života sarajevske Hagade govore o načinu na koji je sačuvana te na koji su tadašnji stanovnici prihvatili Jevreje koji su morali napustiti Španiju pod prijetnjom inkvizicije - kazao je Zvizdić. 

Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a prije Zemaljskog muzeja BiH u čijem je posjedu od 1894. godine, pripadala je sarajevskoj jevrejskoj obitelji Kohen. 

Sadržaj joj je ispisan krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki su potpuno prazni. Uvezani su u tabake po osam ili dvanaest stranica. 

(FENA/dg)